Zakon nije idealan ali smo bar pokušali spasiti što veći broj radnih mjesta, rekao je Lalovac u Hrvatskom saboru predstavljajući još jedne izmjene tog zakona.
Novina je u zakonu da u slučaju obustavljanja postupka predstečajne nagodbe prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi Fina, a rok za dostavu izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja skraćuju se s 30 na 15 dana, uz istovremeno omogućavanje dužniku da, ako plan nije izglasan, još dva puta ponudi izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja.
"Dajemo još jednu mogućnost da se vjerovnici i dužnik usklade oko financijskog restrukturiranja, a na to nas je uputila praksa, posebno vezana uz velike kompanije", pojasnio je Lalovac.
Izmjenama zakona predviđeno je da u postupku sklapanja nagodbe pred trgovačkim sudom državu zastupa državno odvjetništvo, a izmjenama se regulira i zapljena novčanih sredstava dužnika radi pokrića troškova postupka predstečajne nagodbe.
Svjestan sam brojnih kritika da zakon donosi pravnu nesigurnost zbog brojnih izmjena, kazao je Lalovac dodavši kako su učinci tog zakona od stupanja na snagu do danas ipak bili pozitivni.
Od stupanja na snagu Fina je zaprimila 5.167 prijedloga za pokretanje predstečajnih nagodbi. Ukupne obveze tih tvrtki iznose 48,9 milijardi kuna, a u njima radi 42.437 radnika.
Od tog broja, na velike tvrtke odnosi se 565 prijedloga za pokretanje predstečajnih nagodbi. Ukupan iznos njihovih obveza doseže 44,6 milijardi kuna, što je preko 90 posto svih obveza. U tim tvrtkama radi 29.197 radnika.
"Riječ je o jedinstvenom zakonu za restrukturiranja privrede, a već su i neke susjedne zemlje pokušale kopirati naš model", poručio je Lalovac.
Dodao je kako se povlači hitna procedura i najavio da zakon ide u dva čitanja kako bi bio što bolji.
"Ovom zakonu neće pomoći ni deset čitanja", replicirao je HDZ-ov Goran Marić dodavši da on "ni pod narkozom" ne bi glasovao za takav zakon o stečajnoj nagodbi.
Što je s naplatom potraživanja radnika vjerovnika stečajnog dužnika, oni su ostali uskraćeni, pitao je vladajuće dodavši da, otkad je tako uspješan zakon u primjeni, imamo sve veći gospodarski pad i rast broja nezaposlenih.
Bez krivičnog gonjenja onih koji su doveli tvrtke u ovu situaciju zakon nema smisla, poručio je Marićev stranački kolega Dujmir Marasović.