Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
18. studenog 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Alternative upravljanje prodaje Vaba banku
7. Ott: rebalans stigao prekasno, nije upotrijebljen ni za planiranje proračuna
8. Trenutačni broj nezaposlenih premašio 350 tisuća
9. Previše europskih banaka preživjelo krizu - EBA
10. I EU i eurozona zabilježile trgovinski višak u rujnu
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
18. 11. 131.800.000 381.800.000 81.800.000 0,48
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 74.000.000 0,03 1 tjedan 4.000.000 4,50 1 mjesec 3.800.000 5,00 Ukupno 81.800.000 0,48
Izvor: Tržište novca
Kamatne stope u međubankarskom trgovanju (%):
datum prosječna T/N S/N ročni dep. 1 tjedan 2 tjedna 1 mjesec 3 mjeseca opoziv prekonoćni 15.11.13. 0,41 - - - 0,60 - - - - 0,39
*Izvor :HNB
U današnjem je trgovanju na Tržištu novca ukupno prijavljena potražnja bilježila rast, dok je istodobno i ponda bila tek nešto „bogatija“.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 131,8 milijuna kuna ili za oko 37 posto više no u petak.
Istodobno se na strani ponude našlo 381,8 milijuna kuna ili tek za oko 0,2 posto više no na kraju proteklog tjedna.
Najviše je danas, u iznosu od 74 milijuna kuna, plasirano putem prekonioćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa ostala nepromijenjena na 0,03 posto.
Također je plasirano i 4 milijuna kuna ročnih plasmana i to na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 4,5 posto te 3,8 milijuna kuna pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatu od 5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 81,8 mlijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, unatoć „višku“ ponude, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa tek je lagano korigirana sa 0,49 na 0,48 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobex porastao za 0,15 posto
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je porastao za 0,15 posto, na 1.748,16 bodova, dok je Crobex10 pao za 0,06 posto, na 985,56 bodova.
Redovni promet iznosio je 11,9 milijuna kuna, a četiri su dionice imale milijunske promete.
Najviše se danas, za 2,2 milijuna kuna, trgovalo dionicama Ericssona Nikole Tesle kojima je cijena pala za 0,50 posto, na 1.380 kuna.
Za 0,47 posto, na 171,45 kuna, porasla je cijena dionice HT-a, uz promet od 1,7 milijuna kuna.
Po prometu slijedi dionica Valamar Adria Holdinga s 1,5 milijuna kuna te rastom cijene od 0,94 posto, na 146,36 kuna.
Promet nešto malo veći od milijun kuna ostvaren je dionicom Saponie, čija cijena je ostala na 185 kuna.
Blizu milijunskom prometu (983,2 tisuće kuna) je dionica Diokija koja danas bilježi najviši postotni porast cijene, za 20,38 posto, na 9,39 kuna.
Uz promet od 678 tisuća kuna, cijena redovnoj dionici Croatia osiguranja pala je za 1,64 posto, na 6.000 kuna.
Cijena dionici Končara - Distributivni i specijalni transformatori povećana je pak za 3,85 posto, na 1.080 kuna, a imala je promet od 559,7 tisuća kuna.
Promet veći od pola milijuna kuna (526,5 tisuća kuna) imala je danas dionica Đuro Đaković Holdinga kojoj je cijena porasla za 1,88 posto, na 65,19 kuna.
Među trgovanijim dionicama cijena je porasla i dionicama Atlantske plovidbe za 2,18 posto, Atlantic grupe 2,83 posto, Jadroplova za 3,30 posto, dok je cijena pala dionicama Ine za 1,35 posto, Vupika za 3,06 posto, Belja za 3,68 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 127,50 128,45 128,00 29.492,50 0,71%
ATGR-R-A 707,00 727,00 727,00 86.927,02 2,83%
CROS-R-A 6.000,00 6.000,00 6.000,00 678.000,00 -1,64%
DLKV-R-A 25,81 27,35 27,35 46.866,29 3,21%
HT-R-A 170,15 171,51 171,45 1.722.058,84 0,47%
IGH-R-A 115,02 124,24 124,24 40.033,55 -7,28%
INA-R-A 3.650,00 3.700,00 3.650,01 118.050,05 -1,35%
INGR-R-A 2,92 3,06 2,94 53.723,72 -0,34%
KOEI-R-A 712,00 712,10 712,00 81.881,67 0,14%
LEDO-R-A 8.050,00 8.050,00 8.050,00 16.100,00 0,12%
LKPC-R-A 440,00 453,97 453,97 51.118,97 3,18%
MGMA-R-A 0,75 0,96 0,96 9.519,85 -9,43%
OPTE-R-A 6,10 6,10 6,10 1.043,10 10,71%
PODR-R-A 241,25 241,97 241,34 145.904,95 0,04%
PTKM-R-A 176,21 182,88 182,88 79.960,08 0,00%
ULPL-R-A 175,00 178,00 178,00 9.916,10 0,70%
VART-R-1 15,55 15,55 15,55 46,65 1,17%
VERN-R-A 36,50 39,80 39,80 3.899,80 9,04%
VIRO-R-A 605,00 605,00 605,00 13.310,00 0,00%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 263,00 264,15 264,00 188.055,00 -0,75%
ARNT-R-A 170,01 175,00 175,00 28.235,64 2,94%
ATLN-R-A 55,50 55,50 55,50 8.047,50 0,00%
ATPL-R-A 337,00 349,45 349,45 404.114,32 2,18%
BLJE-R-A 48,15 50,82 48,15 195.345,39 -3,68%
CKML-R-A 3.249,99 3.249,99 3.249,99 9.749,97 0,00%
DDJH-R-A 63,98 67,03 65,19 526.543,44 1,88%
DIOK-R-A 7,80 10,40 9,39 983.208,99 20,38%
ERNT-R-A 1.372,30 1.389,00 1.380,00 2.185.351,99 -0,50%
FNVC-R-A 73,00 76,02 76,02 1.929,08 -15,08%
HDEL-R-A 88,01 93,00 93,00 8.345,85 2,20%
HIMR-R-A 209,00 212,00 209,00 20.294,50 1,95%
HMAM-R-A 175,00 175,00 175,00 10.500,00 0,00%
HPDG-R-A 20,00 20,00 20,00 200,00 0,00%
HUPZ-R-A 1.310,00 1.310,00 1.310,00 24.890,00 0,00%
IPKK-R-A 174,58 174,60 174,59 9.602,35 -2,03%
JDPL-R-A 71,22 75,98 75,98 100.681,00 3,30%
JMNC-R-A 60.111,00 60.111,00 60.111,00 60.111,00 0,19%
KBZ-R-A 160,00 160,00 160,00 4.000,00 6,67%
KODT-P-A 1.050,00 1.080,00 1.080,00 559.698,63 3,85%
KODT-R-A 1.096,02 1.144,57 1.096,02 43.065,63 0,37%
KORF-R-A 145,00 148,00 146,36 1.472.322,05 0,94%
KRAS-R-A 359,01 359,01 359,01 35.901,00 0,00%
KSST-R-A 334,74 335,00 335,00 8.038,89 0,07%
LKRI-R-A 98,00 98,55 98,00 85.411,15 -0,56%
LRH-R-A 2.100,00 2.105,00 2.100,00 12.620,00 -1,87%
MAIS-R-A 90,50 90,50 90,50 13.575,00 0,00%
MIV-R-A 3.400,00 3.400,00 3.400,00 34.000,00 0,00%
PBZ-R-A 400,00 407,00 400,00 30.428,20 -0,29%
PLAG-R-A 2.520,05 2.601,00 2.601,00 70.121,05 0,04%
PLJK-R-A 24,24 24,24 24,24 2.424,00 24,88%
SAPN-R-A 185,00 185,00 185,00 1.008.250,00 0,00%
SLPF-R-A 30,59 30,59 30,59 15.356,18 1,97%
TKPR-R-A 275,00 275,00 275,00 1.925,00 0,00%
TNPL-R-A 265,12 265,12 265,12 4.507,04 0,05%
TUHO-R-A 1.515,00 1.515,00 1.515,00 1.515,00 -4,11%
VDKT-R-A 239,99 245,00 239,99 7.324,95 -2,04%
VPIK-R-A 106,60 110,50 106,60 86.996,21 -3,06%
ZABA-R-A 25,91 25,91 25,91 518,20 0,23%
ZVCV-R-A 52,10 52,10 52,10 5.210,00 0,19%
ZVZD-R-A 3.560,00 3.560,00 3.560,00 21.360,00 -1,33%
MTP Fortis
BCIN-R-A 265,00 265,00 265,00 1.855,00 -2,93%
PRFC-R-A 22,22 23,99 22,22 30.198,25 -9,27%
SNHO-R-A 148,04 150,02 150,02 75.602,02 0,01%
VLHO-R-A 100,25 101,90 101,90 15.490,89 1,72%
MTP Alter
FNOI-D-141A 98,91 98,91 98,91 1.694,80 9,811%
FNOI-D-147A 95,81 95,81 95,81 1.641,68 7,190%
FNOI-D-151A 92,91 92,91 92,91 1.591,99 6,835%
FNOI-D-157A 89,81 89,81 89,81 1.538,87 6,911%
FNOI-D-161A 87,31 87,41 87,41 2.245,77 6,578%
FNOI-D-167A 83,21 83,31 83,31 2.140,39 7,252%
FNOI-D-171A 80,61 80,71 80,71 2.073,56 7,128%
FNOI-D-177A 76,51 76,61 76,61 1.968,19 7,664%
FNOI-D-181A 70,13 70,13 70,13 1.802,49 9,011%
FNOI-D-187A 68,12 68,12 68,12 1.750,83 8,688%
FNOI-D-191A 64,13 64,13 64,13 1.648,28 9,079%
FNOI-D-197A 63,02 63,02 63,02 1.619,75 8,581%
Redovito tržište
EGB-S-LDX8 74,30 76,00 76,00 67.568,50 5,56%
EGB-S-SDX6 36,91 40,00 38,80 104.482,60 -10,80%
MTP Alter
EGB-S-LDX7 114,10 114,10 114,10 8.215,20 6,24%
EGB-S-LGD3 104,10 104,10 104,10 1.249,20 2,06%
EGB-S-LSL3 25,90 26,60 25,90 3.126,20 -4,07%
EGB-S-LSL4 14,50 14,70 14,50 950,50 -3,97%
EGB-S-LWL2 23,10 25,40 25,40 14.550,00 -4,87%
EGB-S-SBU2 40,20 40,20 40,20 4.020,00 -4,06%
EGB-S-SSL1 59,20 59,20 59,20 414,40 0,85%
EGB-S-SSL4 38,60 38,60 38,60 424,60 1,31%
EGB-S-SSP4 3,10 3,10 3,10 3.524,70 -6,06%
EGB-S-SWL3 145,60 145,60 145,60 40.768,00 2,25%
Ukupan promet
11.871.784,00
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,08 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u petak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,15 bod ili 0,08 posto, probivši se tako iznad psihološke razine od 184 boda – na 184,1472 boda.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Erste Plavi fondna porasla 0,14 popsto, 189,8221 bod a Raiffeisen fonda 0,1 posto, na 183,3223 boda. Također je porasla vriedjednost i fonda PBZ Croatia osiguranja 0,09 posto, na 169,0252 boda te AZ fonda 0,04 posto, na 189,0591 boda.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF-a viša 0,23, Croatia osiguranje DMF-a 0,13, Erste Plavi Protect DMF-a 0,1, AZ benefit DMF-a i AZ profit DMF-a po 0,07 a Erste Plavi Expert DMF-a 0,06 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Croatia osiguranja porasla 0,16, fonda Ericsson Nikole Tesle i fonda Novinara po 0,15, fonda HEP grupe i fonda Hrvatskog liječničkog sindikata po 0,14, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,13, fonda Hrvatskih autocesta 0,12, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,11, AZ Dalekovod fonda 0,1, Cestarskog fonda 0,09, fonda T-HT-a 0,07, AZ Zagreb fonda 0,05, AZ VIP fonda 0,04 a fonda Auto Hrvatske, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe, AZ ZABA fonda i fonda Željezničara po 0,03 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
14. 11. 15. 11.
Mirex 183,9982 184,1472 0,08
AZ OMF* 188,9808 189,0591 0,04
Erste Plavi OMF.* 189,5478 189,8221 0,14
PBZ Croatia osig.OMF* 168,8749 169,0252 0,09
Raiffeisen OMF* 183,1336 183,3223 0,10
AZ benefit DMF** 197,7480 197,8846 0,07
AZ profit DMF** 217,2637 217,4221 0,07
Croatia osiguranje DMF** 135,1750 135,3564 0,13
Erste Plavi Expert DMF** 157,4830 157,5847 0,06
Erste Plavi Protect DMF** 161,4988 161,6670 0,10
Raiffeisen DMF** 174,9953 175,4041 0,23
ZDMFAutocesta Rijeka – 108,2805 108,3945 0,11
Zagreb***
Auto Hrvatska ZDMF*** 122,6987 122,7320 0,03
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,6149 209,8257 0,10
AZ Hr. kontrola zračne 204,0482 204,1176 0,03
plov.***
AZ VIP ZDMF*** 220,3276 220,4210 0,04
AZ ZABA*** 103,9105 103,9412 0,03
AZ Zagreb ZDMF*** 160,7693 160,8438 0,05
ZDMF cestarski fond*** 141,6172 141,7483 0,09
ZDMF Croatia osiguranje*** 118,6832 118,8728 0,16
ZDMF Ericsson N. Tesla*** 185,7650 186,0491 0,15
ZDMF HEP grupa*** 125,0685 125,2491 0,14
ZDMF Hrvatskih autocesta*** 135,1188 135,2867 0,12
ZDMF Hr. liječničkog sind.*** 197,7190 197,9917 0,14
ZDMF Novinar*** 170,2984 170,5590 0,15
ZDMF 138,2570 138,2931 0,03
Željezničar-Raiffeisen***
ZDMF Sindikat pomoraca 121,0755 121,2329 0,13
Hrvatske***
ZDMF T-HT*** 160,2958 160,4050 0,07
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Uglavnom dobitnici
I u petak su među investicijskim fondovima dobitnici bili u velikoj većini. Naime, po podacima iCapital-a, njih čak 66 ili 85,71 posto bilježilo je dobitke, dok ih je tek 9 ili 11,69 posto billježilo gubitke. Pritom su vrijednosti 2 fonda ostale nepromijenjene.
Među dioničkim investicijskim fondovima prevladavali su dobitnici. Naime, čak 29 je fondova dobilo na vrijednosti, dok su jedini gubitnici bili tek FIMA Equity fond (0,04 posto), Raiffeisen Prestige Equity fond (0,1 posto) te KD Victoria fond (0,3 posto). Svi ostali kretali su se u rasponu dobitaka od 0,03 posto ZB trend fonda do 1,19 posto ZB BRIC+ fonda.
I kod mješovitih investicijskih fondova uglavnom dobitnici. Naime, 11 je fondova bilježilo dobitke a jedini je gubitnik s gubitkom od 0,01 posto, bio OTP uravnoteženi fond. Ostali su bilježili dobitke u rasponu od 0,03 posto Allianz Portfolio fonda do 1,2 posto NETA EM Balanced fonda.
I među obvezničkim investicijskim fondovima dobitnici su bili u većini. Naime, 6 je fodndova bilježilo dobitke, dok su gubitnici bili tek HI-conservative fond (0,007 posto) i Erste Adriatic Bond fond (0,009 posto). Svi ostali kretali su se u rasponu dobitaka od 0,02 posto PBZ Bond fonda do 0,1 posto Raiffeisen Bonds fonda.
Novčani investicijski fondovi, već tradicionalno, većinom su bili s manjim dobicima no, ovaj je puta bilo i gubitnika. Naime, gubitke su bilježili Raiffeisen euroCash fond (0,0001 posto), Agram Euro Cash fond (0,004 posto) i HPB Novčani fond (0,7 posto), dok su vrijednosti Raiffeisen Cash fonda i Raiffeisen euroCash fonda ostale nepromijenjene. Ostali su se kretali u rasponu dobitaka od 0,0001 posto Erste Euro-Money fonda do 0,008 posto Locusta Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
ZB BRIC+ dionički 15.11.2013 87,38 EUR 1,1928
NETA New Europe dionički 15.11.2013 88,571 HRK 0,9625
NETA Global Developed dionički 15.11.2013 97,9792 HRK 0,8691
KD Energija dionički 15.11.2013 9,8101 HRK 0,8626
Ilirika BRIC dionički 15.11.2013 73,0274 EUR 0,8208
HPB Titan dionički 15.11.2013 68,8377 EUR 0,7979
KD Prvi izbor dionički 15.11.2013 12,1898 HRK 0,7363
PBZ I-Stock dionički 15.11.2013 59,4493 HRK 0,725
KD Nova Europa dionički 15.11.2013 6,5031 HRK 0,5629
HI-growth dionički 15.11.2013 8,8719 EUR 0,4654
Ilirika Azijski tigar dionički 15.11.2013 42,4215 EUR 0,4461
Erste Adriatic Equity dionički 15.11.2013 73,6 EUR 0,4366
ZB euroaktiv dionički 15.11.2013 128,82 EUR 0,3975
Raiffeisen World dionički 15.11.2013 123,4101 EUR 0,3742
PBZ Equity dionički 15.11.2013 8,9178 EUR 0,3251
OTP MERIDIAN 20 dionički 15.11.2013 85,2959 EUR 0,3179
Raiffeisen Central Europe dionički 15.11.2013 47,4101 EUR 0,2749
A1 dionički 15.11.2013 78,3 HRK 0,2561
ZB aktiv dionički 15.11.2013 102,14 HRK 0,2552
Capital Two dionički 15.11.2013 63,9349 HRK 0,24
Platinum Global Opportunity dionički 15.11.2013 13,4651 USD 0,2308
NETA US Algorithm dionički 15.11.2013 152,6738 HRK 0,2225
HPB Dionički dionički 15.11.2013 85,0617 HRK 0,1905
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 15.11.2013 126,6248 EUR 0,1786
Allianz Equity dionički 15.11.2013 115,3075 EUR 0,176
NETA Mena dionički 15.11.2013 496,9461 HRK 0,1481
HPB World Absolute Value - dionički 15.11.2013 113,3595 EUR 0,1197
DJE
Platinum Blue Chip dionički 15.11.2013 92,3148 EUR 0,0465
ZB trend dionički 15.11.2013 134,5 EUR 0,0372
FIMA Equity dionički 15.11.2013 56,7811 HRK -0,0498
Raiffeisen Prestige Equity dionički 15.11.2013 112,36 EUR -0,1067
KD Victoria dionički 15.11.2013 14,1895 HRK -0,3329
Mješoviti fondovi
NETA EM Balanced mješoviti 15.11.2013 71,8281 HRK 1,2091
KD Balanced mješoviti 15.11.2013 8,0045 HRK 0,3196
HI-balanced mješoviti 15.11.2013 10,6198 EUR 0,2568
Raiffeisen Balanced mješoviti 15.11.2013 118,38 EUR 0,2285
PBZ Global mješoviti 15.11.2013 90,969 HRK 0,2142
ZB global mješoviti 15.11.2013 138,41 EUR 0,1447
ICF Balanced mješoviti 15.11.2013 97,6394 HRK 0,0856
HPB Global mješoviti 15.11.2013 76,4699 HRK 0,0711
Agram Trust mješoviti 15.11.2013 54,9645 HRK 0,0551
Raiffeisen Prestige mješoviti 15.11.2013 92,02 EUR 0,0434
Allianz Portfolio mješoviti 15.11.2013 121,4237 HRK 0,0322
OTP uravnoteženi mješoviti 15.11.2013 102,4768 HRK -0,0167
Obveznički fondovi
Raiffeisen Bonds obveznički 15.11.2013 156,05 EUR 0,1026
Erste Bond obveznički 15.11.2013 123,5901 EUR 0,0485
Capital One obveznički 15.11.2013 183,0357 HRK 0,0385
HPB Obveznički obveznički 15.11.2013 136,3886 EUR 0,03
ZB bond obveznički 15.11.2013 168,98 EUR 0,0296
PBZ Bond obveznički 15.11.2013 110,4953 EUR 0,0205
HI-conservative obveznički 15.11.2013 12,5905 EUR -0,0079
Erste Adriatic Bond obveznički 15.11.2013 101,3701 EUR -0,0099
Novčani fondovi
Locusta Cash novčani 15.11.2013 1.295,17 HRK 0,0083
VB Cash novčani 15.11.2013 125,3209 HRK 0,0054
Auctor Cash novčani 15.11.2013 107,0199 HRK 0,0053
NETA Multicash novčani 15.11.2013 104,0584 HRK 0,0051
OTP euro novčani novčani 15.11.2013 100,7932 EUR 0,0046
HI-cash novčani 15.11.2013 148,0491 HRK 0,0045
PBZ Euro Novčani novčani 15.11.2013 135,9964 EUR 0,0039
OTP novčani fond novčani 15.11.2013 130,4246 HRK 0,0035
HPB Euro Novčani novčani 15.11.2013 104,6027 EUR 0,0034
ZB plus novčani 15.11.2013 172,7194 HRK 0,0033
Allianz Cash novčani 15.11.2013 116,4815 HRK 0,0031
ZB europlus novčani 15.11.2013 147,8587 EUR 0,0028
PBZ Novčani novčani 15.11.2013 141,0591 HRK 0,0024
PBZ Dollar novčani 15.11.2013 127,803 USD 0,0011
Erste Euro-Money novčani 15.11.2013 113,2801 EUR 0,0001
Erste Money novčani 15.11.2013 148,1601 HRK 0
Raiffeisen Cash novčani 15.11.2013 154,27 HRK 0
Raiffeisen euroCash novčani 15.11.2013 103,96 EUR -0,0001
Agram Euro Cash novčani 15.11.2013 11,8411 EUR -0,0004
HPB Novčani novčani 15.11.2013 140,0161 HRK -0,7065
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 15.11.2013 37,2026 HRK 0,2541
VB CROBEX10 indeksni 15.11.2013 93,2329 HRK 0,0779
Posebni fondovi
VB SMART posebni 15.11.2013 96,1155 EUR 0,2659
Dionički fond fondova
NETA GDEM dionički fond 15.11.2013 8,6505 EUR 0,052
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 15.11.2013 8,3101 EUR 0,1567
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.961 15.876 Tokyo/Nikkei 15.164 15.165 London/FTSE-100 6.721 6.693 Frankfurt/DAX 30 9.226 9.168
*Izvor: REUTERS
I ovoga će tjedna na Wall Streetu najvažnije pitanje biti kada će američka središnja banka početi smanjivati poticajne monetarne mjere, a čekaju se i vijesti koje bi mogle naznačiti kakva će biti predstojeća blagdanska potrošačka sezona.
Dow Jones indeks porastao je prošloga tjedna 1,3 posto, na 15.961 bod, dok je S&P 500 ojačao 1,6 posto, na 1.798 bodova, a Nasdaq indeks 1,7 posto, na 3.985 bodova.
Rast cijena dionica šest tjedana zaredom i novi rekordni dosezi Dow Jones i S&P 500 indeksa zahvaljuju se naznakama da Fed neće već ove godine smanjiti poticajne mjere.
Tako se barem čini nakon što je potpredsjednica Feda Janet Yellen, koju Bijela kuća predlaže za nasljednicu Bena Bernankea na čelu središnje banke, prošloga tjedna čvrsto branila labavu monetarnu politiku.
Ovoga će tjedna, pak, biti objavljeni dijelovi zapisnika s posljednje sjednice Feda, koji bi mogli pokazati kako teče rasprava čelnika središnje banke o poticajnim mjerama.
„Potražit ću u tom izvješću razmatra li se skraćivanje rokova za povećanje kamata, što bi značilo da čelnici Feda pripremaju smanjenje poticajnih mjera“, kaže Barry Knapp, direktor u tvrtki Barclays Capital.
Od početka godine S&P 500 indeks porastao je oko 26, a Dow Jones 21 posto, ponajviše zahvaljujući poticajnim mjerama Feda, pa se ulagači plaše da bi smanjenjem tih poticaja već u ovoj godini tržište izgubilo podršku.
Na smjer tržišta do kraja godine mogli bi utjecati i podaci o potrošnji. U srijedu će biti objavljeno izvješće o prometu u trgovini na malo u listopadu u SAD-u. Ne očekuju se impresivne brojke jer je obustava rada državnih službi u prvoj polovici tog mjeseca vjerojatno ostavila traga na potrošnji.
Prošloga su tjedna ulagače ohrabrili kvartalni poslovni rezultati Macy'sa, pa se s nestrpljenjem očekuju financijska izvješća drugih trgovačkih lanaca, kao što su Best Buy, Home Depot i J.C. Penney.
Podaci o prodaji tih trgovačkih divova mogli bi pokazati kakva je potrošnja Amerikanaca uoči početka blagdanske 'shopping' groznice, od koje se zasad ne očekuje puno, s obzirom da je nezaposlenost i dalje visoka.
Europske dionice ojačale su u ponedjeljak, poduprte poboljšanim izgledima za europsko gospodarstvo.
Londonski FTSE porastao je 0,42 posto na 6.721 bod, njemački DAX za 0,63 posto na 9.226 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,72 posto i iznosio 4.323 boda.
Investitori i trgovci ističu da su dugoročni izgledi za europska tržišta dionica u 2014. i dalje pozitivni s obzirom na naznake postupnog oporavka europskog gospodarstva od dužničke krize, iako bi u kratkoročnoj perspektivi cijene dionica povremeno mogle i bilježiti silazni trend.
Danas objavljeni podaci europskog statističkog ureda pokazali su da je trgovinski višak eurozone porastao u rujnu više nego što se očekivalo, dok je njemačka središnja banka Bundesbank objavila da će se njemački gospodarski oporavak u idućim mjesecima učvrstiti.
Investitore je ohrabrilo i sniženje ključnih kamatnih stopa u eurozoni na novu rekordno nisku razinu od 0,25 posto, čime je Europska središnja banka signalizirala da je spremna poduprijeti gospodarski oporavak.
"U kratkom roku očekuje se stabilna situacija na tržištima dionica", zaključuje Eric Bendahan iz tvrtke Syz.
"Poboljšanje gospodarstva bio je dio slagalice koji je nedostajao, no vodeći pokazatelji u razvijenom svijetu i u Europi sada su pozitivni i potvrđuju povratak okruženja rasta, uz uravnoteženiji rast sjeverne i južne Europe", dodao je.
Među dobitnicima izdvajao se njemački RWE cijene čijih su dionica porasle 7,7 posto nakon što je Exane BNP paribas poboljšao investicijski rejting tvrtke.
Tvrtka Sonova također je dobila na vrijednosti, i to 6,7 posto, nakon što je objavila poboljšane godišnje smjernice.
Indeks Tokijske burze Nikkei ostao je gotovo nepromijenjen i iznosio 15.164 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3508 1,3517 1,3473
USD/JPY 100,13 100,39 99,77
GBP/USD 1,6095 1,6148 1,6091
USD/CHF 0,9130 0,9162 0,9116
*Izvor: REUTERS
Euro je danas bio na neznatnom dobitku prema dolaru i jenu na međunarodnim deviznim tržištima, dok su izrazitiji dobitnici nakon najave odvažnih kineskih reformi bile valute poput novozelandskog i australskog dolara.
Euro je tako ojačao prema dolaru 0,13 posto, na 1,3518 dolara. Ojačao je blago i prema jenu, na 135,26 jena.
Dolar je na manjem gubitku, od 0,1 posto, bio i prema jenu, te se njime trgovalo po 100,07 jena.
Valute s višim prinosima, poput australskog i novozelandskog dolara, danas su ojačale prema dolaru i jenu, uz podršku uzleta cijena na tržištima dionica jer su ulagače ohrabrili kineski planovi reformi gospodarstva.
Kineske dionice zabilježile su tako najveći rast cijena u posljednja više od dva mjeseca, budući da je Peking najavio najodvažnije ekonomske i socijalne reforme u posljednja tri desetljeća. Cijene dionica na globalnim tržištima dosegnule su u takvom ozračju najviše razine od početka 2008. godine.
"Valute povezane s Kinom dobit će određenu podršku ... premda nije riječ o okruženju u kojem prevladava veća sklonost riziku", kazao je Ian Stannard, čelnik europske valutne strategije u Morgan Stanleyu.
S druge strane, u slučaju dolara, jena i eura, koji nose niske prinose, veću zabrinutost izaziva koliko će dugo središnje banke zadržati monetarne poticaje.
Dolar se našao pod pritiscima nakon što je viceguvernerka američke središnje banke Fed Janet Yellen prošli tjedan sugerirala da nema namjere žuriti s ukidanjem poticaja. Većina ulagača sada očekuje da će Fed početi smanjivati poticaje tek u ožujku 2014. godine.
Europska središnja banka (ECB) obećala je pak zadržati ključne kamatne stope blizu rekordne razine i tek bi mogla uvesti dodatne mjere, a i japanska središnja banka sprema se dodatnim monetarnim poticajima postići ciljanu inflaciju.
Euru su blagu podršku pružili i najnoviji podaci europskog ureda za statistiku Eurostata o višku u trgovinskoj razmjeni eurozone u rujnu, koji je bio veći nego što se očekivalo.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 15. 11. USLIB 0,10490 0,004 0,16750 0,23810 0,35140 15. 11. EULIB 0,05000 - 0,09429 0,16857 0,25000
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 19. studenog
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,6252 5,6457 9,0971 5,6437 6,1847 8,6704
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu od petka blago oslabila prema euru, za 0,05 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koji se primjenjuje od sutra, iznosi 7,625205 kuna.
Na vrijednosti je prema kuni dobio i švicarski franak ojačavši za 0,21 posto te srednji tečaj franka iznosi 6,184772 kune.
Istodobno je kuna ojačala prema američkom dolaru za 0,38 posto te prema britanskoj funti za 0,18 posto.
Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,645791 kunu, a funte 9,097119 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 19. studenog
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,7100 5,8445 9,3594 6,6583 OTP Banka Hrvatska 7,6937 5,7802 9,2847 6,3347 Štedbanka 7,7257 5,8453 9,2953 6,3195 Partner banka 7,6900 5,8394 9,2969 6,3252 Erste&Steiermarkische 7,6970 5,8120 9,3660 6,3780 Hrvatska poštanska banka 7,6950 5,8622 9,4182 6,4470 Splitska banka 7,6970 5,8148 9,3280 6,3586 Podravska banka 7,8051 5,8635 9,3270 6,3530 Istarska kreditna banka 7,6950 5,8150 9,3518 6,3826 Karlovačka banka 7,6990 5,8490 9,4245 6,4073 Croatia banka 7,6953 5,7925 9,2726 6,3381 Sberbank 7,7150 5,8039 9,3336 6,4012 Hypo Group Alpe-Adria 7,7000 5,8462 9,3522 6,3952 Fina 7,6550 5,8622 9,4182 6,4470 Privredna banka 7,6950 5,9063 9,3250 6,4107
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6480 5,6627 9,1244 6,2033 Zagrebačka banka 7,7000 5,7643 9,2309 6,2784 OTP Banka Hrvatska 7,6800 5,7520 9,2211 6,3038 Štedbanka 7,6950 5,7760 9,2033 6,2569 Partner banka 7,6800 5,7900 9,2695 6,3027 Erste&Steiermarkische 7,6850 5,7794 9,3138 6,3424 Hrvatska poštanska banka 7,6850 5,7756 9,2790 6,3517 Splitska banka 7,6870 5,7442 9,2597 6,3028 Podravska banka 7,8043 5,7635 9,2870 6,3230 Istarska kreditna banka 7,6850 5,7750 9,2426 6,3517 Karlovačka banka 7,6890 5,7990 9,3439 6,3526 Croatia banka 7,6801 5,7530 9,2090 6,3010 Sberbank 7,6950 5,7756 9,2882 6,3703 Hypo Group Alpe-Adria 7,6900 5,7461 9,2521 6,2951 Fina 7,6450 5,7756 9,2790 6,3517 Privredna banka 7,6850 5,7905 9,2327 6,3919
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6023 5,6288 9,0698 6,1662 Zagrebačka banka 7,6000 5,5693 8,9188 6,0661 OTP Banka Hrvatska 7,5656 5,5209 8,9485 6,0626 Štedbanka 7,5795 5,5449 8,8352 6,0067 Partner banka 7,5800 5,4908 8,9523 6,0683 Erste&Steiermarkische 7,5850 5,5086 8,8774 6,0452 Hrvatska poštanska banka 7,5850 5,5046 8,8878 6,0239 Splitska banka 7,5870 5,5467 8,9412 6,0921 Podravska banka 7,5800 5,5537 8,9460 6,1329 Istarska kreditna banka 7,5850 5,5150 8,9424 6,0332 Karlovačka banka 7,5800 5,5200 8,8944 6,0469 Croatia banka 7,5992 5,5509 9,0043 6,0950 Sberbank 7,5950 5,5216 8,9425 6,0920 Hypo Group Alpe-Adria 7,5900 5,5459 8,9519 6,0949 Fina 7,5850 5,5046 8,8878 6,0239 Privredna banka 7,5850 5,5080 8,9598 6,0376
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5850 5,5137 8,8296 6,0055 OTP Banka Hrvatska 7,5534 5,4871 8,8577 6,0193 Štedbanka 7,5492 5,4895 8,7468 5,9466 Partner banka 7,5700 5,4506 8,9180 6,0474 Erste&Steiermarkische 7,5750 5,4860 8,8330 6,0210 Hrvatska poštanska banka 7,5650 5,4220 8,7545 5,9336 Splitska banka 7,5770 5,4930 8,8729 6,0487 Podravska banka 7,5650 5,4837 8,8560 6,0829 Istarska kreditna banka 7,5750 5,4850 8,9242 5,9992 Karlovačka banka 7,5700 5,4700 8,8138 5,9921 Croatia banka 7,5840 5,5170 8,9406 6,0579 Sberbank 7,5750 5,4934 8,8970 6,0611 Hypo Group Alpe-Adria 7,5800 5,4458 8,8518 5,9948 Fina 7,5650 5,4220 8,7545 5,9336 Privredna banka 7,5750 5,4529 8,8702 5,9772
6. Alternative upravljanje prodaje Vaba banku
Većinski dioničar varaždinske Vaba banke, Alternative upravljanje za poslovno savjetovanje iz Zagreba, prodaje 66,6 posto dionica te banke, objavljeno je danas iz Vaba banke.
Poziv za podnošenje ponuda za kupnju 3.571.429 redovnih dionica Vaba banke, što predstavlja 66,6 posto njenog temeljnog kapitala, objavljen je na web stranicama Vaba banke, a informacija da će Alternative upravljanje sutra u dnevnom tisku objaviti prodaju većinskog paketa dionica te banke objavljena je i na Zagrebačkoj burzi.
Kako se navodi u pozivu, potencijalni kupci moraju u svojoj ponudi uz ostalo navesti ponuđenu kupovnu cijenu po dionici, iznos kojim su spremni dodatno dokapitalizirati Banku, u minimalnom iznosu od 75 milijuna kuna, kao i rok u kojem su spremni izvršiti dokapitalizaciju.
Također ponuditelji moraju predočiti dokaz o posjedovanju sredstava za kupnju ponuđenih dionica kao i revidirana financijska izvješća u zadnje tri cijele poslovne godine.
Potencijalni kupci većinskog paketa dionica Vaba banke neobvezujuće pismo namjere o sudjelovanju u transakciji trebaju poslati do 6. prosinca, zaključno do 16,00 sati, putem elektroničke pošte, a obvezujuće ponude se podnose do 16. prosinca, zaključno 16,00 sati.
U pozivu se također napominje da prodavatelj nema obavezu prihvaćanja ni jedne ponude, a najpovoljnija će ponuda biti ona u kojoj je ponuđena najviša cijena za dionice te potreban minimalan iznos dokapitalizacije.
Prodavatelj, Alternative upravljanje će do 15. siječnja 2014. godine putem elektroničke pošte obavijestiti podnositelje o postupku odabira.
Većinski vlasnik Vaba banke, Alternative upravljanje je početkom ove godine dokapitaliziralo Vaba banku s iznosom od 50 milijuna kuna.
Inače, Vaba banka spada u manje hrvatske banke.
Krajem rujna ove godine, po preliminarnim podacima HNB-a, ukupna aktiva Vaba banke je iznosila blizu 1,3 milijardi kuna, što je udio od 0,31 posto u ukupnoj aktivi svih banaka u Hrvatskoj.
U prvih devet mjeseci ove godine Vaba banka je zabilježila gubitak u poslovanju od 25,8 milijuna kuna.
Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosila joj je 13,43 posto.
Po podacima iz devetomjesečnog financijskog izvješća Vaba banke, ta je banka krajem rujna ove godine imala 144 zaposlena.
7. Ott: rebalans stigao prekasno, nije upotrijebljen ni za planiranje proračuna
Prijedlog rebalansa proračuna i ove je godine, nažalost, stigao prekasno, a nije ni upotrijebljen za utemeljeno i realistično planiranje proračuna za iduće godine, smatra ravnateljica Instituta za javne financije (IJF) Katarina Ott.
U najnovijem Aktualnom osvrtu IJF-a Ott se osvrće na prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i prijedlog državnog proračuna za 2014. s projekcijama za 2015. i 2016. godinu, što ih je Vlada istovremeno predstavila na sjednici održanoj 14. studenog.
Podsjeća i da su prije desetak dana mišljenje o ekonomskoj i fiskalnoj situaciji u Hrvatskoj objavili i Europska komisija i Međunarodni monetarni fond (MMF), a zatim je Komisija objavila i Izvješće o potrebi ulaska Hrvatske u proceduru za članice s prekomjernim deficitom i dugom (EDP).
"Mišljenja Komisije bi nam trebala biti itekako važna, jer, napokon, dobrovoljno smo postali članicom Unije, ali bi nam trebalo nešto značiti i mišljenje Fonda, jer je vrlo vjerojatno da ćemo mu se morati obratiti za pomoć. No, stvari se u Hrvatskoj odvijaju neovisno o bilo čijim mišljenjima i neovisno o zakonski propisanim procedurama i logici i zakonitostima proračunskog i makroekonomskih procesa", ističe Ott.
I ove se godine rebalans predugo odlagao, a iako se i prošle godine naglašavalo kako je takva 'procedura' i neozbljna i neodgovorna, sve se, nažalost, ponovilo. Rebalans donesen potkraj godine, naime, ne ostavlja vremena za popravljanje situacije u toj godini, a ako se donose istovremeno kad i prijedlog proračuna za iduću godinu, onda ne omogućuje da se rekapitulira situacija, izvuku pouke iz ostvarenja tekuće i predloži što realističniji proračun za iduću godinu, upozorava Ott.
Zamjećuje i kako se, da situacija bude gora, prijedlog proračuna pravi kao da rebalans ne postoji - prijedlog i projekcije se temelje na podacima prije rebalansa, što znači da su za 2013. stvarni prihodi manji, rashodi veći, a deficit čak gotovo 60 posto veći.
Time je onemogućena svaka usporedba podataka 2013. s podacima za 2014.-16., no, ni tu nema dosljednosti, jer dijelovi prijedloga proračuna i projekcija ipak uvažavaju postojanje rebalansa, pa u obrazloženju postoji detaljna tabela u kojoj je deficit državnog proračuna 4,8 posto, a samo par stranica dalje taj isti deficit je 3 posto.
"Ima li uopće smisla analizirati takav prijedlog proračuna ili raspravljati kojem će se ministru i koliko povećati ili smanjiti predviđeni iznos. Kako će se tek saborski zastupnici - koji moraju raspraviti i izglasati oba dokumenta - u njima snaći?", pita se Ott.
Posebice zabrinjava što optimizmu nema kraja - proračun za 2013. donesen u prosincu 2012. temeljio se na nerealnom rastu BDP-a od 1,8 posto, Vlada je u rebalansu u travnju to smanjila na 0,7 posto, a u studenom na 0,2 posto. Nažalost, i to je preoptimistično, jer Komisija za 2013. predviđa pad od 0,7 posto, a Fond od 0,75 posto, upozorava autorica.
Ističe i kako se preoptimistično i nerealistično planira rast BDP-a i za iduće godine - 2014. Vlada 1,4 posto, Komisija 0,5 posto, 2015. Vlada 2,2 posto, Komisija 1,2 posto, dok se MMF čak ni ne usuđuje ponuditi konkretne brojke, već u 2014. očekuje "skroman oporavak", a i MMF i Komisija upozoravaju na značajne rizike da se njihova predviđana rasta ne ostvare.
Ott podsjeća kako se u Vladinu prijedlogu kao glavni pokretač gospodarskog rasta 2014. ističe intenziviranje investicijske potrošnje javnih poduzeća i opće države, ali i podsjeća kako je udio javnih investicija u BDP-u u Hrvatskoj jedan od najnižih među članicama EU sa sličnom razinom dohotka.
"Investicijska potrošnja države u proračunu najbolje se ogleda u stavci 'rashodi za nefinancijsku imovinu'. I doista, Vlada u 2014. predviđa povećanje rashoda za nefinancijsku imovinu od gotovo 70 posto. No, je li to realno? Čak i ako zanemarimo bojazan Komisije da su nam kapaciteti za apsorbiranje sredstava EU-a slabiji od predviđenih - što može bitno utjecati na ostvarivanje investicija - analiza pokazuje da su rashodi za nefinancijsku imovinu iz godine u godinu bili preoptimistično planirani i redovito izvršavani u iznosima nižim od planiranih. Tako je 2011. izvršeno 30 posto manje od planiranog, 2012. godine 15 posto manje, a 2013. godine 20 posto manje. Može li se na temelju tih iskustava vjerovati da će rashodi za nefinancijsku imovinu iduće godine porasti čak za 70 posto?", pita Ott.
Navodi i razlike predviđana Vlade i Komisije oko deficita opće države - 5,5 posto naspram 6,5 posto 2014., te 4,6 naspram 6,2 posto 2015., a Komisija se boji da bi deficiti mogli biti i veći.
Još jednom smo potkraj godine suočeni s nerealističnim i preoptimističnim prijedlogom proračuna za iduću godinu. Za razliku od prethodnih godina, kada smo bili prepušteni sami sebi, sada su oči uprte u Bruxelles i EDP. Kada se već odavno znalo da ćemo ući u EDP, kad postoji više instruktivnih dokumenata Komisije, kada su kasnili i rebalans i smjernice ekonomske i fiskalne politike, kada je DZS uskladio statistiku državnih financija s metodologijom EU za razdoblje 2009.-2012. - zašto se nije pričekalo da uskladi i 2013. te da se na temelju realističnih pretpostavki sastavi i realističan prijedlog proračuna za 2014. s projekcijama za 2015.-16., pita Ott.
Smatra da se Vlada mogla odlučiti za privremeno financiranje u prvom kvartalu 2014. i u međuvremenu sastaviti kvalitetan i realističan prijedlog proračuna, u skladu s onime što se već unaprijed zna da će od Hrvatske zahtjevati EDP.
"U Hrvatskoj se od EDP-a puno očekuje, no nije to čarobni štapić; u njemu je trenutno čak 17 zemalja članica, neke od njih tu čame već godinama, a samo dvije (Estonija i Švedska) nisu u njemu nikad ni bile. Korist od EDP-a, naime, mogu imati samo države s vladama koje su vjerodostojne u svojim politikama i dokumentima koje objavljuju", zaključuje Ott.
8. Trenutačni broj nezaposlenih premašio 350 tisuća
Trenutačni broj nezaposlenih u Hrvatskoj evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), po podacima sa web stranice HZZ-a, premašio je brojku od 350 tisuće, i danas oko podneva je iznosio 350.018 osoba.
Trenutačno objavljenih slobodnih radnih mjesta ima pak 4.159.
Iz HZZ-a napominju kako je riječ o podacima informativnog karaktera koji ovise o dnevnim događanjima koja nisu ravnomjerno raspoređena tijekom mjeseca.
Stoga za statističke i analitičke potrebe HZZ upućuje na službene statističke podatke koji su rezultat redovitog mjesečnog izvještavanja na temelju utvrđene metodologije, a ti se podaci objavljuju u publikacijama HZZ-a i Državnog zavoda za statistiku.
Tako su po službenim podacima objavljenim prošlog tjedna, krajem listopada ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirane 344.444 nezaposlene osobe.
U usporedbi s rujnom broj nezaposlenih povećan je za 6,4 posto ili 20.661 osobu. Na godišnjoj razini, u odnosu na listopad 2012. godine, broj nezaposlenih krajem istog ovogodišnjeg mjeseca bio je veći za 3,3 posto ili za 11.044 osobe.
S obzirom na dobnu strukturu među nezaposlenima u Hrvatskoj najzastupljenije su osobe od 25 do 34 godine čiji udio u ukupnoj nezaposlenosti iznosi 24,5 posto.
Osobe od 45 do 54 godine čine 20,9 posto nezaposlenih, od 15 do 24 godine 20,2 posto, od 35 do 44 godine 19,4 posto te iznad 55 godina 15 posto.
Osobe srednjoškolske razine obrazovanja čine većinu u strukturi nezaposlenih, njih je 62,6 posto.
Niže razine obrazovanja ima 25,5 posto, a osobe više i visoke obrazovne razine čine 11,9 posto od ukupnoga broja nezaposlenih.
Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba krajem listopada bio je u Gradu Zagrebu (46.786 ili 13,6 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Splitsko-dalmatinskoj županiji (45.975 ili 13,3 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (36.778 ili 10,7 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (3.385 ili 1,0 posto).
9. Previše europskih banaka preživjelo krizu - EBA
Previše europskih banaka preživjelo je financijsku krizu, ustvrdio je čelnik Europske agencije za banka (EBA) u današnjem razgovoru za njemački tisak.
"Uvjeren sam da je premalo europskih banaka kontrolirano ugašeno i nestalo s tržišta", kazao je Andrea Enria u razgovoru za njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).
"Tek 40 ih je nestalo, u usporedbi s 500-tinjak u Sjedinjenim Državama. Vlade su željele održati na životu svoje banke i time su zakočile proces ozdravljenja", kazao je Enria.
EBA je posljednjih godina organizirala niz provjera otpornosti europskih banaka na nepovoljne uvjete poslovanja kojima su zamjerani preblagi kriteriji.
Europa trenutno pokušava uspostaviti bankovnu uniju kako bi ojačala svoj financijski sustav. U odvojenom razgovoru za Financial Times Enria je kazao da se zalaže za uspostavu apsolutno paneuropskih struktura.
"Potreban je mehanizam odlučivanja na razini Europe, umjesto da se u krizama odluke donose na razini odbora. Odbori u krizi ne funkcioniraju zbog konflikata", upozorava Enria.
"Dali su nam ovlasti i ujedno ugradili toliko zaštitnih mehanizama za svaku zadaću koju moramo obaviti da se ponekad pribojavam da ih nećemo moći ispuniti", upozorio je čelnik EBA-e.
10. I EU i eurozona zabilježile trgovinski višak u rujnu
Trgovinski višak eurozone porastao je u rujnu a mršavi višak zabilježila je i Europska unija, pokazali su danas objavljeni podaci europskog statističkog ureda..
Trgovinski višak 17 zemalja eurozone iznosio je u rujnu 13,1 milijardu eura, u usporedbi s revidiranih 6,9 milijardi eura viška u prethodnom mjesecu. U prošlogodišnjem rujnu višak je iznosio 8,6 milijardi eura, pokazali su sezonski neprilagođeni podaci.
Prema tim podacima, izvoz je u rujnu porastao tri posto u odnosu na isti mjesec prošle godine kada se smanjio šest posto. Uvoz je stagnirao, nakon što je u kolovozu pao sedam posto.
Prilagođen za sezonske čimbenike, višak je u rujnu iznosio 14,3 milijarde eura, uz rast izvoza za jedan posto i pad uvoza za 0,3 posto.
Trgovinska bilanca 28 članica Europske unije iskazala je u rujnu višak od 600 milijuna eura, nakon manjka u prethodnom mjesecu od revidirane 2,4 milijarde eura. U prošlogodišnjem rujnu bilanca je iskazivala manjak od 14,5 milijardi eura.
Izvoz iz EU28 porastao je u rujnu tri posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U kolovozu smanjio se četiri posto. Uvoz je u rujnu na godišnjoj razini smanjen sedam posto, nakon 12-postotnog pada u mjesecu ranije.
Prema sezonski prilagođenim podacima EU28 je u rujnu zabilježio trgovinski višak od pet milijardi eura, u odnosu na 4,4 milijarde eura viška u prethodnom mjesecu. Sezonski prilagođeni izvoz porastao je pritom 0,2 posto dok je uvoz zabilježio isti postotni pad.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821