"Filologije su trenutno svugdje u svijetu u krizi, a osobita je kriza malih filologija koje, osim u vlastitim zemljama, jedva preživljavaju u drugim sredinama", kazao je na današnjoj konferenciji za novinare u Vijećnici Filozofskoga fakulteta u Zagrebu predsjednik Organizacijskog odbora Stipe Botica.
Takav je status i hrvatske filologije – na studijima se male filologije sve češće reduciraju ili objedinjuju s drugima pa je sve manje čistih studijskih grupa kroatistike a slavenska se filologija najčešće veže uz status rusistike, pojasnio je. "Stoga je zadaća ovakvih skupova promicati kroatistiku ponajprije kroz njezinu afirmaciju kod njoj srodnih filologija u najpriznatijim slavističkim, odnosno, slavenskim akademskim sredinama te, preko njih, i na zapadnoeuropskim i svjetskim sveučilištima", kazao je Botica.
Ovogodišnji Kongres tradicionalno se održava u kontinentalnoj Hrvatskoj – prethodni je bio 2010. u primorju, u Rijeci – a okupit će reprezentativan broj sudionika, među kojima tridesetak inozemnih znanstvenika iz Poljske, Austrije, Njemačke, Mađarske i Vojvodine. "Bitno je naglasiti da nam dolaze predstavnici nekih od najreprezetativnijih institucija u regiji – Sveučilišta u Grazu, Instituta za slavistiku u Beču, sveučilišta iz Poznanja, Krakova, Varšave, te Šleskog sveučilišta", naglasio je Botica.
Osam je tematskih sekcija Kongresa raspoređenih na pet paralelnih programskih cjelina koje obuhvaćaju cijeli raspon hrvatske filologije, od hrvatskoglagoljske i paleoslavističke problematike do suvremenog jezika i književnosti.
Kongres će svečano otvoriti u vukovarskom Dvorcu Eltz u srijedu 10. rujna tradicionalna dodjela nagrada. Ove godine medalja Stjepana Ivšića bit će uručena hrvatskom jezikoslovcu akademiku Stjepanu Babiću; medalja Antuna Barca književnom znanstveniku Stanislavu Marijanoviću, a medalja Vatroslava Jagića, koja se dodjeljuje inozemnomu slavistu-kroatistu za promicanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture, Ruskinji Svjetlani Olegovnoj Vjalovoj.
Njih je na tajnomu glasovanju između 22 kandidata odabrao Organizacijski odbor na čelu s predsjednikom Stipom Boticom.
Prvi dan Kongresa obilježit će i plenarna predavanja istaknutih stručnjaka iz područja jezikoslovlja, književnosti i kulture. Akademik Pavao Pavličić održat će predavanje "Vukovar i njegovi velikani", profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marko Samardžija govorit će na temu "Slavonski doprinos opisu i kodifikaciji općehrvatskoga standardnog jezika do polovice XX. stoljeća". Inozemna gošća Margaret Dimitrova sa Sveučilišta Sv. Kliment Ohridski u Sofiji održat će predavanje pod naslovom "Mlađi prijevodi hrvatskih glagoljaša s latinskog: prevoditeljske strategije i izbori".
Referatski dio Kongresa održat će se u Vikovcima, gdje će tim povodom drugoga dana skupa biti otvorena obnovljena rodna kuća Ivana Kozarca. Sastavni dio svakog Kongresa čine i stručni izleti a ove godine sudionici će, uz Vukovar i Vinkovce, obići Vučedol, Tovarnik i Ilok te Đakovo.
Nakon skupa bit će objavljen Zbornik svih predstavljenih radova.
Kongres suorganiziraju Hrvatski slavistički odbor Hrvatskoga filološkoga društva i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva kulture.
Nacionalni slavistički kongresi nastali su po uzoru na međunarodne slavističke kongrese kojih je dosad u svijetu održano ukupno petnaest. Prvi je hrvatski Kongres održan 1995. u Puli a održavaju se svake četiri godine.