ZAGREB - Vlada će na sutrašnjoj sjednici utvrditi prijedloge izmjena zakona o cestama i o željeznicama, što će omogućiti da se dio sredstava iz cijene goriva za Hrvatske autoceste preusmjeri za željezničku infrastrukturu i dizanje standarda na cestama, najavio je danas ministar financija Slavko Linić. Linić je to rekao u Hrvatskom saboru, nakon što je dio oporbe zatražio da se dodatno obrazloži zašto je proračunom za 2014. predviđeno kako će se prema HŽ-u preusmjeriti 440 milijuna, a Hrvatskim autocestama nešto više od 300 milijuna kuna iz 60 lipa po litri goriva, koje građani plaćaju za autoceste. "Vlada sutra upućuje prijedlog zakona o cestama i zakona o željeznicama, što znači da je ostala na programu za 2014., a to je koncesioniranje izgrađenih autocesta", objasnio je ministar financija Linić. Priznao je da je Vlada "možda učinila pogrešku u rasporedu", odnosno da su ti zakoni Saboru trebali stići prije prijedloga državnog proračuna za iduću godinu. Naglasio je kako će Hrvatska s 15 posto morati sudjelovati u sredstvima iz europskih fondova za izgradnju željezničke infrastrukture. "Tih 15 posto na tri milijarde enorman je iznos, koji mi nemamo u proračunu i moramo ga namaknuti iz trošarina", rekao je Linić.
ZAGREB - Oporba je i u poslijepodnevnom dijelu rasprave u Hrvatskom saboru uglavnom kritizirala predloženi proračun. Krešimir Bubalo (HDSSB) prijedlog je nazvao "konzervativno pesimističnim", a posebno ga brine planirano zaduživanje u idućim godinama. "Ulazimo u vrtlog iz kojeg ćemo se teško izvući ako ne budemo rezali rashodovnu stranu", rekao je Bubalo. Smatra kako Vlada povećanjem vlastitih rashoda za 22 posto, a posebno 81 postotnim povećanjem rashoda za korištenje službenih zrakoplova, šalje lošu poruku. Nezavisna Jadranka Kosor upozorila je da će se proračun vjerojatno mijenjati, zbog procedure prekomjernog deficita. Srđan Đurković (HNS) uvjeren je da predloženi proračun otvara prostor za razvoj. Iako ističe da je gotovo 90 posto proračuna unaprijed zadano, naglasio je kako su rashodi za subvencije od 6,3 milijarde kuna usmjereni na subvencije u poljoprivredi i željeznicama, da Ministarstvo poduzetništva i obrta skoro dvostruko povećava svoj proračun ministarstva, i da su predviđena veća ulaganja u otoke. Njegova stranačka kolegica Natalija Martinčević upozorila je, međutim, na neprihvatljivost najavljivanja uvođenja novih poreza bez temeljite pripreme. "Stalnim spominjanjem novih poreza uvodi se nova nestabilnost u sustav, a prebacivanje odgovornosti na privatne poduzetnike šteti investicijskoj klimi", zaključila je Martinčević.
ZAGREB - Privremeni i trenutni rezultati glasovanja državnog referenduma o ustavnoj definiciji braka bit će u nedjelju, na dan referenduma, dostupni počev od 20 sati i na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva (DIP), objavio je danas DIP. Isti podaci bit će dostupni i u press centru u zgradi Hrvatskog sabora, s početkom objave u 20 sati. DIP će u nedjelju, 1. prosinca u dva navrata izvjestiti o odazivu birača i o tijeku referenduma. Priopćenje u 11, 30 sati donijet će podatke o odazivu birača do 11 sati, a ono u 16,30 sati o odazivu do 16 sati. U nedjelju se održava državni referendum o ustavnoj definiciji braka, treći od hrvatske neovisnosti i prvi u povijesti koji su inicirali građani. Oko 3, 8 milijuna birača na 6.700 glasačkih mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu, konkretno u 51 državi moći će odgovoriti na pitanje "Jeste li zato da se u Ustav unese definicija braka kao životne zajednice žene i muškarca".
ZAGREB - Zagrebački Županijski sud sutra bi trebao raspravljati o osnovanosti optužnice protiv bivšeg ravnatelja Vojne sigurnosno obavještajne agencije (VSOA) Darka Grdića, njegova zamjenika Ognjena Preosta i još trojice djelatnika agencije koje Uskok tereti da su od 2009. do 2012. otuđili najmanje pet milijuna kuna iz sredstava za tzv. posebne namjene, odnosno isplate informatorima. Zbog toga se nagađa da bi suđenje moglo biti provedeno u tajnosti. No, o tome će se, potvrdi li se Uskokova optužnicu podignuta krajem rujna, odlučivati na početku suđenja, jer je sjednica optužnog vijeća, ali i naknadno pripremno ročište po slovu zakona zatvoreno za javnost. Prema pisanju medija uz Grdića i Preosta pod istragom su od travnja ove godine bili tajnik kabineta ravnatelja VSOA-e Zdeslav Ivanković, operativni dočasnik u kabinetu ravnatelja Denis Lukinić te načelnik Odsjeka za operativnu tehniku Uprave za informacijsku sigurnost VSOA-e Tibor Mijo Kuljanić. Nagađalo se da su Grdić, Preost i Kuljanić, pravdajući isplate nagrada i troškove tajnim informatorima, iz blagajne VSOA-e za posebne namjene otuđili po 1,5 milijuna svaki, Ivanković oko pola milijuna kuna, a Lukinić oko 200 tisuća kuna.
ZAGREB - Osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) moći će ubuduće svoje propisane lijekove podizati i u drugim zemljama članicama Europske unije, rečeno je na konferenciji za novinare nakon današnje sjednice Upravnog vijeća HZZO-a. Za podizanje lijekova u ljekarnama druge države potrebna je papirnata tiskanica recepta koju se, prije odlaska na put, dobiva kod izabranog liječnika. Troškove lijeka u drugoj državi osiguranici plaćaju osobno, a nakon povratka u Hrvatsku ostvaruju pravo na povrat troškova, po cijenama koje utvrđuje HZZO na listama lijekova. Zasad još nema elektroničke razmjene recepata za zemljama EU, ali se uskoro očekuje s pet zemalja - Italijom, Turskom, Finskom, Mađarskom i Švedskom. Izmijenjen je i Pravilnik o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti, čime se omogućuje da djeca do 18. godine s ozbiljnim ortodontskim anomalijama ubuduće brže dobivaju aparatić za zube. Cilj izmjena je smanjenje lista čekanja i brže dolaženje na red djece s ozbiljnijim smetnjama.
ZAGREB - Nakon što su zastupnici HNS-a i HDSSB-a na svoje klupe stavili natpise 'PROTIV' i 'ZA', izjašnjavajući se o predstojećem referendumu o ustavnom definiranju braka, danas su na svoje klupe natpis 'PROTIV' stavili i Hrvatski laburisti, no njihov se natpis ne odnosi na referendum. "Žene i muškarci, radit ćete 56 sati tjedno, na određeno vrijeme, do 67. godine života, bez ugovora, na kupone! Voli vas vaša Vlada", stoji na znaku koji su istaknuli Laburisti. Dio je to akcije 'Pobuna', koju su laburisti započeli ovaj utorak u nekoliko desetaka gradova diljem Hrvatske. Tom akcijom upozoravaju na, kako kažu, neprihvatljive odredbe u radnom zakonodavstvu. Tvrde da Vlada pogoduje kapitalu, a umanjuje prava radnika, nezaposlenih i umirovljenika. U sklupu akcije, u gradovima su postavljeni štandovi na kojima građanima nude da svojim potpisom daju potporu Vladi, ukoliko snažno podržavaju izmjene zakona o radu i o mirovinskom o mirovinskom osiguranju te umanjenje svih radnih prava na temelju odredbi o povremenim poslovima.
ZAGREB - Inicijativna skupina Hrvatske udruge bolničkih liječnika u osnivanju pokrenula je potpisivanje Peticije za opoziv odluke o razrješenju Jadranke Morović-Vergles i Leonarda Patrlja s mjesta predstojnika klinika u KB Dubravi, te za smjenu sanacijskog upravitelja u KB Dubravi Dragana Korolije Marinića. U peticiji se od ministra zdravlja Rajka Ostojića traži da hitno opozove odluku o smjeni Morović-Vergles s dužnosti predstojnice Klinike za unutarnje bolesti i Patrlja s dužnosti predstojnika Klinike za kirurgiju te da ih se vrati na dosadašnje dužnosti. "Njihova smjena nije utemeljena na stručnim i ljudskim kvalitetama, nego na političkim ili, bolje rečeno, politikantskim razlozima", navodi se u peticiji koju je do sada, kažu organizatori, potpisalo više stotina liječnika. Izražava se i "krajnje negodovanje zbog lažnih optužbi" iznesenih na račun pročelnika Odjela za torakalnu kirurgiju Igora Nikolića. "Smatramo vrlo nekorektnim pokušaj sanacijskog upravitelja KB Dubrava Dragana Korolije Marinića, da kolegi Nikoliću izvanredno otkaže ugovor o radu, presuđujući mu, prije završetka inspekcijskog nadzora, krivnju za smrt pacijenta za koju se naknadno utvrdilo da kolega Nikolić nije odgovoran", stoji u peticiji. Organizatori potpisivanja peticije tvrde da su međuljudski odnosi u KB Dubravi toliko narušeni da ugrožavaju kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite bolesnicima.
ZAGREB - Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS) protivi se novom prijedlogu Zakona o radu (ZOR) Ministarstva rada i mirovinskog sustava jer drži da neće pridonijeti rastu zapošljavanja. HURS smatra da će odredbe prijedloga ZOR-a o organizaciji radnoga vremena, gdje se poslodavcima omogućuje samostalno odlučivanje o radnom vremenu radnika u rasponu koji podrazumijeva veće izrabljivanje trenutno zaposlenih, pridonijeti novom porastu nezaposlenosti, kaže se u priopćenju sindikata. Sindikalci podsjećaju da su u očitovanju na radni materijal Ministarstva naveli poražavajuću brojku od 311 tisuća nezaposlenih, a danas, ni dva mjeseca nakon toga taj broj iznosi više od 356 tisuća. Bez dodatne fleksibilizacije radnoga vremena broj nezaposlenih porastao je za 45 tisuća, upozoravaju u HURS-u. Također ističu kako se nikako ne mogu složiti s tretmanom prekovremenog rada. Predloženo ukidanje tjednog ograničenja prekovremenog rada (mjesečno je ukinuto u prvoj fazi izmjena Zakona) i relativizacija godišnjeg ograničenja posredstvom kolektivnih ugovora, čemu se protive svi sindikati, bilo bi razumljivo da je riječ o zemlji s manjkom radne snage, a ne viškom koji svakodnevno raste četveroznamenkastim brojevima, smatraju u HURS-u.
ZAGREB - Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina oštro je danas osudio svako iskazivanje netolerancije i ksenofobije na sportskim natjecanjima, a posebno pozivanje na veličanje totalitarnih režima. Hrvatski nogometni savez (HNS) Odbor je pozvao da preuzme odgovornost za propuste na utakmici nogometnih reprezentacija Hrvatske i Islanda prije tjedan dana, te da poduzme sve kako bi ustvrdio odgovornost sportaša i sportskih djelatnika. Traže i da HNS, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, zaštiti ugled Hrvatske na gostovanjima hrvatske reprezentacije u inozemstvu, kako od neprihvatljivih skandiranja, tako i od izvrgavanja ruglu državnih simbola Republike Hrvatske. HRT su upozorili kako je dužan uspostaviti najviše standarde medijskog djelovanja, pridonositi razvoju demokratskih vrijednosti te pravodobno i energično osuditi svako iskazivanje nesnošljivosti na stadionima. Iako je zaključak donesen jednoglasno, rasprava o reakciji HNS-a i HRT-a na događaje na utakmici Island-Hrvatska, kada je nogometni reprezentativac Josip Šimunić poveo skandiranje "Za dom - spremni", dio članova Odbora prigovorio je predsjedniku Furiu Radinu da sjednice ne saziva kad se na stadionima vrijeđa hrvatski narod. Antu Babića (HDZ) zasmetalo je što Odbor nije raspravljao o netoleranciji upućenoj prema predstavnicima inicijative 'U ime obitelji' ili o naslovnici 'Novosti' Srpskog narodnog vijeća, na kojem je kardinal Alojzije Stepinac prikazan kako se ljubi s časnom sestrom. "Zašto ovaj odbor nije organizirao sjednicu kada je došlo do paljenja hrvatske zastave na utakmici sa Srbijom, košarkaškog prvenstva u Vukovaru..", rekao je Babić.
OSIJEK - Hrvatska stranka prava (HSP) neugodno je iznenađena i razočarana izostankom reakcije nositelja vlasti u Hrvatskoj na istupe srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, koji je na proslavi u Subotici izjavio da Bunjevci nisu Hrvati, nego "posebna autentična slavenska narodnost koja ima sve atribute posebnosti i jedinstvenosti". U priopćenju za javnost predsjednik stranke Daniel Srb navodi kako dosad nije bilo reakcije predsjednika Vlade Zorana Milanovića ni ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, a očekivali su i reakciju predsjednika Ive Josipovića, koji je prije mjesec dana s Tomislavom Nikolićem bio u Subotici, gdje su se prava Hrvata u Vojvodini prikazivala gotovo idiličnima. "Smatramo da je ovo još jedan od koraka u dugotrajnom procesu odnarođivanja Hrvata u Vojvodini koje provode institucije srpske države. Ovo je i nastavak političkog pritiska na Hrvate u Vojvodini i najbolji pokazatelj nastavka vođenja velikosrpske politike", ističe HSP. Također pita zašto nema diplomatske reakcije, zbog čega nije pozvan naš veleposlanik u Srbiji na konzultacije u Zagreb, zašto nije poslana prosvjedna nota srbijanskom veleposlaniku u Zagrebu.
ZAGREB - Paljenjem svijeća u Židovskoj općini Zagreb počelo je večeras obilježavanje jednog od najvećih židovskih blagdana, Hanuke, kojem je nazočio i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko. Prvu svijeću na hanukiji upalio je rabin Luciano Moše Prelević, podsjetivši kako se Hanuka slavi kao sjećanje na događaj koji se zbio prije više od 2000 godina, kada je nakon trogodišnjih progona i borbi ponovno posvećen jeruzalemski Hram. (164. g. prije Krista). S tim je događajem povezana legenda o svjetiljci koja je nastavila gorjeti u Hramu, premda za nju nije bilo dovoljno ulja. Svetost proizlazi upravo iz duhovnog aspekta pobjede i čuda koje se dogodilo s jedinom netaknutom bočicom maslinovog ulja koja je nosila pečat Velikog svećenika. Količina pronađenog ulja je bila dovoljna tek za jedan dan gorenja u hramskom svijećnjaku, ali dogodilo se čudo i ulje je trajalo osam dana, koliko je bilo potrebno da se Hram ponovno posveti. Hanuka je tako ostala bitno praznik svjetla. Predsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko obratio se nazočnima noseći kipu i čestitajući blagdan svjetlosti Hanuku svim hrvatskim državljanima židovske vjere, rekavši kako je najvažnije da se u Hrvatskoj slavi sa zadovoljstvom Židova i ljudi koji s njima žive. Vrlo mi je drago što sam u prilici da zajedno s građanima židovske vjeroispovijesti, Židovima u Hrvatskoj mogu bilježiti Hanuku, poručio je Leko. Rabin Luciano Moše Prelević uputio je čestitku svim građanima i poželio im sretnu Hanuku, kazavši da trebamo svjetlo i sreću kao pripremu za blagdan koji slave svi Hrvati - Božić, koji se približava.
ZAGREB - Kampanja Glasaj protiv uputila je danas prigovor HRT-u, u kojem tvrdi kako javna televizija neuravnoteženo i nedostatno izvještava o predstojećem referendumu na kojem će se hrvatski građani u nedjelju, 1. prosinca, izjašnjavati o Ustavnoj definiciji braka kao zajednici žene i muškarca. Iz Kampanje Glasaj protiv navode kako su nezadovoljni "stavom javne televizije da se ne organizira specijalna emisija u svrhu referendumske debate netom prije samog referenduma, na koji bi obje strane imale priliku poslati svoje zastupnike". Kažu kako je funkcija javne televizije "osigurati prostor za razmjenu mišljenja kako bi građani/ke koji će na referendumu sudjelovati, imali prilike čuti argumente i jedne i druge strane, kao i mišljenja stručnjaka, te objektivne informacije o načinu provedbe referenduma". Kampanja Glasaj protiv tvrdi da "javna televizija nije uopće javnost informirala o ključnim proceduralnim aspektima referenduma, kao što je primjerice činjenica da uspjeh referenduma ne ovisi o izlaznosti jer nema određene kvote, pa stoga apstitencija nema nikakvog utjecaja na konačan rezultat".
VARAŽDIN - Povjesničar umjetnosti i negdašnji djelatnik varaždinskoga Gradskog muzeja Miroslav Klemm predstavio je večeras u Varaždinu knjigu „Stoljeća oko nas - Zagonetke varaždinske arhitekture, kiparstva i slikarstva“ koja donosi popis detalja s varaždinskih ulica i pročelja zgrada. Riječ je o dijelu koje se nastavlja na knjige „Izgubljeni grad“ i „Nepoznato cvijeće Varaždina“. Iako Klemm kaže da mu prvotno nije bila namjera da ta tri djela čine trilogiju, „Stoljeća oko nas“ ipak je svojevrsni nastavak dviju objavljenih knjiga jer je rađena u istom duhu. Govoreći o večeras predstavljenom djelu, Klemm je rekao da sadržava popis predmeta od najstarijeg doba, od vremena Rimskoga Carstva, preko srednjeg vijeka i baroka do historicizma. Predmeti koje donosi popis u knjizi „Stoljeća oko nas“ govore doslovno o stoljećima oko nas, a zadnja fotografija u knjizi pokazuje suvremeni Varaždin.
ZAGREB - Povjerenstvo za izgradnju nove zgrade zagrebačke Muzičke akademije zaključilo je danas da će građevinski radovi biti dovršeni do kraja travnja iduće godine, a studenti i profesori u novu će zgradu useliti u listopadu. "Na Povjerenstvu je zaključeno da će građevinski radovi biti dovršeni do kraja travnja 2014., te će studenti i profesori u novu zgradu useliti u listopadu, na početku akademske godine 2014./15. Radovi se odvijaju u skladu s predviđenom dinamikom, a potpisnici Sporazuma o sufinanciranju rekonstrukcije i dogradnje građevine za potrebe Muzičke akademije u Zagrebu i dalje će surađivati kao partneri u projektu", stoji u priopćenju Ureda gradonačelnika.
SLAVONSKI BROD - Predstavnici ruske tvrtke Zarubežnjefta, vlasnika bosanskobrodske Rafinerije nafte, danas su za posjeta slavonskobrodskome gradonačelniku Mirku Duspari najavili da bi plinofikacija ložišta u kojem se spaljuju otpadni plinovi iz proizvodnih procesa u toj rafineriji trebala biti gotova do 2015. godine. Proces modernizacije proizvodnje u Rafineriji nafte u Bosanskome Brodu te uvođenje viših standarda zaštite okoliša bili su tema današnjeg sastanka slavonskobrodskoga gradonačelnika Mirka Duspare s čelnicima Zarubežnjefta, ruske tvrtke u čijem je vlasništvu ta rafinerija. "Ono što smo doznali, a nama je najvažnije, jest da kreće plinofikacija ložišta u Rafineriji. Taj proces završit će 2015. godine. Rafinerija će se koristiti plinom iz sadašnjeg plinovoda i neće čekati dovršetak kraka južnog toka", rekao je nakon sastanka Duspara. "Problem plinofikacije pokrenuli smo s mrtve točke, a plan je da plinofikaciju završimo u prosincu 2015. godine", rekao je zamjenik glavnog direktora Zarubežnjefta Ozerov Andrej Valerjevič.
ZAGREB - Zagrebačka županija će s 1,3 milijuna kuna sufinancirati izradu dokumentacije svojih gradova i općina za razvojne projekte prihvatljive za EU fondove koji se tiču komunalne infrastrukture, priopćeno je danas iz Županije.
Ivanić- Grad dobit će tako 400.000 kuna, općina Brckovljani 365.000, Pušća 300.000, Brdovec sto tisuća kuna, a općine Krašić i Gradec po 50.000 kuna. Županija sredstva dodjeljuje temeljem javnog poziva. Novu geodetsku izmjeru nekretnina županija će bespovratno sufinancirati s 996.488 kuna. Od tog iznosa, Zaprešiću je odobreno 300.000 kuna, općini Brckovljani 63.188 kuna, Pisarovini 350.000, a Svetom Ivanu Zelini 283.300 kuna. Održavanje i izgradnju objekata komunalne infrastrukture županija će sufinancirati s 950 tisuća kuna. S pola milijuna kuna Sveta Nedjelja gradit će prometnu infrastrukturu, a općina Bistra će 450.000 kuna utrošiti za vodoopskrbu i odvodnju. Programe rada Crvenog križa Zagrebačke županije, za koje je ove godine planirano milijun kuna, županija će financirati s dodatnih 110 tisuća kuna.
ZAGREB - Znanstvena suradnica na Institutu Ruđera Boškovića (IRB) dr. Tamara Stipčević primila je danas nagradu HRZZ-AbbVie za izvrsne mlade znanstvenike u području farmacije koja joj je dodijeljena u sklopu natječaja koji su organizirale Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) i farmaceutska tvrtka AbbVie uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a s ciljem poticanja razvoja inovacija na području farmacije. Nagradu mladoj znanstvenici u iznosu od 50.000 kuna za provođenje jednogodišnjeg istraživanja pod nazivom "Novi pristup proučavanju funkcije matičnih živčanih stanica i novi farmaceutski dizajn za bolje razumijevanje autoimunih i stresom izazvanih neuropsihijatrijskih poremećaja" uručili su resorni ministar Željko Jovanović, predsjednik Upravnog odbora HRZZ-a akademik Dario Vretenar i generalni direktor tvrtke AbbVie za regiju Adria i Hrvatsku Ljubiša Mitof-Višurski. "Još od doktorata gajim veliki interes za istraživanja na matičnim stanicama. Matične stanice su posebne jer imaju svojstvo neograničene samoobnove i predstavljaju potencijal za regeneraciju tkiva koja propadaju kod oboljelih od teških bolesti poput Parkinsonizma, kronične shizofrenije i depresije, sljepoće, dijabetesa tip I, multiple skleroze i drugih", rekla je Tamara Stipčević.
ZAGREB - Dani Marije Jurić Zagorke počeli su danas u Zagrebu dodjelom Nagrade za studentski rad na teme žena, odnosno rodne problematike, a prva nagrada ove je godine dodijeljena Petri Majdak, studentici Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Majdak je nagradu, prema odluci Centra za ženske studije na prijedlog Prosudbenog povjerenstva, dobila za studentski rad "Konstrukcija ženskog identiteta u pravaškim humorističko-satiričkim listovima druge polovice 19. stoljeća" (mentor Tomislav Anić). Nagradu je na svečanoj dodjeli u Zagorkinu stanu na zagrebačkom Dolcu obrazložila članica prosudbenog povjerenstva Nadežda Čačinović, koja je kazala kako je povjerenstvo to istraživanje ocijenilo "sjajnim primjerom rodne povijesti u kojemu autorica vrlo suvereno predočuje svoje rezultate".