Simbol borbe protiv aparthejda i kasnije vođa svejužnoafričke pomirbe, najslavniji politički zatvorenik na svijetu koji je u zatvoru proveo gotovo tri desetljeća i zatim kao prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike oprostio svojim dojučerašnjim tlačiteljima i protivnicima te im pružio ruku suradnje, umro je u svom domu u Johannesburgu nakon duge plućne bolesti.
Južna Afrika izgubila oca
Mandelinu smrt objavio je južnoafrički predsjednik Jacob Zuma u izravnom televizijskom obraćanju naciji. "Naš voljeni Nelson Mandela, utemeljitelj naše demokratske zemlje, preminuo je mirno. Naš je narod izgubio oca. Premda smo znali da će ovaj dan doći, ništa ne može umanjiti naš osjećaj dubokoga i trajnog gubitka. Njegova neumorna borba za slobodu donijela mu je poštovanje cijeloga svijeta. Njegov cilj je bio naš cilj. U njemu smo vidjeli ono što tražimo u sebi", kazao je Zuma u dirljivom obraćanju tužnim sunarodnjacima.
Umro jedan od najboljih ljudi na svijetu
Reakcije na smrt jedne od najuglednijih svjetskih figura 20. stoljeća počele su stizati već nakon nekoliko minuta. Među prvima se oglasio američki predsjednik Barack Obama, kojem je Mandela bio uzor. "Postigao je više nego što bi se ikad očekivalo od bilo kojeg čovjeka", rekao je Obama. "On je danas otišao, a mi smo izgubili jednoga od najutjecajnijih, najhrabrijih i najboljih ljudi na svijetu", rekao je Obama. "On više ne pripada nama, on pripada vječnosti", dodao je.
Nelson Mandela bio je "izvor inspiracije za svijet", istaknuo je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. "Moramo se nadahnjivati njegovom mudrošću, odlučnošću i angažmanom kako bi svijet učinili boljim i pravednijim", rekao je Ban. Predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ocijenili su u zajedničkom priopćenju da je Mandela bio "jedna od najvećih političkih ličnosti našega vremena".
Francuski predsjednik Francois Hollande nazvao je Mandelu neumornim borcem protiv aparthejda koji je stvarao povijest Južnoafričke Repulike i cijeloga svijeta. Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će Mandela u njezinu sjećanju zauvijek biti simbol "borbe protiv tlačenja njegova naroda". "U Njemačkoj, zajedno s narodom Južnoafričke Republike, oplakujemo Nelsona Mandelu", istaknula je kancelarka u priopćenju.
"Velika se svjetlost ugasila u svijetu", napisao je britanski premijer David Cameron na svojem profilu na Twitteru. "Nelson Mandela bio je junak našega doba. Kraljica Elizabeta "duboko je ožalošćena" smrću Nelsona Mandele "koji je neumorno radio na dobrobit svoje zemlje", objavila je Buckinghamska palača.
Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da je Mandela bio jedan od "najvažnijih političara našeg doba" kojeg će nadživjeti njegovi ideali čovječnosti i pravde. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kaže da je Mandela jedna od najčasnijih figura našega vremena. "Bio je otac svojem narodu, čovjek s vizijom, borac za slobodu koji je odbijao nasilje", istaknuo je Netanyahu.
Peking je u petak odao počast Mandeli kao "vjernom prijatelju kineskog naroda" a predsjednik Xi Jinping ga je nazvao "državnikom koji je bio slavan u cijelome svijetu" i koji je omogućio rađanje "nove Južnoafričke Republike". Indijski premijer Manmohan Singh kazao je da je Mandela bio "pravi Gandijevac".
Duhovni vođa Tibetanaca, Dalaj-lama rekao je da je smrću Mandele izgubio "dragog prijatelja" te "odvažnog, principijelnog i nadasve čestita čovjeka" kojemu ćemo se najbolje odužiti tako da se zauzimamo za "poštovanje i jedinstvo u svijetu, zalažući se za mir i pomirbu kao što je on činio". Čelnica mianmarske oporbe i dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi iskazala je u petak počast Mandeli kao "iznimnom čovjeku" koji "nam je pokazao da možemo mijenjati svijet". Norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade priopćio je da je Mandela jedno od najvećih imena u dugoj povijesti Nobelove nagrade za mir.
Južnoafrikance je naučio suživotu
Smrću vođe borbe protiv aparthejda Nelsona Mandele Južnoafrička Republika izgubila je diva, čovjeka koji je Južnoafrikance naučio živjeti zajedno, ističe se u reakcijama iz Mandeline domovine, čiji su se brojni stanovnici tijekom noći okupili na bdijenju ispred njegove kuće, palili svijeće i polagali cvijeće. Dio je ih izašao i ispred Mandeline stare kuće u crnačkom predgrađu Sowetu i odao mu počast pjevajući pjesme u njegovu slavu.
"Tijekom 24 godine Madiba nas je naučio živjeti zajedno i vjerovati u same sebe i u svakoga. Bio je ujedinitelj od samoga trenutka kad je izišao iz zatvora", rekao je nadbiskup Desmond Tutu, drugi južnoafrički Nobelovac i također istaknuti vođa borbe protiv aparthejda. Mandela je, istaknuo je Tutu, "nadrastao rasu i društvenu klasu svojim osobnim djelovanjem, toplinom i željom da služa i dijeli s drugima, a u Africi i Afrikancima obnovio je vjeru u druge".
Posljednji južnoafrički predsjednik iz ere aparthejda F.W. de Klerk istaknuo je da je najveći Mandelin uspjeh bilo "ujedinjenje Južne Afrike i pomirenje crnaca i bijelaca u vrijeme poslije aparthejda". Naš život u miru je Mandelino najveće nasljeđe, kazao je. De Klerk, koji je Mandelu oslobodio iz zatvora 1990., a onda pregovarao o kraju aparthejda, Mandelu je nazvao humanim čovjekom punim suosjećanja koji je znao razumjeti strahove južnoafričke bijele manjine u tranziciji prema demokraciji. Mandela i de Klerk dobili su 1993. Nobelovu nagradu za postavljanje temelja demokracije i prekid vladavine bijele manjine.
Iako je zemlja ujedinjena u oplakivanju svog najvoljenijeg vođe, neki strahuju da bi njegova smrt mogla Južnu Afriku ponovo pretvoriti u zemlju podložnu rasnim i socijalnim napetostima. Nadbiskup Tutu to odbacuje. "Sunce će ponovo izići sutra, prekosutra i dan poslije.. Možda se neće činiti tako sjajno kao jučer, ali život će ići dalje".
Sve zastave u zemlji spuštene su na pola koplja i Južna je Afrika službeno ušla u razdoblje žalovanja do planiranog državnog pogreba sljedeći tjedan.
Hrvatska: Otišao je velik čovjek, nadahnuće i primjer
Predsjednik Ivo Josipović izjavio je u petak da je smrću Nelsona Mandele svijet izgubio velikog čovjeka koji će biti zapamćen kao jedan od najvećih globalnih lidera. "Odlaskom gospodina Nelsona Mandele svijet je izgubio velikog čovjeka koji je nakon trideset godina tamnice bio spreman oprostiti i koji je znao surađivati i s onima koji su ga proganjali", rekao je Josipović. Mandela je, kazao je hrvatski predsjednik, bio simbol borbe protiv aparthejda i jedinstva u svojoj državi, što je zaista rijetka pojava u povijesti.
Život i rad Nelsona Mandele i u Hrvatskoj su bili nadahnućem i primjerom mnogima, osobito u danima naših vlastitih borbi i pomirenja, poručio je hrvatski premijer Zoran Milanović. "Pamtit ćemo Nelsona Mandelu kao jedinstvenu svjetsku političku ličnost, privrženu i predanu idealima demokracije, velikog državnika koji je čitav svoj život posvetio nesebičnoj borbi za ljudsko dostojanstvo, slobodu i jednakost", naglasio je predsjednik hrvatske vlade.
Pridružili se i sportaši i umjetnici
Svjetska sportska javnost odala je počast bivšem predsjedniku Južne Afrike i najvećem borcu protiv rasne diskriminacije i aparthejda Nelsonu Mandeli. Predsjednik MOO-a Thomas Bach, prvi čovjek Fife Sepp Blater, nogometne legende Pele i David Beckham, jedan od najboljih svjetskih sportaša svih vremena Muhamed Ali, biranim su riječima u petak govorili o Mandeli, koji je i sport znao iskoristiti za pomirenje i ujedinjenje Južne Afrike, kao što je učinio na Svjetskom prvenstvu u ragbiju u JAR-u 1995. godine. Mandelino posljednje pojavljivanje u javnosti bilo je na otvaranju Svjetskog nogometnog prvenstva u Južnoj Africi 2010.
Nelsona Mandele prisjetili su se i brojni umjetnici, među kojima i dvojica glumaca koji su ga utjelovili na filmskom platnu, Morgan Freeman i Idris Elba. "Danas je svijet izgubio jednoga od pravih divova 20. stoljeća", priopćio je Morgan Freeman koji je glumio Mandelu u filmu "Invictus" Clinta Eastwooda iz 2009. godine. Irska rock-zvijezda Bono istaknuo je da "nam je Mandela pokazao kako voljeti, umjesto da mrzimo".
Od vođe otpora do vođe pomirbe
Rolihlahla Mandela rođen je u pokrajini Transkei u Južnoj Africi 18. srpnja 1918., a ime Nelson nadjenuo mu je jedan od njegovih učitelja. Mandelin otac Henry bio je savjetnik kraljevske obitelji Thembu. Nakon studija na sveučilištima Fort Hare i Witwatersrand, Mandela je 1942. postao pravnik te je počeo surađivati Afričkim nacionalnim kongresom (ANC), višerasnim nacionalističkim pokretom koji je težio političkim promjenama u Južnoj Africi.
Kada je 1948. na vlast došla Nacionalna stranka počela je provoditi politiku aparthejda, prisilne segregacije na osnovu rase, na što je ANC odgovorio kampanjom pasivnog otpora. Mandela je 1952. postao jedan od potpredsjednika pokreta, a kako je vlada zaoštravala diskriminaciju, kasnih 50-ih Mandela je s prijateljem Oliverom Tamboom i drugima počeo radikalizirati pokret.
U ožujku 1960. policija u Sharpevilleu ubila je 69 crnih prosvjednika protiv aparthejda. Vlada je proglasila izvanredno stanje i zabranila ANC, na što se pokret odrekao nenasilja te je Mandela pomogao uspostaviti vojno krilo ANC-a 'Umkhonto we Sizwe' ili 'Koplje nacije' kojem je Mandela postao glavnim zapovjednikom.
Po povratku s afričke turneje na kojoj prikupljao potporu za svoju borbu, Mandela je uhićen i osuđen na pet godina zatvora. S drugim liderima ANC-a osuđen je 1963. za planiranje nasilnog rušenja vlade, a godinu dana poslije na doživotni zatvor. Kaznu je služio u zatvoru na otoku Robbenu kod Cape Towna i zatim u zatvoru Pollsmooru.
U zatvorskim godinama postao je međunarodni simbol otpora aparthejdu. Pod pritiskom iz inozemstva i domovine južnoafrička vlada oslobodila je Mandelu 1990. i ANC-u dopustila rad. Mandela je 1991. postao lider pokreta, a uskoro i ugledan svjetski državnik. Nakon dugih zatvorskih godina, Mandela je kao vodeći političar u zemlji postupao bez osvetoljubivosti, izbjegao građanski rat i bez većih sukoba uveo svoju zemlju u tranziciju te izgradio relativno stabilnu višerasnu demokraciju.
Nobelovu nagradu za mir primio je 1993. zajedno s Frederikom W. de Klerkom, tada još uvijek predsjednikom Južne Afrike koja je iduće godine održala prve višerasne izbore na kojima je Mandela izabran za predsjednika.
S čela ANC-a Mandela se povukao 1997., a 1999. istekao mu je mandat predsjednika države. Drugi nije želio. Iz javnog života povukao se 2004., ali je nastavio s humanitarnim radom i sve do posljednjeg dana bio osoba iznimna obožavanja i štovanja svojih sunarodnjaka.