Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu pao 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je 11. tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.
To je veći pad nego u prvom tromjesečju, kada je BDP oslabio 0,4 posto, i veći nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,6 posto na godišnjoj razini. Pritom su svi očekivali pad - u rasponu od 0,2 do 1 posto.
Ovakvim ritmom pada ide se prema bankrotu
Pad BDP-a 11 kvartala zaredom, a sa stabilnom vladom dosad je nezabilježen u ekonomskoj povijesti, i s ovakvim ritmom Hrvatska ide prema bankrotu, upozorava Željko Lovrinčević, ekonomist s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
„U usporedbi s drugim zemljama, to je sad već serija pada koja nije zabilježena na prostoru Europe zadnjih 60 godina s jednom jedinstvenom stabilnom vladom“, napominje Lovrinčević.
Bilo je dugotrajnih gospodarskih padova i u drugim zemljama, primjerice u Finskoj ili Grčkoj, dodaje, ali u mandatima dvije ili tri Vlade.
„Ovo je još dosad nezabilježeno u ekonomskoj europskoj povijesti, pa iz tog razloga čudi razina lakoće kojom to više nikoga ne smeta. Jer s tim ritmom Hrvatska zapravo ide prema bankrotu“, upozorava Lovrinčević.
Zdeslav Šantić glavni ekonomist Splitske banke kaže da se očekivalo da će se negativni trend nastaviti i u drugom tromjesečju, a pad aktivnosti izgledan je i u drugoj polovini ove godine.
„I bez detaljnijih objava, možemo zaključiti da je to dominantno posljedica daljnjeg pada domaće potražnje, što nisu mogli nadoknaditi niti povoljniji trendovi u međunarodnoj razmjeni dobara i usluga“, kaže Šantić.
Za očekivati je, smatra on, da je u drugom kvartalu zabilježen i daljnji pad kapitalnih investicija. Na to, među ostalim, ukazuje pad građevinskih radova u prvih pet mjeseci za 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Padom u drugom kvartalu recesija se nastavlja već šestu godinu jer domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.
Probleme ne možemo riješiti preko noći - Grčić
Hrvatska ima pozitivne ekonomske pokazatelje, kao što su rast industrijske proizvodnje i izvoza te pad nezaposlenosti, no ima i probleme koje ne može riješiti preko noći a to je teško stanje u građevinarstvu i osobnoj potrošnji, kazao je danas u Šibeniku potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić.
Istaknuo je da Vlada priprema velike projekte, vrijedne nekoliko milijarde eura, koji će se sufinancirati iz EU fondova, što bi opet potaknulo građevinarstvo u Hrvatskoj.
Dodao je i da Vlada ovih dana priprema mjeru kojom će kroz porezni sustav povećati plaće u Hrvatskoj za gotovo milijun zaposlenih, čim bi se trebala potaknuti osobna potrošnja kao ključni drugi kritični element u samoj strukturi BDP-a.
Za oporbu pad očekivan, a krivac vlada
Oporbene stranke jednoglasne su oko toga da je pad hrvatskog gospodarstva očekivan, a odgovornim za takvo stanje smatraju Vladu koja odgađa reforme te je, tvrde, nesposobna izvući zemlju iz krize.
HDZ-ova eurozastupnica Ivana Maletić drži da je takav pad rezultat nesigurne investicijske klime u zemlji "koju Vlada stvara svojim neznanjem". "Vlada radi loše i ide u lošem smjeru koji nikako ne može dovesti do rasta i razvoja Hrvatske, koji se trebao događati jer smo kao nova članica EU-a imali priliku preokrenuti trendove", kazala je Maletić na konferenciji za novinare. Tvrdi da su investicije izostale "zato što Vlada kontinuirano stvara atmosferu nesigurnosti, nestabilnosti i straha i svojim načinom postupanja tjera investitore i poduzetnike od poduzetničkih aktivnosti". "U Hrvatskoj je sve nepredvidivo i nitko ne zna koju će to odluku Vlada u tajnosti donijeti, a koja će onda značajno utjecati na uvjete poslovanja", ustvrdila je Maletić.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko upozorava, pak, da je riječ o svojevrsnom rekordu, budući da ni u jednoj europskoj državi nije zabilježeno da BDP pada 11 tromjesečja zaredom. "Da se to dogodilo negdje drugdje, u Vladi bi pljuštale ostavke. U Hrvatskoj se ostavke ne događaju. Ne postoji osnovni elementarni moral i u konačnici odnos prema narodu, rekao je Karamarko u Varaždinu.
"Laži o tome da će biti bolje iduće godine slušali smo šest godina, no umjesto toga smo u slobodnom padu i izgubili smo 160 tisuća radnih mjesta", kazao je za Hinu HDSSB-ov Krešimir Bubalo prozivajući vladu zbog izostanka reformi.
"Kontinuirani pad gospodarstva je posljedica glavinjanja ove, ali i vlada prije nje", poručuje i Laburist Branko Vukšić te dodaje kako Hrvatska već desetljećima nema dobre vlade niti ekonomskih stratega, a kretanje ekonomije ovisi ponajprije o okruženju, a onda i o tome "hoće li i koliko će elite krasti".
Hrvatska, kaže, ima šanse podići svoju ekonomiju na poljoprivredi u sektoru proizvodnje zdrave hrane, na razvoju energetike, na prerađivačkoj industriji oslonjenoj na poljoprivredu, na gospodarenju vodama i, dakako, djelomično na turizmu.
Država je, kaže, upala u duboku recesiju, a građani u depresiju. "Treba mijenjati političku ali i ekonomsku paradigmu, ali to ne mogu učiniti ni SDP ni HDZ. Sve ostalo je čekanje novoga pada. A ponor je dubok", zaključuje laburist Vukšić.
Izostanak strukturnih reformi i pravih rezova u prvoj polovici mandata ove vlade te nestabilna porezna politika uz slabo korištenje sredstava iz EU fondova vodili su k ovakvom ishodu, poručuju iz HSP AS.
Predsjednika HSS-a Branka Hrga najnoviji makroekonomski podatak da je hrvatsko gospodarstvo palo u drugom tromjesečju 0,8 posto ne začuđuje, jer "vidi se da tonemo iz dana u dan, bez ikakve strategije ili plana". Za njega promjene na bolje neće se dogoditi bez dugoročnog strateškog plana, prema kojem bi malo poduzetništvo i obrtništvo, uz poljoprivredu, trebalo postati strateškim granama vezanim uz turizam, a Slovačka je za to odličan primjer. U tom bi strateškom planu, na rok od deset ili 15 godina, treba uvesti mjere po kojima bi malo poduzetništvo i obrtništvo moralo imati poseban status , što se može napraviti bez problema, a s tim u vezi treba napraviti i reorganizaciju srednjoškolskog strukovnog obrazovanja, da se stimulira odlazak mladih u zanatska zanimanja, rekao je Hrg
Za sindikate pad očekivan zbog nastavka loše politike
I za sindikate je pad očekivan te ocjenjuju kako je to rezultat nastavka pogrešne Vladine gospodarske i socijalne politike.
"Takav smo rezultat predvidjeli jer što drugo očekivati nego pad BDP-a u državi u kojoj su porezni nameti onemogućili bilo kakvu gospodarsku aktivnost, u kojoj je kupovna moć pala za više od 20 posto, a broj blokiranih građana raste iz dana u dan", komentirao je predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević.
Tvrdi kako je pad BDP-a 11. kvartal zaredom dokaz nesposobnosti Vlade koju treba što prije smijeniti te općedruštvenim konsenzusom dovesti vladu stručnjaka koja će promijeniti gospodarsku politiku.
I predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever smatra da je to zbog nastavka pogrešne Vladine gospodarske i socijalne politike, pri čemu ne svjedočimo samo padu BDP-a već i deflaciji.
„Građani se boje trošiti i novac čuvaju za još crnje dane koje očekuju, dok je samo mali broj tvrtki spreman reinvestirati u proizvodnju jer ocjenjuju da u postojećoj situaciji nemaju razloga za povećanje svojih aktivnosti", ističe Sever.
Ne vjeruje da će na potrošnju pozitivno utjecati najavljene Vladine promjene poreza na dohodak budući da 70 posto zaposlenih prima manje od prosječne plaće od 5500 kuna, a situaciju bi dodatno moglo pogoršati i moguće ukidanje dodataka na plaće.
Koliko još moramo padati da bi se poslušalo? - HUP
Za Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) nova procjena BDP-a potvrđuje da i dalje nema mjera i reformi koje će donijeti pozitivne promjene te se pitaju koliko još kvartala gospodarstvo mora padati da bi se poslušalo gospodarstvenike.
"Poslodavci konstantno upozoravaju na nužnost reformi, što svaka nova statistika potvrđuje. Stoga se pitamo koliko još kvartala moramo padati da bi se poslušalo gospodarstvenike?", istaknuli su u HUP-u.
Rigidnost zakona, destimulacija investicija kroz birokratske i pravne nesigurnosti te nedostatak poticaja za poduzetničke pothvate rezultirat će daljnjim padom gospodarstva ukoliko se ne učine potezi koji premašuju populističke interese, smatraju u HUP-u.