CD sadrži najveće interpretacije slavne umjetnice s hrvatskih glazbenih pozornica te njezine nastupe uz Simfonijski orkestar HRT-a, a objavljen je u izdanju Croatia recordsa, Hrvatske radiotelevizije, Društva prijatelja zagrebačke Opere i Ministarstva kulture.
Objavom ovoga CD-a, istaknuto je na predstavljanju, još se jednom pokazala neizmjerna vrijednost fonoteke HRT-a koja i danas čuva dokaze o opernoj primadoni mezzosopranistici Marijani Radev.
Marijana Radev rođena je u Konstanci 21. studenoga 1913., a umrla je 17. rujna 1973. u Zagrebu. U Operu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu došla je 1939. nakon završenog studija pjevanja kod profesora Raisera na zagrebačkom Konzervatoriju i usavršavanja u Trstu.
Prvi put nastupila je 1931. godine u Zagrebu na praizvedbi Božićne priče Rudolfa Matza, a profesionalno je debitirala 1938. godine u Trstu kao Marina u Borisu Godunovu.
U zagrebačkoj Operi, kao članica ili stalna gošća do 1971. godine, ostvarila je 44 uloge i imala gotovo 600 nastupa. Premda se najčešće ponajprije doživljava kao Carmen, a i britanska je kritika nakon njezina gostovanja u Covent Gardenu 1955. godine ustvrdila kako od vremena glasovite Emme Calvé nije bilo takve Carmen koja bi potpuno zadovoljila sve pjevačke i glumačke zahtjeve uloge, koju je pjevala i u Bečkoj državnoj operi i pariškoj Opéri Comique.
Međunarodni ugled ponajviše duguje kreaciji Grofice u Pikovoj dami u milanskoj Scali 1961. godine i činjenici da je za gramofonsku tvrtku DGG sudjelovala u visoko cijenjenim snimkama Verdijeva Requiema, Rossinijeva djela Stabat Mater i Beethovenove Misse solemnis.
U Zagrebu je ostvarila i antologijske kreacije Charlotte u Wertheru, Amneris u Aidi, Azucene u Trubaduru, Kundry u Parsifalu ili Gotovčeve Dome u Eri s onoga svijeta. Posljednji je put nastupila 25. travnja 1971. u Giocondi pod ravnanjem Lamberta Gardellija.
Marijana Radev bila je umjetnica visoke pjevačke kulture, profinjene muzikalnosti, iskonskog temperamenta s urođenim smislom za scensko oblikovanje.