To su sve kriminalne radnje zbog kojih bi netko trebao završiti pred tijelima progona, istaknuli su Vuljanić i Schmuck.
Vuljanić je sarkastično rekao kako je netko očito zaključio da više ne treba čekati sanaciju jer je jeftinije prokopati kanal i opasne tvari pustiti u okoliš pa "tko živ, tko mrtav".
Taj netko očito nije došao iz Zagreba, iz ministarstva. To je učinio netko iz grada, a nitko od lokalne samouprave nema se pravo baviti opasnim otpadom jer to nije u ingerenciji lokalne vlasti, nego države. I tko kod da je to napravio - Čistoća, Zelenilo ili Mjesna zajednica, napravio je kazneno djelo, istaknuo je Vuljanić.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio je 22 milijuna kuna za sanaciju Lemić-brda u listopadu 2004., istodobno kada su lokacijama opasnog otpada i visokog rizika, osim tog brda, bili proglašeni i jama Sovjak u blizini Rijeke, bazen bivše Tvornice glinice kod Obrovca, Mravinačka kava-azbest u Kaštelanskome zaljevu, odlagalište šljake Termoelektrane Plomin I, Koksar u Bakru, zauljeni muljevi kod Botova i odlagalište fosfogipsa Petrokemije u Kutini, a poslije i područje bivše Tvornice elektroda i felolegura u Šibeniku (TEF), Borova u Vukovaru i TVIK-a kod Knina.
Po elaboratu o stanju i projektu sanacije odlagališta opasnog otpada Lemić-brda, koji je izradila Agencija za opasni otpad APO d.o.o, na tom brdu pohranjeno je najmanje 500 tona opasnog otpada, a ne između 300 i 400 tona, kako se pretpostavljalo. Tu je devet bazena punih mazuta i drugog opasnog otpada dubokih oko dva i pol metra, a ima i neevidentiranog otpada.
Odlagalište je nastalo 1974., a po zapisnicima u tom je razdoblju u jame u glinenastom tlu odloženo oko 250 tona mazuta, oko 150 tona ostataka s raznih filtara za pročišćavanje, 25 tona otpadnih boja i lakova iz bivše Tvornice automobila IMV-a u Novome Mestu u Sloveniji te razna otpadna ulja i kiseline iz bivše Jugoturbine i drugih karlovačkih tvrtaka.
U posebne jame zalivene betonom položeno je i oko 25 tona ulja iz transformatora, vjerojatno zagađenog opasnim polikloriranim bifenilima, rekla je Biserka Schmuck i predočila dokumentaciju o tome.
Priča o Lemić-brdu, dodala je, traje 39 godina, a posljednjih deset godina ekološke se udruge zauzimaju za njegovu sanaciju.
Najprije je trebalo čekati da se dobije građevinska dozvola, ali je zbog kriminala u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ona prestala vrijediti.
Sada vidimo i ovu katastrofu otjecanja u okoliš, a budući da se bivši direktor tog fonda Vinko Mladineo povlači po sudovima, pitamo javno postoji li uopće taj novac ili je potrošen za druge zakonite ili nezakonite namjene.