Komentirajući odluku Europskog odbora za pretpristupne fondove (IPA) da preporuči suspenziju preostalih 45 milijuna eura namijenjenih kao godišnja pomoć Bosni i Hercegovini, Korte je kazao kako se uskoro može očekivati i formalna potvrda takve preporuke. "Očekujemo formalnu odluku prije Božića", kazao je Korte.
Prva faza IPA-e za BiH završava se krajem ove godine i bilo je predviđeno da se kroz nju dodijeli pomoć od 87 milijuna eura od čega je iskorišteno 42 milijuna.
Korte je potvrdio kako je temeljni razlog za suspenziju pomoći to što BiH do sada nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".
"Povjerenik Štefan Fuele ranije je jasno kazao kako provedba presude odlučuje o daljnjoj potpori. To se na žalost nije ostvarilo i EU je donijela ovakvu odluku", kazao je Korte.
Predviđenih 45 milijuna eura za BiH sada će biti preusmjereni drugdje i to uglavnom na Kosovo i u regionalni program stambenog zbrinjavanja. Korte je objasnio kako će 23,5 milijuna eura biti upućeno na Kosovo kao potpora dijalogu sa Srbijom, dok će 21,5 milijuna eura biti osigurano za program stambenog zbrinjavanja.
Za sada je u pitanju i program IPA II koji je za BiH ranije planiran. Potencijalni gubitak pomoći bio bi po 80 milijuna eura za svaku od sedam godina koliko bi IPA II bila primjenjivana.
"U ovom trenutku s planiranjem za BiH nismo daleko odmakli jer uvijek imamo isti problem a to je da se dva entiteta ne mogu dogovoriti oko strategije za cijelu zemlju u idućim godinama", kazo je Korte.
Problem ostaje i to što BiH nije uspostavila jedinstveni mehanizam koordinacije s EU.
"Kako je zemlja organizirana nije stvar Bruxellesa", kazao je Korte, no istaknuo je kako država mora biti funkcionalna jer EU ne može razgovarati s dijelovima neke države nego s njom kao cjelinom.
Nepostojanje takve adrese u prošlosti je doveo do odgode pomoći BiH, primjerice na planu poljoprivrede.
Takozvani "sektorski pristup" također je problem u odnosima EU i BiH, koja mora definirati razvojne projekte po određenim područjima a to još nije učinila.
"Nerado govorim o svemu ovome, no mislimo da političarima u BiH moramo poslati jasan signal", zaključio je Korte.
Upitan što EU planira dalje s BiH, Korte je podsjetio kako su "intenzivirani" razgovori s lokalnim vlastima i čini se sve da im se pomogne no mora biti jasno da postoje posljedice ako se ništa ne radi.
"U ovom trenutku posljedice su 'rezanje' IPA fondova. Ako ne bude reakcije u 2014. i 2015. mislim da će biti još posljedica... Mislim da se ovo nikada prije nije dogodilo i ne treba podcjenjivati političko značenje ovih mjera", kazao je Korte izražavajući nadu da će izbori 2014. godine donijeti potrebne promjene u BiH.
Korte je kazao kako se u Bruxellesu smatra da svi političari u BiH ipak žele približavanje EU, što bi trebao biti dovoljan razlog da i provedu reforme koje se od njih očekuju.