U Zagrebu skup HAZU-a posvećen Nikoli Tesli
ZAGREB, 17. prosinca 2013. (Hina) - Molimo korisnike da u drugom odlomku vijesti HNA3851 objavljene pod naslovom "U Zagrebu skup HAZU-a posvećen Nikoli Tesli" isprave pogrešno napisano ime predsjednika HAZU Zvonka Kusića i izostave riječi "otvarajući skup" te isprave odlomak tako da bude jasno da su riječi predsjednika Akademije citirane iz kataloga izložbe.
Ispravljenu vijest ponavljamo u cijelosti:
ZAGREB, 17. prosinca 2013. (Hina) - Cjelodnevno obilježavanje 70. godišnjice smrti Nikole Tesle, jednog od najznačajnijih znanstvenika i inovatora na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, počelo je znanstvenim simpozijem u Zagrebu na dan kada je Tesla 1896. postao počasnim članom HAZU.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić ocijenio je u katalogu izložbe da je današnji život nezmisliv bez Teslinih izuma i patenata, koji su s njihovim autorom postali baština čitavog čovječanstva.
Tesla je zanimljiv i u popularnoj kulturi te je trajna inspiracije umjetnicima iz svih područja, kazao je Kusić i istaknuo da njime na poseban način ponose njegova domovina Hrvatska i HAZU, koja je među prvima prepoznala Teslinu veličinu i zasluge i primila ga na današnji dan 1896. u počasno članstvo u dobi od 40 godina.
"Elektrotehničar u Americi", kako ga spominju Akademijini ljetopisi, bio je jedan od najmlađih članova naše Akademije, i ostao je trajno povezan s Hrvatskom kao svojom domovinom i njezinom znanošću, smatra predsjednik HAZU.
Hrvatska akademija ponosna je i stoga što su najpoznatije spomenike Tesli izradila dvojica istaknutih hrvatskih kipara članova HAZU, Ivan Meštrović, spomenik u Zagrebu, i Frano Kršinić, spomenik na slapovima Niagare, zaključio je Kusić.
U stanci simpozija u predvorju Preporodne dvorane HAZU na Gornjem gradu otvorena je izložba skulptura posvećenih Nikoli Tesli akademskog kipara Pere Jelisića, a navečer će u Palači HAZU biti održana svečana akademija.
U znanstvenom dijelu skupa Stanko Popović je istaknuo Teslin doprinos otkriću rengenskih zraka. Uz oko 300 patenata, Tesla je mnogo teorijski i eksprimentalno pridonio otkrivanju i razumijevanje nekoliko temeljnih pojmova u fizici, za koje su nagrađeni drugi znanstvenici. Postoji mnogo dokaza o Teslinim zaslugama u otkriću rengenskih zraka, kazao je Popović i dodao: Nikada nećemo saznati tko bi dobio Nobelovu nagradu za otkriće rendgenskih zraka da Teslin rad nije progutao požar u laboratoriju. Najmanje što možemo učiniti je da cijenimo njegov pionirski rad na ovom području, kazao je Popović.
Na skupu čiji je pokrovitelj predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, govorili su još Catherine Bréchignac iz Francuske akademije znanosti o Tesli i znanstvenoj metodi, Mordechai Segev iz Izraela o svjetlu i neredu, Bimal K. Bose iz SAD-a o energiji, globalnom zatopljenju i ulozi snage elektronike, te Kurt R. Richter iz Austrije o razvoju komunikacije od Tesle i Marconija do satelita.
Uredništvo Hine