Investicije u Hrvatskoj u snažnom su padu već pet godina, kumulativno su se smanjile za 38,3 posto i time su, od svih komponenti BDP-a, najsnažnije pridonijele recesiji, kazao je Vujčić na konferenciji "Financiranje ulaganja u Hrvatskoj - Kako Europska investicijska banka (EIB) može pomoći", održanoj u organizaciji HNB-a i EIB-a.
Održivi rast, dodao je Vujčić, ne može se zasnivati na starom modelu, temeljenom na zaduživanju, potrošnji i investicijama u međunarodno nerazmjenjive sektore. Kritičnu važnost za prelazak na novi model održivog rasta ima dosljedno i kvalitetno provođenje strukturnih reformi usmjerenih uspostavi konkurentnijeg poslovnog okruženja i povoljnije investicijske klime, kako bi se dao poticaj i pomoć onima koji mogu i žele otvarati nova radna mjesta. Tu veliku ulogu mogu imati financijske institucije, a posebice EIB, na koji otpada gotovo 50 posto od ukupnih aktivnih ulaganja u Hrvatskoj od strane međunarodnih financijskih institucija od početka krize, odnosno gotovo 1,5 milijardi eura, rekao je Vujčić.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da su na pad investicija u Hrvatskoj ponajviše utjecala niža ulaganja privatnog sektora - 20-ak posto su pale javne, a više od 40 posto privatne investicije.
S obzirom da privatne investicije čine oko 50 milijardi kuna, a javne nešto manje od 20 milijardi kuna, jasno je gdje leži rješenje za našu krizu, a to je oporavak i rast privatnih investicija. Rastu tih investicija EIB pridonosi time što najveći dio sredstava za Hrvatsku usmjerava u razvoj malog i srednjeg poduzetništva, dok su infrastrukturni projekti manje zastupljeni. Mislim da je to jako dobro, jer multiplikator javnih investicija je kudikamo manji od onog privatnih investicija u gospodarstvu, ocijenio je Grčić.
Ministar financija Slavko Linić je kao najveće probleme Vlade na početku mandata istaknuo prezadužen i nedovoljno kapitaliziran privatni sektor. Unazad 15 mjeseci riješeno je 6.000 zahtjeva kroz predstečajne procese, Vlada je počela s refinanciranjem svojih potraživanja po osnovi neplaćenih poreza, a krenuli smo i u dokapitalizacije.
HBOR je naime pokrenuo investicijski fond koji bi trebao kapitalno pomagati tvrtkama koje prođu kroz predstečajnu nagodbu, a za sudjelovanje u njemu poslan je poziv i ostalim bankama i međunarodnim institucijama i u tom se dijelu očekuje i potpora EIB-a. Pokrenuti su fondovi gospodarske suradnje, promijenjeni su zakoni kako bi i mirovinski fondovi ulazili u kapital. Sve činimo da ojačamo kapitalnu strukturu u privatnim tvrtkama i da ponovo pokrenemo borbu za njihovo pozicioniranje na domaćem i tržištu van Hrvatske. U dokapitalizaciju gospodarstva se dakle mora uključiti privatni sektor, a da se država u isto vrijeme izvlači iz vlasništva, jer je očito da država nije dobar partner ni u jednom društvu koje je prisutno na tržištu, izjavio je Linić.
Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco izvijestio je da je EIB u Hrvatskoj 2013. godine sklopio ugovore o financiranju u visini 633 milijuna eura, 111 posto više u odnosu na 2012. godinu, a ove je godine već odobren 800 milijuna eura vrijedan zajam HBOR-u.
Ubuduće će se EIB u Hrvatskoj, rekao je Scannapieco, fokusirati na projekte koji se sufinanciraju iz strukturnih fondova EU, projekte koji za cilj imaju povećanje kvalitete i dostupnosti obrazovanja te enrgetske i projekte energetske učinkovitosti, ali poseban će naglasak biti na poticanju malog i srednjeg poduzetništva, kroz kreditiranje, kao i garancijsku shemu.