Snažna regulacija tokova hrvatskih rijeka, kao i sužavanje poplavnih područja, pojačali su poplave nizvodno, jer se vodni val nema kamo polako razlijevati, već brzo dođe do nizvodnih dijelova i tamo uzrokuje velike štete. Sustav obrane od poplava u obliku akumulacija i nasipa ne funkcionira u takvim ekstremnim uvjetima jer nema dovoljan kapacitet, ističe WWF u priopćenju.
Samo prirodni sustav retencija, odnosno poplavnih područja, može takve vodne valove ublažiti i smanjiti utjecaj nizvodno. Zato Hrvatska mora čuvati područja poput Kopačkog rita i Lonjskog polja, kao prirodnih sustava obrane od poplava kakvih bi trebalo biti puno više.
Ivana Korna Varga iz Mediteranskog programa WWF-a napominje da bi trebalo uklanjati vodne građevine iz vodotokova, a riječne nizine što više otvarati kako bi rijeke dobile više prostora za svoju prirodnu dinamiku.
Trenutni sustav obrane od poplava uključuje velike vodoregulacijske zahvate, poput kombinacija brana, produbljivanja korita i kanaliziranja, obaloutvrda i obalnih nasipa te uklanjanje vodene vegetacije.
Ekstremne padaline kakve su zabilježene zadnjih dana, tlo zasićeno vodom od prijašnih padalina i riječna korita prepuna vode dovela su do snažnih poplava.
Takve ekstremne hidrološke pojave bit će sve češće zbog utjecaja klimatskih promjena, pa već sada treba početi raditi na prirodnom sustavu obrane od poplava, dok nasipe i ostalu skupu infrastrukturu treba graditi samo u naseljima i za zaštitu industrijskih zona i većih prometnica, ističe Korn Varga.