Tim skupom želi se podsjetiti javnost da je riječ o istaknutoj hrvatskoj medievistkinji i sveučilišnoj profesorici koja je cijeli radni vijek provela kao predavačica na Filozofskom fakultetu. Skupom se obilježava i 25. godišnjica njezine smrti (Zagreb,1920.-Zagreb. 1988.)
Po riječima organizatora skupa, današnje događanje je prilika da se o životu i djelu prof. Klaić još jednom iznova progovori i valorizira njezin doprinos hrvatskoj i međunarodnoj historiografiji.
Tajnik razreda za povijesne i humanističke znanosti (HAZU) akademik Tomislav Raukar je istaknuo znanstveni prinos prof. Klaić u razvoju hrvatske medievistike u proteklom stoljeću iskazan u knjigama "Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku(1971.) i "Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku" (1976.) koje obuhvaćaju hrvatski srednji vijek od početaka do potkraj 14. stoljeća.
Upozorio je na metodološku osnovicu i koncepcijske značajke tih dviju sinteza i to usporedbom s pregledima hrvatske srednjovjekovne povijesti koji su postojali u hrvatskoj historiografiji u trenutku pojave sinteza Nade Klaić.
Izlažući o Nadi Klaić kao ženi na profesorskome i historiografskome polju akademik Petar Strčić je kazao da je Klaić znatno slijedila iskustva djeda Vjekoslava, jednog od utemeljitelja hrvatske povijesne znanosti. Po Strčićevim riječima Nada Klaić se "nije angažirala u politici, ali je uspjela diplomirati u teškim ratnim okolnostima pa doktorirati i sjajno se održati u potonjim političkim nevremenima domovine.
Nerijetko je bila i u oštrim sukobima sa znanstvenicima i stručnjacima na istome polju, od kojih se neki u emigraciji i poslije 1945. drže oštrih velikohrvatskih nacionalističkih opredjeljenja, a neki u domovini i čvršće prilagođuju htijenjima jugoslavenskih vlastodržaca. Postala je i ostala najznačajnija historiografkinja srednjega pa i potonjega feudalnog dijela novoga vijeka, otvoreno se čvrsto držeći poštenoga proučavanja i interpretacije vrela, veoma cijeneći njihove sadržaje , ali hrabro odvajajući legende od stvarnosti, nerijetko zloupotrebljavane u aktualnoj politici" istaknuo je Strčić.
O prof. Klaić su sa raznih povijesnih stanovišta govorili Damir Agičić, Tomislav Galović, Mirjana Matijević-Sokol, Ivica Prlender, Neven Budak, Zdenka Janeković-Roemer, Ivan Majnarić, Ivan Basić, Zrinka Nikolić Jakus, Boris Suljagić, Damir Karbić, Borislav Grgin, Željko Karaula i drugi. Skup se nastavlja sutra a osim izlaganja predstavljena su i dva zbornika "Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena (2012.) te "Josip Matanović i paradigma kulturne povijesti (2013.)