Obama je na klimatskome summitu rekao da želi potaknuti politički rad na globalnome sporazumu o klimatskim promjenama koji bi se donio 2015., te o popisu starih i novih obveza koji je pripremila njegova administracija.
Po njegovim riječima, novi "globalni dogovor" mora sadržavati obveze zemalja čija gospodarstva jačaju, pa će se povećati i količina stakleničkih plinova koje emitiraju.
"Ovaj put trebamo dogovor koji će odražavati ekonomsku stvarnost u idućem desetljeću, a i poslije", rekao je Obama. "Dogovor mora biti ambiciozan jer to zahtijeva veličina toga izazova".
Obama je rekao kako se prije izlaska za govornicu sastao s zamjenikom kineskoga premijera Zhangom Gaolijem i da su se njih dvojica složila kako je pred Kinom i SAD-om, kao zemljama koje emitiraju najviše stakleničkih plinova "odgovornost da budu u tome predvodnice".
Nakon Obaminih riječi Zhang je obećao da će Kina nastojati obuzdati svoju rastuću emisiju ili je barem do vrhunca dovesti "što prije". To je pitanje ključno za UN-ove razgovore, a neki kineski vladini savjetnici drže kako bi se to moglo dogoditi nakon 2020.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon je pozvao svijet na "promjenu smjera" u borbi protiv globalnog zatopljenja na summitu o toj temi, a francuski predsjednik Francois Hollande najavio je da će njegova zemlja uplatiti milijardu dolara u svjetski fond za pomoć u prilagodbi siromašnih zemalja učincima klimatskih promjena.
"Klimatske promjene ugrožavaju teško stečeni mir, napredak i mogućnosti milijunima ljudi", rekao je Ban nazočnima, među kojima je više od 120 predsjednika država i vlada, uključujući i hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića.
"Moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju zagrijavanje", ustvrdio je, napomenuvši da svijet nikad u povijesti nije bio suočen s takvom globalnom prijetnjom kao što je zagrijavanje Zemlje.
Naglasivši kako "nitko ne može pobjeći od klimatskih promjena", Ban je pozvao vlade da se obvežu ulagati 100 milijardi dolara na godinu u Zeleni fond za klimu, utemeljen prije pet godina u Kopenhagenu, ali kojem kronično nedostaje sredstava.
"Tražim od svih vlada da se obvežu na postizanje sveobuhvatnog značajnog sporazuma o klimi u Parizu 2015. i da učine sve što je u njihovoj moći da ograniče povećanje temperature u svijetu za najviše dva stupnja Celzija", što je kao cilj postavljeno u Kopenhagenu, kazao je glavni tajnik UN-a, istodobno se založivši na uvođenje poreza na emisije ugljičnog dioksida.
Na Banov zahtjev stigao je i prvi odgovor kad je Hollande s govornice u sjedištu UN-a najavio da će Francuska uplatiti milijardu dolara u fond za siromašne. "Francuska će tijekom nekoliko idućih godina dati milijardu dolara", kazao je.
I južnokorejski predsjednik Park Geun-hye obećao je da će njegova zemlja dati 100 milijuna dolara kako bi pomogla UN-u u borbi protiv klimatskih promjena, a njemačka kancelarka Angela Merkel još je u srpnju u ime svoje zemlje najavila uplatu od milijardu dolara fondu. Zemlje u razvoju odredile su 15 milijardi dolara kao ciljanu krajnju svotu u 2014.
Summit UN-a u New Yorku organiziran je kako bi se dao novi poticaj međunarodnim pregovorima o globalnom zatopljenju.