Vlada: mjere za smanjenje deficita za 1,3 milijardi kuna
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila paket mjera za smanjenje proračunskog deficita za daljnjih 0,4 posto BDP-a, ili za 1,3 milijarde kuna, a koji obuhvaća povećanje trošarina na motorne benzine i dizelska goriva, povećanje naknada vezanih za telekomunikacijske usluge, smanjivanje subvencija za poljoprivredu i gospodarstvo te smanjenje investicija u cestogradnju.
Danas usvojenim mjerama proračunski deficit bi se smanjio za dodatnih 1,3 milijarde kuna, kroz povećanje prihoda za približno 700 milijuna kuna te smanjenje rashoda za oko 640 milijuna kuna.
Po preporukama Europske komisije, Hrvatska u ovoj godini proračunski deficit mora smanjiti za 2,3 posto BDP-a. Rebalansom proračuna iz ožujka smanjenje je bilo na razini od 1,9 posto BDP-a, pa su potrebne dodatne mjere od 0,4 posto BDP-a, podsjetio je ministar financija Slavko Linić.
Vlada je tako danas usvojila uredbu kojom je povećala trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon za 20 lipa po litri. Od toga se očekuju viši prihodi u proračunu u iznosu od 480 milijuna kuna godišnje, a u ovoj godini oko 350 milijuna kuna.
Još oko 350 milijuna kuna Vlada planira 'prikupiti' dodatnim mjerama koje bi regulirale naknadu za radiofrekvencijski spektar koje plaćaju teleoperateri. No, odluka o tome danas nije donesena, već je resorno ministarstvo zaduženo da do iduće sjednice Vlade predloži pravilnik koji će to regulirati.
Odlukom o mjerama privremene obustave izvršavanja državnog proračuna za 2014. pak privremeno se obustavlja isplata subvencija koje dodjeljuju ministarstva financija (150 milijuna kuna), poljoprivrede i gospodarstva (u oba po 100 milijuna kuna) te poduzetništva i obrta (40 milijuna kuna).
Ukupno je riječ o 390 milijuna kuna subvencija, a koje se odnose subvencije poljoprivrednicima, subvencije za kamate na kreditne programe HBOR-a, za restrukturiranje brodogradilišta te za poticaje poduzetnicima kroz Poduzetnički impuls, subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite, i sl. Uz to, predloženo je i da se smanji plan investiranja u Hrvatskim cestama za oko 250 milijuna kuna.
Pusić: mjere štednje opravdane jedino uz radikalno rezanje prepreka za investicije
Prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić nije sretna što je Vlada morala donijeti nove mjere štednje u sklopu procedure prekomjernog deficita kazavši kako se one mogu opravdati jedino ako će za sobom povući i radikalno rezanje prepreka za investicije.
"Odluku smo donijeli zajednički, bilo nam je sporno sve i radije bismo da nije do toga došlo. Sad je došlo do čega je došlo, ali to ima smisla jedino, i o tome ćemo ozbiljno razgovarati sljedećih dana, ako vrlo ozbiljno srežemo prepreke investiranju", kazala je Pusić nakon sjednice Vlade odgovarajući na upite novinara je li između članova vladajuće koalicije bilo problema u postizanju dogovora oko danas predstavljenih dodatnih mjera za smanjenje deficita.
Naglašava da se rezanje troškova s jedne strane te povećanje prihoda kroz poreze ili dodatne trošarine "sada zaista mora zaustaviti". "Deficit moramo smanjiti jer inače prijeti opasnost da nam drugi određuju što moramo rezati, ali moramo i administraciju i funkcioniranje institucija dovesti do razine na kojoj će ljudi zaista htjeti investirati u Hrvatsku. Bez toga je sve skupa besmisleno", ustvrdila je.
HUP: Vlada ponovo pribjegava najjednostavnijim rješenjima
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra da danas prihvaćenim mjerama za daljnje smanjivanje proračunskog deficita Vlada ponovo pribjegava najjednostavnijim rješenjima, bez strateškog promišljanja i bez plana za iduću godinu.
Nepodnošljivom lakoćom uzima se od gospodarstava i tvrtki koje još uvijek imaju kakav-takav prihod i koje nas jedine, kroz investicije, mogu izvući iz krize, ističu iz HUP-a.
Upozoravaju kako povećanjem nameta, trošarina, telekomunikacijskih naknada i gubitkom poticaja za gospodarstvo Vlada ponovno pribjegava najjednostavnijim rješenjima, bez strateškog promišljanja i bez plana za iduću godinu. Ističu kako je potencijalnom investitoru potrebna stabilnost poslovnog okruženja od barem tri godine.
Podsjećaju kako su više puta upozoravali da je smanjivanje rashodovne strane proračuna nužnost. Potrebno je racionalizirati javnu upravu i administraciju, ubrzati pravosuđe i početi upravljati državom kao da se radi o vlastitoj imovini. Potrebna je veća politička odlučnost, a zaduživanjem, rastom troškova života i poslovanja nećemo opstati u idućim godinama. Moramo početi provoditi reforme, ističu iz HUP-a.
Oporba kritizira mjere
Potpredsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskome saboru i bivši ministar financija Ivan Šuker izjavio je kako vladine mjere za smanjenje proračunskoga deficita ponovno opterećuju hrvatske građane, ali da će ovaj put one ozbiljno pogoditi i hrvatsko gospodarstvo.
Cijena goriva neće se povećati za 20 lipa po litri, kako to kaže Vlada, već za 25 lipa po litri, jer treba znati da se tu dodaje PDV, a koliko će biti opterećenje što se tiče SMS-a to tek vidjeti, izjavio je Šuker popodne novinarima u Središnjici HDZ-a.
Istaknuo je kako će gospodarstvo biti pogođeno cijenom goriva, jer je cijena energenata itekako bitna za poslovanje svake tvrtke.
Upozorava kako se na rashodovnoj strani uzima direktno 390 milijuna kuna poticajnih sredstava, koja su trebala pomoći gospodarstvu, koje se nalazi u jako teškoj situaciji i teško dolazi do obrtnog kapitala. Naglašava kako će se smanjiti i investicije u Hrvatskim cestama za 250 milijuna kuna.
Nove Vladine mjere za smanjenje deficita za HDZ-ovu Martinu Dalić su "nastavak muka po proračunu".
HDSSB-ovac Krešimir Bubalo kaže da Vlada ima sluganski odnos prema Europskoj komisiji, dok laburist Dragutin Lesar poručuje kako je polovica Vladinih mjera na teret građana.
Novotny: propuštena prilika za strukturne promjene
Ekonomski analitičar Damir Novotny mišljenja je kako Vlada potrebu za smanjivanjem prekomjernog deficita prihvaća tek kao diktat Europske komisije, a ne kao unutrašnju potrebu, smatra kako su predstavljene mjere kratkoročnog, a ne strukturnog sadržaja te kako je Vlada propustila još jednu šansu za pokretanje strukturnih promjena koje bi pokrenule rast.
Upozorava kako je EK uvrstila Hrvatsku, zajedno s Italijom i Slovenijom, u krug zemalja-članica koje osim prekomjernih deficita u javnim financijama akumuliraju i prekomjerne makroekonomske neravnoteže koje produbljuju negativne trendove i vode u dugogodišnju stagnaciju.
Novotny smatra kako bez dubokih strukturnih promjena u javnom sektoru, koje obuhvaćaju i duboke promjene u strukturi javne potrošnje neće biti moguće otkloniti akumulirane makroekonomske neravnoteže i pokrenuti novi ciklus ekonomskog rasta i zapošljavanja". Povećavanje poreza na potrošnju će samo dodatno obeshrabriti domaću potražnju o kojoj ovisi veliki dio gospodarstva, ističe Novotny.
Naftne kompanije suzdržane u prvim komentarima povećanja trošarina
Naftne kompanije vrlo su suzdržane u prvim komentarima današnje Vladine odluke o povećanju trošarina na motorne benzine i dizelska goriva za 20 lipa po litri te najavljuju da će odluke o politici cijena derivata donijeti kad prouče Vladinu odluku.
"Trošarine na gorivo su pod punom nadležnosti Vlade, a na što naftne kompanije nemaju utjecaj. U tom smislu ne možemo komentirati Vladine odluke po ovom pitanju", kažu iz Ine.
Iz Lukola Croatia najavljuju da će svoju poslovnu odluku o politici cijena naftnih derivata u novonastalim okolnostima povećanja trošarina donijeti poslije uskrsnih blagdana.
Slično poručuju i iz Petrola u kojem kažu da odluku Vlade RH još proučavaju te da će odluku donijeti kada budu poznati svi izračuni.
Iako naftne kompanije za sada ne izlaze s konkretnijim podacima kako će 20 lipa po litri veće trošarine na benzine i dizelska goriva utjecati na cijene na njihovim benzinskim postajama, dosadašnja iskustva pokazuju da to u konačnici osjete građani kroz više cijene derivata.