Istaknuto je kako je to jedina institucija čije članove izravno bira pola milijuna građana 28 članica Europske unije, a u Hrvatskoj će se voljom hrvatskih birača odabrati 11 zastupnika od 275 kandidata s 25 lista.
Voditeljica tog ureda Violeta Simeonova-Staničić izvijestila je karlovačke srednjoškolce, kojih je bilo najviše, i ostale birače o tome da se nikada nije dogodilo da ijedna od sedam političkih grupacija ima apsolutnu prevagu u odlučivanju te da uvijek zastupnici jednog svjetonazora moraju odlučivati s onima koji su drugačije opredijeljeni.
To se postiže sasvim prirodno jer ih biraju glasači koji su različiti pa, kako je rekla Simeonova-Staničić, “prevlada zdrav razum”, sve su odluke na kraju prihvatljive prosječnom građaninu. Primjerice - dosad je bilo sedam političkih obitelji ili grupacija, ali su sve morale surađivati s drugim strankama i grupacijama da bi se donijela neka željena odluka.
To je tako zato što su europski građani izlaskom na izbore omogućili da prevlada raznolikost pa je grupacija Europske pučke stranke – Kršćanskih demokrata imala 271 zastupnika (EPP), Napredni savez socijalista i demokrata (S&D) 189, Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) 85, Zeleni/Europski slobodni savez (Greens /EFA) 59, Europski konzervativci i reformisti (ECR) 52, grupa Sloboda i demokracija (EFD) 35 i Europska ujedinjena ljevica – Nordijska zelena ljevica (EUL – NGL) 34 zastupnika, a 27 zastupnika nije pripadalo nijednoj grupaciji, objasnila je.
To znači, dodala je Simeonova-Staničić, da nijedna politička obitelj ne može izravno odlučivati, bez dogovaranja i sklapanja raznih vrsta konsenzusa, zbog čega je važno da u svim zemljama, pa i Hrvatskoj, na izbore izađe što više birača.
Ona se kao Bugarka i bivša voditeljica bugarskog Ureda za informiranje Europskog parlamenta, kakav sada vodi u Zagrebu, uvjerila da je izlaznost građana u Bugarskoj rasla s njihovim uvjerenjem u pozitivne učinke članstva u Europskoj uniji pa je na izbore 2009. godine izašlo oko 40 posto birača, što je 13 posto više od izbora prije pet godina.
O jednoj od budućih izglasovanih pogodnosti - ukidanju roaminga za zemlje članice Simeonova-Staničić rekla je da će nam biti jeftinije telefonirati, ali građani moraju znati da je prije te odluke bilo dugo razdoblje pregovora, lobiranja i odlučivanja. "Jednako ćemo tako osjetiti korist odlučivanja u EU kada npr. budemo svi svoje različite mobitele mogli puniti samo s jednom vrstom punjača jer će na to biti prisiljeni proizvođači koji budu željeli uopće plasirati svoju robu na tržište Europske unije", dodala je.
"Bugari su isto kao danas Hrvati u velikom broju doživljavali EU kao birokratsko opterećenje s raznim nepotrebnim pravilima. Onda su pomalo na konkretnim primjerima, poput onog da se neki proizvodi na bazi palminog ulja više ne mogu prodavati kao vrsta sira, shvatili da kao kupci imaju bolji proizvod, povoljniji odnos cijene i kvalitete, što je postignuto jednostavno kroz konkurenciju slobodnog europskog tržišta, a što je velik benefit", rekla je Simeonova-Staničić.