Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
10. prosinca 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
8. DZS potvrdio svoju procjenu pada BDP-a u trećem kvartalu za 0,6 posto
9. HZZ: krajem studenog 356.864 nezaposlenih
10. EK preporučuje da Hrvatska 2016. svede deficit ispod tri posto
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
10. 12. 21.000.000 311.000.000 11.000.000 0,40
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 11.000.000 0,40 Ukupno 11.000.000 0,40
Izvor: Tržište novca
Kamatne stope u međubankarskom trgovanju (%):
datum prosječna T/N S/N ročni dep. 1 tjedan 2 tjedna 1 mjesec 3 mjeseca opoziv prekonoćni 09.12.13. 0,26 - - - 0,55 - - - - 0,24
*Izvor :HNB
I u današnjem je trgovanju na Tržištu novca ukupno prijavljena potražnja zabilježila značajniji pad, a istodobno je i količina sredstava na strani ponude bila niža.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 21 milijun kuna ili za oko 80 posto manje no u ponedjeljak.
Istodobno se na strani ponude našlo 311 milijuna kuna ili za oko 19 posto manje no dan ranije.
Jedini je promet danas, u iznosu od 11 milijuna kuna, ostvaren putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa porasla sa 0,14 na 0,4 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 11 mlijuna kuna, a pritom je 10 milijuna kuna potražnje, unatoć „višku“ ponude, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa pala je sa 2,15 na 0,4 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Pad indeksa i prometa
Dioničkim indeksima Zagrebačke burze danas je pala vrijednost, Crobexu za blagih 0,08 posto, na 1.758,03 boda, a Crobexu10 za 0,23 posto, na 985,55 bodova.
Redovni promet Burze iznosio je 8,7 milijuna kuna i bio je oko pet milijuna kuna manji od jučerašnjeg. Zbog tehničkih poteškoća na Burzi se nije trgovalo između 9,00 i 10,15 sati.
Među dionicama jedino je HT-ova ostvarila milijunski promet, od 3,6 milijuna kuna, a cijena joj je pala 0,20 posto, na 174,75 kuna.
Dionica Leda je pak uz porast cijene od 1,25 posto, na 8.130 kuna, ostvarila 830,6 tisuća kuna prometa.
Porast cijene od 6,61 posto, na 123,70 kuna, zabilježila je dionica Lošinjske plovidbe Holdinga uz promet od 347,9 tisuća kuna.
Promet od 335,4 tisuće kuna imala je dionica Atlantske plovidbe čija je cijena danas pala 1,33 posto, na 371 kunu.
Pad cijene od blagih 0,04 posto, na 140,45 kuna, imala je dionica Valamar Adria Holdinga kojom je ostvareno 317,6 tisuća kuna prometa.
Među trgovanijim dionicama veći pad cijene bilježe redovna dionica Adrisa za 1,64 posto, Ingre 1,95 posto, Končara EI 2,14 posto, Tankerske plovidbe za 3,33 posto, dok su cijene porasle dionicama Podravke za 0,81 posto, a Dalekovoda za 9,89 posto.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 128,02 128,95 128,30 120.453,09 -0,16%
ATGR-R-A 705,03 709,00 705,03 152.319,72 -0,28%
DLKV-R-A 28,30 32,19 30,99 139.277,12 9,89%
HT-R-A 174,20 175,69 174,75 3.666.752,96 -0,20%
IGH-R-A 157,00 176,88 176,86 10.733,36 13,37%
INA-R-A 3.625,00 3.625,01 3.625,00 79.750,01 -0,68%
INGR-R-A 2,97 3,17 3,01 113.594,72 -1,95%
KOEI-R-A 685,00 699,01 685,00 269.735,52 -2,14%
LEDO-R-A 8.095,00 8.185,00 8.130,00 830.675,00 1,25%
LKPC-R-A 432,00 432,00 432,00 6.912,00 -0,46%
OPTE-R-A 6,44 6,44 6,44 1.242,92 9,15%
PODR-R-A 246,06 248,00 248,00 134.278,90 0,81%
ULPL-R-A 187,10 188,50 187,10 43.675,30 -2,30%
VART-R-1 18,90 19,00 19,00 14.770,52 8,57%
VIRO-R-A 629,90 629,90 629,90 6.299,00 1,60%
Redovito Tržište
ACI-R-A 4.020,00 4.050,00 4.050,00 8.070,00 3,85%
ADRS-P-A 268,60 268,80 268,60 53.730,00 0,00%
ADRS-R-A 299,98 300,00 300,00 215.697,11 -1,64%
ARNT-R-A 161,01 161,05 161,03 59.577,24 -2,48%
ATPL-R-A 367,25 382,93 371,00 335.378,62 -1,33%
AUHR-R-A 315,00 315,00 315,00 11.025,00 -0,63%
BD62-R-A 15,40 16,20 16,20 5.827,00 2,53%
BLJE-R-A 50,23 50,52 50,23 83.738,30 -0,63%
DDJH-R-A 66,55 68,50 66,55 66.020,85 -0,67%
DIOK-R-A 4,79 4,79 4,79 3.123,08 -0,21%
ERNT-R-A 1.451,51 1.459,99 1.453,10 231.877,40 0,14%
FNVC-R-A 50,00 52,00 52,00 1.730,00 14,49%
HBRL-R-A 5,53 5,53 5,53 2.394,49 2,22%
HDEL-R-A 94,99 98,97 98,69 66.001,70 6,12%
HIMR-R-A 220,00 223,01 220,00 20.117,30 -0,09%
HUPZ-R-A 1.335,00 1.335,00 1.335,00 8.010,00 -1,83%
IKBA-R-A 950,00 950,00 950,00 1.900,00 -9,52%
INDG-R-A 90,00 90,00 90,00 2.070,00 0,00%
JDBA-R-A 1.050,00 1.050,00 1.050,00 3.150,00 2,79%
JDPL-R-A 93,02 104,40 93,02 48.571,33 -8,79%
JDRA-R-A 680,75 680,75 680,75 36.760,50 -0,62%
JNAF-R-A 2.290,00 2.290,00 2.290,00 45.800,00 -0,22%
KODT-R-A 1.120,00 1.120,00 1.120,00 115.360,00 1,34%
KOES-R-A 260,00 260,00 260,00 130.260,00 -3,70%
KORF-R-A 140,00 141,00 140,45 317.571,05 -0,04%
KRAS-R-A 400,00 400,00 400,00 242.000,00 0,00%
KTJV-R-A 15,36 15,39 15,39 7.240,25 3,99%
LKRI-R-A 91,00 91,86 91,86 16.779,04 4,37%
LPLH-R-A 115,00 127,94 123,70 347.954,79 6,61%
LRH-R-A 2.242,99 2.287,00 2.287,00 80.924,47 1,96%
LURA-R-A 335,00 335,00 335,00 335,00 -0,03%
LVCV-R-A 100,00 100,00 100,00 2.000,00 0,00%
SNBA-R-A 44,00 44,00 44,00 22.000,00 9,92%
THNK-R-A 536,00 560,00 550,00 78.101,66 0,00%
TKPR-R-A 290,00 290,00 290,00 2.030,00 3,57%
TNPL-R-A 290,00 300,00 290,00 174.481,35 -3,33%
VDKT-R-A 317,00 319,99 319,99 13.732,41 0,00%
VPIK-R-A 103,00 105,00 105,00 4.778,00 2,19%
ZABA-R-A 26,00 26,09 26,00 27.606,82 -0,04%
ZVCV-R-A 55,00 55,00 55,00 2.750,00 0,00%
MTP Fortis
PRFC-R-A 21,12 22,00 22,00 15.371,84 -2,22%
SNHO-R-A 148,05 150,00 148,05 31.184,40 -4,48%
VLHO-R-A 99,00 100,00 100,00 41.631,76 1,01%
ZEP-R-A 36,97 36,97 36,97 3.697,00 0,00%
MTP Alter
FNOI-D-141A 98,50 98,50 98,50 729,30 29,255%
FNOI-D-147A 93,00 93,00 93,00 688,57 13,737%
FNOI-D-151A 89,00 89,00 89,00 658,96 11,714%
FNOI-D-157A 85,00 85,00 85,00 629,34 11,070%
FNOI-D-161A 82,00 82,00 82,00 607,13 10,154%
FNOI-D-167A 78,00 78,00 78,00 577,51 10,243%
FNOI-D-171A 74,50 74,50 74,50 551,60 10,125%
FNOI-D-177A 69,00 69,00 69,00 510,88 11,025%
FNOI-D-181A 65,00 65,00 65,00 481,26 11,217%
FNOI-D-187A 61,00 61,00 61,00 451,64 11,481%
FNOI-D-191A 57,00 57,00 57,00 422,03 11,769%
FNOI-D-197A 55,00 55,00 55,00 407,22 11,378%
Redovito tržište
EGB-S-LDX8 67,50 75,50 67,50 70.112,10 -10,00%
EGB-S-LSP5 14,54 14,54 14,54 508,90 -1,09%
EGB-S-LWL4 76,30 76,30 76,30 915,60 60,29%
EGB-S-SDX7 63,00 63,00 63,00 1.890,00 7,69%
EGB-S-SSP5 7,60 7,70 7,60 8.080,40 1,33%
EGB-S-SWL5 61,20 63,30 63,30 32.907,85 -5,52%
MTP Alter
EGB-S-LBU4 45,50 47,50 47,40 1.868,00 -14,59%
EGB-S-LDX7 114,20 114,20 114,20 8.565,00 3,44%
EGB-S-LSL3 22,90 24,20 24,20 1.061,50 19,80%
EGB-S-LSL4 13,10 13,10 13,10 196,50 36,46%
EGB-S-SBU2 52,00 53,50 52,40 3.018,80 -6,43%
EGB-S-SGD4 156,71 165,00 156,71 2.887,10 -8,36%
EGB-S-SSL1 59,60 59,60 59,60 357,60 0,68%
EGB-S-SSL4 39,10 40,90 39,10 2.862,30 -13,11%
EGB-S-SWL3 119,60 119,60 119,60 11.960,00 -6,71%
Ukupan promet
8.732.736,99
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,07 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u ponedjeljak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na petak porasla 0,13 bodova ili 0,07 posto – na 184,314 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla 0,18 posto, na 169,2985 bodova, Raiffeisen fonda 0,08 posto, na 183,8149 bodova te AZ fonda 0,06 posto, na 188,9467 bodova. S druge je pak strane vrijednost Erste Plavi fonda pala 0,03 posto, na 190,0091 bod.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima većina je bilježila dobitke. Tako je vrijednost Croatia osiguranje DMF-a viša 0,07, AZ profit DMF-a 0,06, Raiffeisen DMF-a 0,05 a AZ benefit DMF-a 0,04 posto. S druge je pak strane vrijednost Erste Plavi Protect DMF-a niža 0,07 a Erste Plavi Expert DMF-a 0,04 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima velika većina ih je bilježila rast vrijednosti. Tako je vrijednost AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ ZABA fonda porasla po 0,07, AZ VIP fonda i fonda T-HT-a po 0,06, AZ Dalekovod fonda 0,05, fonda Auto Hrvatske i AZ Zagreb fonda po 0,04, fonda Ericsson Nikole Tesle, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata, fonda Novinara i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,03, fonda HEP grupe 0,02 a fonda Željezničara 0,01 posto, dok je vrijednost fonda Croatia osiguranja tek minimalno viša. S druge je pak strane vrijednost Cestarskog fonda pala 0,06, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,04 a fonda Hrvatskih autocesta 0,01 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
06. 12. 09. 12.
Mirex 184,1845 184,3140 0,07
AZ OMF* 188,8297 188,9467 0,06
Erste Plavi OMF.* 190,0720 190,0091 -0,03
PBZ Croatia osig.OMF* 168,9872 169,2985 0,18
Raiffeisen OMF* 183,6685 183,8149 0,08
AZ benefit DMF** 197,8649 197,9430 0,04
AZ profit DMF** 216,0739 216,2126 0,06
Croatia osiguranje DMF** 134,9971 135,0892 0,07
Erste Plavi Expert DMF** 157,6854 157,6157 -0,04
Erste Plavi Protect DMF** 162,0589 161,9528 -0,07
Raiffeisen DMF** 175,6393 175,7309 0,05
ZDMFAutocesta Rijeka – 108,5789 108,5348 -0,04
Zagreb***
Auto Hrvatska ZDMF*** 122,4439 122,4874 0,04
AZ Dalekovod ZDMF*** 208,5640 208,6778 0,05
AZ Hr. kontrola zračne 203,0673 203,2167 0,07
plov.***
AZ VIP ZDMF*** 219,2838 219,4178 0,06
AZ ZABA*** 103,8836 103,9551 0,07
AZ Zagreb ZDMF*** 160,0404 160,1055 0,04
ZDMF cestarski fond*** 142,3052 142,2267 -0,06
ZDMF Croatia osiguranje*** 118,5668 118,5680 0,00
ZDMF Ericsson N. Tesla*** 185,5988 185,6586 0,03
ZDMF HEP grupa*** 125,1597 125,1794 0,02
ZDMF Hrvatskih autocesta*** 135,3943 135,3741 -0,01
ZDMF Hr. liječničkog sind.*** 197,6020 197,6550 0,03
ZDMF Novinar*** 170,2359 170,2881 0,03
ZDMF 138,4869 138,5017 0,01
Željezničar-Raiffeisen***
ZDMF Sindikat pomoraca 121,3612 121,3935 0,03
Hrvatske***
ZDMF T-HT*** 160,5545 160,6495 0,06
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Prevladavali dobitnici
I u ponedjeljak su među investicijskim fondovima dobitnici bili u većini. Naime, po podacima iCapital-a, njih 59 ili 76,62 posto bilježilo je dobitke, dok ih je 18 ili 23,28 posto billježilo gubitke.
Među dioničkim investicijskim fondovima i ovaj su puta prevladavali dobitnici. Naime, 26 je fondova dobilo, dok ih je tek 6 izgubilo na vrijednosti. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,003 posto KD Prvi izbor fonda do 0,76 posto PBZ I-Stock fonda. S druge su pak strane gubici bili u rasponu od 0,05 posto HI-growth fonda do 0,32 posto NETA Global Developed fonda.
I kod mješovitih investicijskih fondova dobitnika je bilo više. Naime, 8 je fondova bilježilo dobitke a 4 gubitke. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,02 posto HI-balanced fonda do 0,269 posto Raiffeisen Prestige fonda. S druge su se pak strane gubici kretali u rasponu od 0,005 posto PBZ Global fonda do 0,07 posto ZB global fonda.
I kod obvezničkih investicijskih fondova dobitnici su bili u većini. Naime, 5 je fondova dobilo na vrijednost, dok su gubitnici bili PBZ Bond fond (0,02 posto), ZB bond fond (0,065 posto) i Capital One fond (0,067 posto). Ostali su se kretali u rasponu dobitaka od 0,006 posto Raiffeisen Bonds fonda do 0,22 posto Erste Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi, već tradicionalno, većinom su bili s manjim dobicima no i ovaj je puta bilo gubitnika. Naime, gubik od 0,002 posto zabilježio je OTP novčani fond fond. Svi ostali bilježili su dobitke u rasponu od 0,003 posto Allianz Cash fonda do 0,0165 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
PBZ I-Stock dionički 9.12.2013 58,5348 HRK 0,769
NETA New Europe dionički 9.12.2013 87,1351 HRK 0,5632
NETA Mena dionički 9.12.2013 485,874 HRK 0,5194
HPB Titan dionički 9.12.2013 67,1033 EUR 0,4437
ZB BRIC+ dionički 9.12.2013 86,89 EUR 0,4276
KD Nova Europa dionički 9.12.2013 6,3054 HRK 0,3901
Raiffeisen Central Europe dionički 9.12.2013 47,48 EUR 0,3806
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 9.12.2013 126,7627 EUR 0,3176
Ilirika BRIC dionički 9.12.2013 71,1546 EUR 0,2895
Ilirika Azijski tigar dionički 9.12.2013 41,5836 EUR 0,2142
Raiffeisen Prestige Equity dionički 9.12.2013 110,9301 EUR 0,1896
HPB World Absolute Value - dionički 9.12.2013 112,7907 EUR 0,1785
DJE
Erste Adriatic Equity dionički 9.12.2013 73,6901 EUR 0,1767
Raiffeisen World dionički 9.12.2013 120,2901 EUR 0,1583
OTP MERIDIAN 20 dionički 9.12.2013 84,1967 EUR 0,1414
Platinum Blue Chip dionički 9.12.2013 90,7316 EUR 0,1064
Platinum Global Opportunity dionički 9.12.2013 13,5176 USD 0,0955
HPB Dionički dionički 9.12.2013 84,8602 HRK 0,0821
KD Victoria dionički 9.12.2013 14,9196 HRK 0,0792
PBZ Equity dionički 9.12.2013 8,8854 EUR 0,0721
A1 dionički 9.12.2013 77,15 HRK 0,0519
Capital Two dionički 9.12.2013 64,858 HRK 0,0366
Allianz Equity dionički 9.12.2013 114,2624 EUR 0,036
ZB aktiv dionički 9.12.2013 99,91 HRK 0,02
ZB euroaktiv dionički 9.12.2013 126,27 EUR 0,0158
KD Prvi izbor dionički 9.12.2013 12,0645 HRK 0,0033
HI-growth dionički 9.12.2013 8,655 EUR -0,0508
FIMA Equity dionički 9.12.2013 55,6887 HRK -0,0827
ZB trend dionički 9.12.2013 131,71 EUR -0,091
NETA US Algorithm dionički 9.12.2013 154,709 HRK -0,1423
KD Energija dionički 9.12.2013 9,5105 HRK -0,2915
NETA Global Developed dionički 9.12.2013 95,501 HRK -0,3265
Mješoviti fondovi
Raiffeisen Prestige mješoviti 9.12.2013 92,9801 EUR 0,2697
Raiffeisen Balanced mješoviti 9.12.2013 119,0301 EUR 0,2612
NETA EM Balanced mješoviti 9.12.2013 71,0023 HRK 0,202
Agram Trust mješoviti 9.12.2013 54,8769 HRK 0,1545
ICF Balanced mješoviti 9.12.2013 98,6017 HRK 0,1163
KD Balanced mješoviti 9.12.2013 8,138 HRK 0,1119
Allianz Portfolio mješoviti 9.12.2013 119,9572 HRK 0,1011
HI-balanced mješoviti 9.12.2013 10,4478 EUR 0,023
PBZ Global mješoviti 9.12.2013 91,284 HRK -0,005
HPB Global mješoviti 9.12.2013 76,3619 HRK -0,0162
OTP uravnoteženi mješoviti 9.12.2013 101,3573 HRK -0,0542
ZB global mješoviti 9.12.2013 135,34 EUR -0,0738
Obveznički fondovi
Erste Bond obveznički 9.12.2013 123,58 EUR 0,2271
Erste Adriatic Bond obveznički 9.12.2013 101,3201 EUR 0,1681
HI-conservative obveznički 9.12.2013 12,5922 EUR 0,0731
HPB Obveznički obveznički 9.12.2013 136,3555 EUR 0,0099
Raiffeisen Bonds obveznički 9.12.2013 155,94 EUR 0,0064
PBZ Bond obveznički 9.12.2013 110,4727 EUR -0,0281
ZB bond obveznički 9.12.2013 168,24 EUR -0,0653
Capital One obveznički 9.12.2013 183,5552 HRK -0,0676
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 9.12.2013 11,8539 EUR 0,0165
Locusta Cash novčani 9.12.2013 1.297,15 HRK 0,0163
VB Cash novčani 9.12.2013 125,4938 HRK 0,0161
HPB Euro Novčani novčani 9.12.2013 104,7035 EUR 0,0134
Raiffeisen Cash novčani 9.12.2013 154,3801 HRK 0,013
OTP euro novčani novčani 9.12.2013 100,8571 EUR 0,0126
Auctor Cash novčani 9.12.2013 107,1317 HRK 0,0119
HI-cash novčani 9.12.2013 148,1923 HRK 0,0118
PBZ Euro Novčani novčani 9.12.2013 136,1265 EUR 0,0116
ZB europlus novčani 9.12.2013 147,9949 EUR 0,0116
Raiffeisen euroCash novčani 9.12.2013 104,0401 EUR 0,0096
Erste Euro-Money novčani 9.12.2013 113,3301 EUR 0,0088
ZB plus novčani 9.12.2013 172,8412 HRK 0,0086
PBZ Novčani novčani 9.12.2013 141,1306 HRK 0,0069
Erste Money novčani 9.12.2013 148,2501 HRK 0,0068
NETA Multicash novčani 9.12.2013 104,2625 HRK 0,0066
HPB Novčani novčani 9.12.2013 141,0894 HRK 0,0061
PBZ Dollar novčani 9.12.2013 127,8454 USD 0,0042
Allianz Cash novčani 9.12.2013 116,5728 HRK 0,0033
OTP novčani fond novčani 9.12.2013 130,5375 HRK -0,002
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 9.12.2013 93,1792 HRK -0,3113
OTP indeksni indeksni 9.12.2013 37,3712 HRK -0,3496
Posebni fondovi
VB SMART posebni 9.12.2013 94,9695 EUR 0,1568
Dionički fond fondova
NETA GDEM dionički fond 9.12.2013 8,6085 EUR -0,029
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 9.12.2013 8,2461 EUR -0,0085
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 16.025 16.020 Tokyo/Nikkei 15.611 15.650 London/FTSE-100 6.567 6.559 Frankfurt/DAX 30 9.205 9.195
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica blago porasle, pogurnuvši S&P 500 indeks na novu najvišu razinu u povijesti, dok ulagači čekaju nove naznake kada bi američka središnja banka mogla smanjiti poticajne monetarne mjere.
Dow Jones ojačao je 5 bodova, ili 0,03 posto, na 16.025 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,18 posto, na 1.808 bodova, a Nasdaq indeks 0,15 posto, na 4.068 bodova.
Na tržištu i dalje vladaju nagađanja kada će Fed početi smanjivati programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno, kojima je godinama ubrizgavao svježi, jeftini novac na tržište kako bi potaknuo kreditiranje i rast gospodarstva.
Ti su programi podržavali i rast cijena dionica, pa su se ulagači plašili da bi smanjenjem tih mjera tržište izgubilo glavnu podršku.
No, kako svi posljednji makroekonomski podaci ukazuju na jačanje najvećeg svjetskog gospodarstva, splasnula su strahovanja da bi smanjenje tih poticajnih mjera izazvalo usporavanje rasta gospodarstva.
„Fed neće zaoštriti monetarnu politiku tako skoro, samo će smanjiti poticaje, i to zbog toga što gospodarstvu više nisu potrebni toliki poticaji“, kaže John Manley, strateg u fondu Wells Fargo Funds Management.
Ostaje, međutim, otvoreno pitanje kako bi smanjenje poticaja djelovalo na tržište kapitala, premda većina analitičara tvrdi da je taj scenarij već ugrađen u cijene dionica.
Ispodprosječan obujam trgovanja i pad VIX indeksa 'straha' Čikaške burze opcija pokazuju da ulagači zasad nisu previše zabrinuti.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer blago porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,11 posto, na 6.559 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,25 posto, na 9.195 bodova, a pariški CAC 0,11 posto, na 4.134 boda.
Europske dionice pritisnuo je danas oprez ulagača zaokupljenih nagađanjima kada bi američka središnja banka mogla početi smanjivati poticaje za gospodarstvo.
Londonski FTSE porastao je za 0,12 posto na 6.567 bodova, frankfurtski DAX za 0,11 posto na 9.205 bodova, dok je pariški CAC ostao nepromijenjen na 4.134 boda.
Jučer poslijepodne predsjednik Fedova ogranka u St. Louisu James Bullard, član s pravom glasa u utjecajnom odboru američke središnje banke za monetarnu politiku, rekao je da bi Fed mogao ovaj mjesec blago smanjiti program mjesečne kupovine obveznica, što je prije nego što je očekivala većina ekonomista.
"Dionice muku muče s povratkom na najviše ovogodišnje razine jer ulagače užasava pomisao na smanjenu likvidnost iz središnjih banaka", rekao je Guillaume Dumans iz tvrtke 2Bremans.
"Pred kraj godine sve više i više investitora reže svoje pozicije umjesto da se ograniče za opciju stopiranja gubitaka. Žele sačuvati godišnji rezultat", procjenjuje Dumans.
Dionice su u ovoj godini snažno porasle, međutim rast je zaustavljen krajem listopada zbog niza razočaravajućih poslovnih izvješća kompanija i pojačanih očekivanja da će Fed početi smanjivati program poticaja vrijedan 85 milijardi dolara mjesečno.
"Sada je situacija takva da svi čekaju idući tjedan i objavu zapisnika sa sastanka Feda", konstatira David Thebault iz tvrtke Global Equities.
Među pojedinačnim dionicama izdvajala se ona zrakoplovnog koncerna EADS, oslabivši 1,6 posto nakon što se planirano ukidanje 5.800 radnih mjesta našlo na udaru kritika dioničara iz Francuske i Njemačke.
Na gubitku su bile i rudarske dionice, uz pad cijena dionica BHP Billitona za 1,1 posto i Vedanta Resourcesa za 1,5 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u minusu 0,25 posto, na 15.611 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3740 1,3765 1,3731
USD/JPY 103,06 103,39 103,00
GBP/USD 1,6440 1,6465 1,6417
USD/CHF 0,8899 0,8908 0,8883
*Izvor: REUTERS
Euro je danas na deviznim tržištima dosegnuo novu najvišu razinu u šest tjedana prema dolaru i zadržao se nadomak najviše razine u pet godina prema jenu, uz podršku viših kamatnih stopa na tržištu novca i nespremnosti Europske središnje banke (ECB) da dodatno olabavi monetarnu politiku.
Euro je tako ojačao prema dolaru 0,09 posto, na 1,3749 dolara, što je nedaleko njegove najviše razine u posljednje dvije godine od 1,3833 dolara, na koju se bio popeo krajem listopada.
Jedinstvena europska valuta ojačala je i prema jenu, dosegnuvši novu najvišu razinu u posljednjih pet godina od 142,19 jena.
Dolar je prema jenu oslabio 0,4 posto, na 102,85 jena. Također je nedaleko najviše razine u pet godina od 103,74 jena, na koju se popeo u svibnju.
Euro je tako ojačao više od 1,5 posto prema dolaru i 2,7 posto prema jenu od prošloga četvrtka kada ECB nije želio nastaviti snižavati ključne kamatne stope, najavivši da tek mora izraditi detaljan plan o instrumentima koje namjerava upotrijebiti i o vremenskim okvirima za njihovu primjenu.
"Riječ je o kombinaciji dvaju faktora koji podupiru jačanje eura a riječ je o nespremnosti ECB-a da požuri s novim mjerama i o smanjenoj likvidnosti", kazao je Alvin Tan, valutni strateg u banci Societe Generale. "Ovogodišnja najviša razina eura od 1,3833 dolara definitivno je u igri a možemo očekivati da će se euro uspinjati još i više od toga".
Likvidnost u eurozoni obično se smanjuje prema kraju godine jer banke koče međusobne pozajmice. Ove godine dodatno je prigušuju i nastojanja europskih banaka da ojačaju kapitalnu bazu uoči ECB-ovih provjera.
U današnjem istupu predsjednik ECB-a Mario Draghi pak ničime nije dao naslutiti priprema li banka nove mjere po pitanju labavljenja monetarne politike.
Trgovci kažu da su ulagači uglavnom uračunali rizik skorog smanjenja monetarnih poticaja u SAD-u, što bi moglo pomoći pojasniti zašto dolar nije jačao u odnosu na vodeće svjetske valute u posljednjih nekoliko dana trgovanja.
Ekonomisti iz Reutersove ankete u ponedjeljak su kazali da očekuju da Fed počne smanjivati program otkupa obveznica u ožujku iduće godine, dok nekolicinu veseli mogućnost da se to dogodi već u prosincu ili siječnju.
Predsjednik Fedova ogranka u St. Louisu James Bullard kazao je da bi Fed ovoga mjeseca mogao lagano smanjiti svoje mjesečne kupovine obveznica u odgovoru na naznake poboljšanja stanja na tržištu rada. Redovno mjesečno zasjedanje Feda održava se idući tjedan.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 09. 12. USLIB 0,10370 0,000 0,17060 0,24260 0,34200 09. 12. EULIB 0,09929 -0,004 0,17000 0,22429 0,30914
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 11. prosinca
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,6389 5,5580 9,1462 5,3905 6,2466 8,6026
*Izvor: HNB
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna je oslabila prema svim važnijim inozemnim valutama, osim u odnosu na američki dolar.
Prema euru kuna je oslabila za 0,17 posto, pa srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,638988 kuna.
Tečaj švicarskog franka povećan je istodobno za 0,22 posto, a britanske funte za 0,32 posto. Tako srednji tečaj franka iznosi 6,246617 kuna, a funte 9,146298 kuna.
Nasuprot tome, kuna je prema dolaru ojačala za 0,09 posto, pa srednji tečaj američke valute iznosi 5,558053 kune.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 11. prosinca
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,7200 5,7469 9,3952 6,4345 OTP Banka Hrvatska 7,7037 5,6864 9,3198 6,4049 Štedbanka 7,7308 5,7456 9,3348 6,3753 Partner banka 7,7100 5,7443 9,3356 6,4042 Erste&Steiermarkische 7,7020 5,7170 9,3990 6,4420 Hrvatska poštanska banka 7,7000 5,7711 9,4691 6,5115 Splitska banka 7,7020 5,7098 9,3444 6,4212 Podravska banka* 7,8058 5,7813 9,3497 6,4039 Istarska kreditna banka 7,7000 5,7200 9,4023 6,4465 Karlovačka banka 7,7060 5,7380 9,4424 6,4488 Croatia banka 7,7062 5,7097 9,3155 6,3996 Sberbank 7,7300 5,7137 9,3658 6,4652 Hypo Group Alpe-Adria 7,7000 5,7502 9,3772 6,4602 Fina 7,6600 5,7711 9,4691 6,5115 Privredna banka 7,7000 5,8098 9,3657 6,4684
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6619 5,5747 9,1737 6,2653 Zagrebačka banka 7,7100 5,6680 9,2662 6,3462 OTP Banka Hrvatska 7,6900 5,6587 9,2559 6,3736 Štedbanka 7,7000 5,6775 9,2423 6,3122 Partner banka 7,7000 5,7006 9,2951 6,3819 Erste&Steiermarkische 7,6900 5,6851 9,3473 6,4067 Hrvatska poštanska banka 7,6900 5,6858 9,3292 6,4152 Splitska banka 7,6920 5,6405 9,2760 6,3648 Podravska banka* 7,8051 5,6813 9,3097 6,3739 Istarska kreditna banka 7,6900 5,6800 9,2926 6,4152 Karlovačka banka 7,6950 5,6990 9,3782 6,4050 Croatia banka 7,6909 5,6708 9,2514 6,3514 Sberbank 7,7100 5,6859 9,3201 6,4340 Hypo Group Alpe-Adria 7,6900 5,6501 9,2771 6,3601 Fina 7,6500 5,6858 9,3299 6,4152 Privredna banka 7,6900 5,6958 9,2730 6,4044
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6160 5,5413 9,1188 6,2278 Zagrebačka banka 7,6100 5,4763 8,9529 6,1316 OTP Banka Hrvatska 7,5755 5,4313 8,9823 6,1298 Štedbanka 7,5845 5,4504 8,8727 6,0597 Partner banka 7,5900 5,4003 8,9959 6,1266 Erste&Steiermarkische 7,5900 5,4187 8,9093 6,1065 Hrvatska poštanska banka 7,5900 5,4191 8,9359 6,0842 Splitska banka 7,5920 5,4464 8,9569 6,1521 Podravska banka* 7,5850 5,4747 8,9686 6,1824 Istarska kreditna banka 7,5900 5,4200 8,9908 6,0935 Karlovačka banka 7,5900 5,4000 8,8862 6,0689 Croatia banka 7,6076 5,4535 9,0347 6,1535 Sberbank 7,6100 5,4358 8,9725 6,1529 Hypo Group Alpe-Adria 7,5900 5,4499 8,9769 6,1599 Fina 7,5900 5,4191 8,9359 6,0842 Privredna banka 7,5900 5,4180 8,9989 6,0920
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5950 5,4216 8,8634 6,0703 OTP Banka Hrvatska 7,5632 5,3981 8,8912 6,0860 Štedbanka 7,5541 5,3958 8,7839 5,9991 Partner banka 7,5800 5,3629 8,9571 6,1008 Erste&Steiermarkische 7,5800 5,3970 8,8640 6,0820 Hrvatska poštanska banka 7,5700 5,3378 8,8018 5,9929 Splitska banka 7,5820 5,3938 8,8885 6,1082 Podravska banka* 7,5700 5,4047 8,8786 6,1324 Istarska kreditna banka 7,5800 5,3950 8,9725 6,0592 Karlovačka banka 7,5800 5,3500 8,8039 6,0127 Croatia banka 7,5923 5,4202 8,9706 6,1160 Sberbank 7,5900 5,4080 8,9268 6,1217 Hypo Group Alpe-Adria 7,5800 5,3498 8,8768 6,0598 Fina 7,5700 5,3378 8,8018 5,9929 Privredna banka 7,5800 5,3638 8,9089 6,0310
*tečajevi primijenjeni 10. prosinca 2013
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 91 dan 182 dana 364 dana
Ostvareni iznos emisije 191.000.000 60.000.000 1.200.000.000
Ukupan iznos pristiglih 191.000.000 60.000.000 1.805.000.000
ponuda
Oznaka trezorskog zapisa RHMF-T-411A RHMF-T-424A RHMF-T-450B
ISIN HRRHMFT411A2 HRRHMFT424A5 HRRHMFT450B8
Najviša ponuđena cijena 99,826 99,405 98,044
uz kamatnu stopu 0,70 % 1,20 % 2,00 %
Najniža ponuđena cijena 99,813 99,405 97,284
uz kamatnu stopu 0,80 % 1,20 % 2,80 %
Vagana prosječna ponuđena 99,818 99,405 97,640
cijena uz kamatnu stopu 0,73 % 1,20 % 2,42 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,813 99,405 97,616
cijena uz kamatnu stopu 0,75 % 1,20 % 2,45 %
Udio nebankarskog sustava u 63,35 0,00 62,10
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 13. ožujka 2014. 12. lipnja 2014. 11. prosinca 2014.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani je iznos izdanja iznosio 1,1 milijardi, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 1,451 milijardu kuna, izvijestili su iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 1,451 milijarde kuna novo upisanih zapisa, uz istovjetno dospijeće 1,185 milijardi kuna, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa povečan za 266 milijuna odnosno sa 20,644 na 20,91 milijardu kuna.
Od toga je 1,302 milijarde kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 889 milijuna, na rok od 364 dana upisano je 17,523 milijarde, dok je na rok od 728 dana upisano 1,196 milijardi kuna trezorskih zapisa.
Na aukciji su s rokom dospijeća od 91 dan na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 191 milijun kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije.
Najviša ponuđena cijena bila je 99,826 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatu od 0,7 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,813 kuna, uz kamatu od 0,75 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,813 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 0,75 posto, odnosno za 0,05 postotni bod manje no na aukciji od 03.12.2013. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 63,35 posto.
Također su na aukciji s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 60 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 99,405 kuna, uz kamatu od 1,2 posto. Najniža je pak cijena bila 99,405 kuna, uz kamatu od 1,2 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,405 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 1,2 posto, odnosno za 0,1 postotni bod manje no na prošlotjednoj aukciji. Udijela nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije nije bilo.
Na aukciji je s rokom dospijeća od 364 dana na prodaju bilo ponuđeno zapisa u iznosu od 1,805 milijardi, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 1,2 milijarde kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom bila 98,044 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,284 kuna, uz kamatu od 2,8 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,616 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,45 posto, odnosno za 0,05 postotnih bodova manje no na prošlotjedno aukciji. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 62,1 posto.
Datum slijedeće aukcije trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će nakandno objavljen.
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
VRSTA EMISIJE 91 dan 364 dana
Ostvareni iznos emisije(EUR) 13.900.000 1.500.000
Ukupan iznos pristiglih 13.900.000 3.000.000
ponuda(EUR)
Oznaka trezorskog zapisa RHFM-T-411E RHFM-T-448E
ISIN HRRHMF411E4 HRRHMFT448E6
Najviša ponuđena cijena 99,900 99,307
uz kamatnu 0,40 % 0,70 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 99,888 98,526
uz kamatnu stopu 0,45 % 1,50 %
Vagana prosječna ponuđena 99,890 99,917
cijena uz kamatnu stopu 0,44 % 1,10 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,888 99,307
cijena uz kamatnu stopu 0,45 % 0,70 %
Udio nebankarskog sustava u
0,00 0,00
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 13. ožujka 2014. 11. prosinca 2014.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa u eurima, a plativog u kunama, planirano je bilo izdanje vrijedno 15 milijuna, no ostvaren je iznos emisije od 15,4 milijuna eura, priopćeno je iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 15,4 milijuna eura novo upisanih zapisa te uz istovremeno dospijeće od 20 milijuna eura, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa smanjen je za 4,6 milijuna odnosno sa 379,98 milijuna na 375,38 milijuna eura.
Od toga je 74,7 milijuna eura upisano na rok dospijeća od 91 dan te 300,68 milijuna eura na rok dospijeća od 364 dana.
Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za jedan euro iznosi 7,625927 kuna, pa je iznos emisije izražen u kunama dosegnuo 117,439 milijuna kuna.
Na aukciju je trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 91 dana pristiglo 13,9 milijuna eura vrijednih ponuda, koliko ih je i upisano.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 99,9 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, pa je kamatna stopa iznosila 0,4 posto. Najniža je ponuđena cijena bila također 99,888 eura uz kamatu 0,45 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 99,888 eura, što daje kamatnu stopu 0,45 posto, odnosno identično kao i na ukciji održanoj 03.12.2013. Udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo.
Također je trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana na aukciju pristiglo i 3 milijuna eura vrijednih ponuda, dok ih je upisano u iznosu od 1,5 milijuna eura.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 99,307 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, pa je kamatna stopa iznosila 0,7 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,526 eura uz kamatu 1,5 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 99,307 eura, što daje kamatnu stopu od 0,7 posto, odnosno identično kao na zadnjoj aukciji od 26.11.2013. Udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo.
Datum slijedeće aukcije trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će naknadno objavljen.
8. DZS potvrdio svoju procjenu pada BDP-a u trećem kvartalu za 0,6 posto
Državni zavod za statistiku (DZS) danas je potvrdio svoju prvu procjenu pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju ove godine za 0,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
BDP u prvih devet mjeseci realno je manji za 0,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navode iz DZS-a.
Naime, BDP je u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje pao za 1,5 posto, u drugom za 0,7 posto te u trećem za 0,6 posto.
Iz DZS-a u procjeni tromjesečnog obračuna BDP-a napominju kako je najveći doprinos rastu BDP-a u trećem tromjesečju ostvaren izvozom turističkih usluga, dok je na smanjenje najviše utjecao pad izvoza roba.
Podaci prema rashodnoj metodi pokazuju pad državne potrošnje te negativan doprinos neto izvoza, dok su sve ostale kategorije na međugodišnjoj razini zabilježile rast.
Tako su izdaci za potrošnju kućanstava porasli za 0,2 posto u odnosu na treći lanjski kvartal, što je drugo tromjesečje uzastopno njihova rasta, ali sporije nego u drugom tromjesečju (kada je rast bio 0,4 posto).
Drugi kvartal za redom rastu i izdaci za potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima, u trećem tromjesečju za 2,3 posto, kao i bruto investicije u fiksni kapital koje su porasle za 0,3 posto (u drugom kvartalu za 0,9 posto).
Izdaci pak za potrošnju države u trećem su tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje pali za 0,9 posto.
Izvoz roba i usluga pao je za 1,3 posto, ponajprije zbog pada robnog izvoza za 3,9 posto, dok je uvoz roba i usluga pao za 1,6 posto (pri čemu je uvoz roba pao za 1 posto).
Doprinos domaće i neto inozemne potražnje ostvarenoj stopi promjene obujma BDP-a bio je negativan, navode iz DZS-a.
Po podacima statistike, bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem je tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje smanjena za 0,5 posto, na što je najviše utjecao pad u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.
Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje u trećem kvartalu bilježe realni pad BDV-a za 3,6 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine, a još veći pad, za 4,2 posto, bilježi građevinarstvo.
Realni pad BDV-a bilježe i financijske i djelatnosti osiguranja te poslovanje nekretninama i to za po 0,3 posto.
Rast BDV-a u trećem tromjesečju ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje statistika registrira u stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima za 1,2 posto, u trgovini, prijevozu i skladištenju te smještaju, pripremi i usluživanju hrane za 1,1 posto, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 0,5 posto, ostalim uslužnim djelatnostima za 0,3 posto, informacijama i komunikacijama za 0,2 posto te javnoj upravi i obrani, obrazovanju, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi za 0,1 posto.
DZS je danas objavio i konačni godišnji obračun BDP-a za 2011. godinu, odnosno revidirane podatke za 2011. i 2012. godinu.
Ti revidirani podaci pokazuju da je BDP za 2011. realno manji za 0,2 posto u odnosu na 2010. godinu, što je nepovoljniji rezultat u odnosu na prethodno objavljenu procjenu o nultoj stopi. BDP za 2012. godinu realno je manji za 1,9 posto u odnosu na 2011. godinu, dok je prethodna procjena govorila o padu za 2 posto.
Hrvatski BDP pada od 2009. godine kada je u odnosu na godinu ranije pao za 6,9 posto, a 2010. godine je pao za 2,3 posto.
Analitičari i u ovoj godini očekuju nastavak pada gospodarstva, a u komentaru danas objavljenih podataka DZS-a, analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju pad na razini od 1 posto. To predstavlja nastavak krize i petu godinu za redom. S obzirom da zamjetnije strukturne reforme i dalje nedostaju, značajniji oporavak ne treba očekivati ni u godini pred nama, ističu analitičari RBA.
9. HZZ: krajem studenog 356.864 nezaposlenih
Krajem studenog u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirane su 356.864 nezaposlene osobe, što je za 3,6 posto ili za 12.420 osoba više nego u listopadu, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji studeni, broj nezaposlenih veći za 2,8 posto ili za 9.817 osoba, objavio je danas HZZ na svojim mrežnim stranicama.
To je treći mjesec zaredom kako se bilježi porast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini, u odnosu na mjesec prije.
Tijekom studenog iz evidencije nezaposlenih izašlo je 22.350 osoba, dok je istodobno u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno ukupno 34.770 osoba.
Od onih koji su u studenom izašli iz evidencije zaposleno je 12.145 osoba ili 1,8 posto manje nego u studenom lani. Od toga ih je 10.835 (ili 89,2 posto) zaposleno na temelju zasnivanja radnoga odnosa, a 1.310 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Istodobno je 10.205 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga.
Zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u prerađivačkoj industriji (2.229 osoba ili 20,6 posto), trgovini na veliko i malo (1.714 osoba ili 15,8 posto), obrazovanju 1(.217 osoba ili 11,2 posto), građevinarstvu (1.207 osoba ili 11,1 posto), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (1.000 osoba ili 9,2 posto).
Po županijama u zapošljavanju su predvodili Grad Zagreb (1.586 osoba ili 14,6 posto od ukupnog broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Splitsko-dalmatinska (1.213 osoba ili 11,2 posto), Osječko-baranjska županija (1.036 osoba ili 9,6 posto).
Tijekom studenog u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 34.770 osoba, 1,2 posto manje nego u prošlogodišnjem studenom. Od toga ih je 25.180 došlo izravno iz radnoga odnosa (72,4 posto), 2.033 iz redovitoga školovanja (5,8 posto) te 7.022 osobe iz neaktivnosti (17,9 posto).
S obzirom na djelatnost prethodnoga zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane (6.549 osoba ili 26 posto), trgovine (3.660 osoba ili 14,5 posto), prerađivačke industrije (3.446 osoba ili 13,7 posto), potom iz građevinarstva (1.911 osoba ili 7,6 posto) te javne uprave i obrane (1.790 osoba ili 7,1 posto).
Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (48.891 ili 13,7 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (46.829 ili 13,1 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (37.825 ili 10,6 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (3.627 ili 1,0 posto).
U studenom je 69.137 osoba ili 19,4 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo novčanu naknadu, a broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi sa studenim 2012. za 13,7 posto ili za 10.994 osobe.
U ukupnome broju nezaposlenih u Hrvatskoj žene čine 53,3 posto (190.184 osobe), a muškarci 46,7 posto (166.680 osoba).
S obzirom na dobnu strukturu, relativno je najveći udio, od 24,8 posto, osoba od 25 do 34 godine.
Udio osoba od 45 do 54 godine je 20,9 posto, osobe od 15 do 24 godine čine 20,1 posto nezaposlenih, od 35 do 44 godine 19,4 posto te iznad 55 godina 14,9 posto.
Po razini obrazovanja među nezaposlenima prevladavaju, s udjelom od 62,7 posto, osobe srednjoškolske razine obrazovanja. Osobe niže razine obrazovanja čine 25,4 posto, a one više i visoke obrazovne razine 11,9 posto od ukupnoga broja nezaposlenih.
10. EK preporučuje da Hrvatska 2016. svede deficit ispod tri posto
Europska komisija je u utorak objavila mišljenje u kojem predlaže Vijeću EU-a da potvrdi ulazak Hrvatske u Postupak prekomjernog deficita (EDP), koji bi Hrvatska, prema prijedlogu Komisije trebala svesti u dopušene okvire ispod tri posto BDP-a 2016. godine.
Očekuje se da će ministri financija zemalja članica EU-a (Vijeće ECOFIN) raspravljat o izvješću i preporukama Komisije za Hrvatsku na svom sastanku 28. siječnja 2014. godine, kada bi i formalno trebali potvrditi ulazak Hrvatske u EDP.
Komisija predlaže preporuke prema kojima bi se sadašnji proračunski deficit sveo ispod tri posto do 2016. godine, a istodobno bi se javni dug približio iznosu od 60 posto. Sljedeće 2014. godine Hrvatska bi trebala smanjiti deficit na 4,6 posto, 2015. godine na 3,5 posto i 2016. godine na 2,7 posto BDP-a.
Prema pravilima EU-a, korekcija proračunskog deficita treba biti obavljena u godini nakon što se potvrdi postojanje deficita, što bi u hrvatskom slučaju značilo 2015. godine. Komisija ističe da predlaže dulji rok za Hrvatsku budući da bi kraći rok tražio "prevelike strukturne napore".
Dulji rok "trebao bi omogućiti Hrvatskoj da nastavi s prijeko potrebnim reformama paralelno s fiskalnom konsolidacijom, koje bi riješile problem slabog rasta".
Komisija predlaže da se Hrvatskoj dade rok do 30. travnja 2014. godine da poduzme učinkovite mjere, to jest, da javno objavi ili poduzme mjere koje su adekvatne za osiguranje napretka u korekciji prekomjernog deficita i da detaljno izvijesti o strategiji konsolidacije koju predviđa kako bi ispunila zadane ciljeve.
Prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, koji su objavljeni 21. listopada, deficit konsolidirane opće države krajem 2012. iznosio je 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Prema Komisijinim projekcijama od 15. studenoga, deficit opće države ove će godine iznositi 5,4 posto BDP-a. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a.
Komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7 posto, a u 2015. porast na 69 posto.
Postupak prekomjernog deficita (EDP), korektivni je mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
Taj postupak pokrenut je protiv svih država članica osim Estonije i Švedske. Trenutačno je u tom postupku 16 zemalja članica, a Hrvatska će biti 17. po redu. Postupak prekomjernog deficita do sada su uspješno okančale Bugarska, Njemačka, Mađarska, Italija, Finska, Latvija, Litva, Luksemburg i Rumunjska.
Hrvatska nije rekorder po brzini ulaska u EDP. Nakon petog kruga proširenja 1. svibnja 2004. godine, Komisija je već 12. svibnja te godine predložila otvaranje Postupka prekomjernog deficita za za Mađarsku, Češku, Poljsku i Slovačku, a taj prijedlog Vijeće je potvrdilo već u srpnju.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821