U izjavi novinarima u svom Uredu Josipović je rekao da nema primjedbe na Bolonjski proces kao takav, ali ima na to kako je proveden u Hrvatskoj.
Temeljni cilj Bolonje, odnosno europskog projekta reforme visokog obrazovanja bila je pretpostavka da je drukčiji sustav, kakav ima Amerika, pridonio propulzivnom razvoju američkoga gospodarstva, ističe Josipović. Po tom bi sustavu, podsjeća pritom, temeljni visokoobrazovni studij trebao trajati kraće, odnosno tri, za razliku od dotadašnje četiri godine, a nakon čega bi prvostupnici u pravilu trebali ići na tržište rada, a neki se vratiti na magisterij, odnosno na doktorat.
"Međutim, mi smo napravili nešto drugo, mi smo de facto produljili naš studij na pet godina. Umjesto da s četiri skratimo na tri, mi smo sustav učinili takvim da smo studij s četiri produljili na pet godina", upozorava Josipović.
Problem je u tome što hrvatsko tržište rada gotovo uopće ne prepoznaje prvostupnike, naglašava. "Mi ni nemamo sustav koji te prve tri godine prepoznaje kao završno obrazovanje. Vrlo malo prvostupnika pronalazi posao, a naši obrazovni procesi, odnosno programi nisu prilagođeni potrebama tržišta rada", pojašnjava.
Upozorava i na to da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj ne postoji predviđanje stanja tržišta rada za daljnjih pet pa možda i deset godina. "Društvo koje ne vodi računa o tome kakve profile mladih obrazovanih ljudi treba, baca novac i stvara nezadovoljne mlade ljude, s pravom nezadovoljne, jer nemaju orijentir kad se pripremaju za odabir studija", kaže Josipović.
Studiji se biraju pomalo naslijepo i jedna je od posljedica tih, ali i nekih drugih okolnosti, ova strašna nezaposlenost mladih ljudi, te je u Hrvatskoj danas najobrazovanija generacija i najnezaposlenija, upozorava.
Stoga predlaže bolju integraciju gospodarstva i obrazovanja, a pritom važnom smatra i državnu politku. "Predlažem da se napusti model u kojem je naša sveučilišna zajednica, govorim o javnom sektoru, gotovo ekstenzija državne uprave. I predlažem da se poštuje temeljna ideja i Bolonje i hrvatskog Ustava koji govori o autonomiji sveučilišta", rekao je.
Treba imati više povjerenja u sveučilište te prijeći na takozvani lump sum sustav financiranja, a sveučilišnoj zajednici dati odgovornost za razvoj i neposrednu povezanost s tržištem rada i s gospodarstvom preko projekata. "Mislim da je to jedan moderni pristup koji mi možemo primijeniti i nema razloga da ga ne primijenimo", ocjenjuje.
Hrvatska treba naći nove izvore financiranja znanosti i obrazovanja, naglašava. "Ističemo kako smo podobrazovano društvo, da želimo više visokoobrazovanih ljudi, više doktorata, da želimo kvalitetnije sveučilište i općenito obrazovanje, a s druge strane za to očito nemamo dovoljno novca. Prema tome, moraju se naći novi izvori financiranja", rekao je.
S jedne strane, dodaje, potrebno je otvaranje prema privatnom sektoru, a s druge strane otvaranje i prema financijama utemeljenima na projektima. "Mislim da naši instituti i sveučilišta imaju kapaciteta za puno bolju i jaču suradnju s gospodarstvom", zaključio je Josipović u razgovoru s novinarima nakon što je obitelji Sredojević uručio odlikovanje Red Nikole Šubića Zrinskog posmrtno dodijeljeno Jovanu Sredojeviću za junački čin u Domovinskome ratu.