"Mislim da je taj val progona u vrijeme vladavine Ittihatcija (mladoturski nacionalistički pokret) bio sasvim pogrješan. To što su oni činili bilo je pogrješno i nehumano", rekao je Davutoglu turskim novinarima koji su bili u njegovoj pratnji, kako u petak prenose mediji.
Turski ministar vanjskih poslova sudjelovao je u Erevanu na sastanku Organizacije za crnomorsku gospodarsku suradnju (BSEC), što je njegov prvi posjet Armeniji nakon što su 2009. propali svi napori za normalizaciju odnosa dviju zemalja.
Armenska zajednica je od 1915. do 1917. u Osmanskom Carstvu bila žrtva pokolja i masovnih progona. Armenija i mnogi povjesničari i parlamenti zemalja diljem svijeta ocjenjuju da je tada izginuo 1,5 milijun Armenaca i taj događaj nazivaju genocidom.
Premda je zauzela pomirljiviji stav od svojih prethodnika, islamsko-konzervativna vlada koja je od 2002. na vlasti u Turskoj i dalje odlučno odbija taj naziv.
"Nipošto ne odobravamo progone" Armenaca, istaknuo je u četvrtak Davutoglu, pozivajući armensku stranu da pokaže političku volju kako bi se ostvario pomak na putu prema pomirbi.
Nakon bilateralnog susreta s armenskim kolegom Eduardom Nalbandjanom u prigodi sastanka BSEC-a, Davutoglu se otvoreno zauzeo za pomirbu između dviju zemalja na temelju "pravednog sjećanja".
Nalbandjan je pak u četvrtak opetovao da se "armensko-turske veze bezuvjetno moraju normalizirati".
"Pokušaji Turske da to pitanje poveže s drugim pitanjima ili pak da postavi druge uvjete, uzaludni su i neopravdani", dodao je pred novinarima.
Turska i Armenija su 2009. potpisale ugovor o pomirbi, ali je njihov pokušaj približavanja, uz pomoć Sjedinjenih Država, propao za samo šest mjeseci, pošto su strane optuživale jedna drugu da žele mijenjati tekst dokumenta i postavljati nove uvjete. Parlamenti tih dviju zemalja nisu potvrdili taj ugovor.
Ankara i Erevan se spore i oko budućnosti Nagorno Karabaha, enklave u srcu Azerbajdžana s većinskim armenskim stanovništvom. Ankara podupire Baku u tom teritorijalnom sporu koji je bio povod za krvav rat dviju zemalja početkom 1990-ih pa je 1993. zatvorila granicu s Armenijom.