Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
14. studenog 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Sa sjednice Vlade RH
7. PRORAČUN: Vlada predložila proračun za 2014. - prihodi 113,1 milijardu kuna,
rashodi 130,5 milijardi
8. HNB: stagnacija realne gospodarske aktivnosti
9. Makroekonomija: inflacija skliznula na samo 0,2 posto
10. Eurostat: usporen rast BDP-a eurozone i EU-a u trećem kvartalu
11. Stručnjaci očekuju prigušenu inflaciju, jači rast eurozone idućih godina - ECB
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
14. 11. 10.000.000 350.000.000 - -
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni - - Ukupno - -
Izvor: Tržište novca
Kamatne stope u međubankarskom trgovanju (%):
datum prosječna T/N S/N ročni dep. 1 tjedan 2 tjedna 1 mjesec 3 mjeseca opoziv prekonoćni 13.11.13. 0,44 - - - 0,45 0,80 - - - 0,25
*Izvor :HNB
U današnjem je trgovanju na Tržištu novca ukupno prijavljena potražnja bilježila značajan pad. Iako je potražnja bila više no „skromna“ a ponuda višestruko „bogatija“ sve ukupno prijavljene potrebe korisnika ostale su nepodmirene.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila tek 10 milijuna kuna ili za oko 69 posto manje no u srijedu.
Istodobno se na strani ponude našlo 350 milijuna kuna ili za oko 8,5 posto više no dan ranije.
Pritom je 10 milijuna kuna potražnje, unatoć „višku“ ponude, ostalo nepodmireno.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Blagi porast Crobexa, skroman promet
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je zabilježio blagi porast vrijednosti, za 0,05 posto, na 1.741,33 boda, dok je indeks Crobex10 blago pao, za 0,04 posto, na 985,35 bodova.
Redovni promet Burze danas je iznosio 6,8 milijuna kuna, a samo je dionica HT-a prešla milijun kuna prometa.
Dionica HT-a imala je promet od 1,8 milijuna kuna, a cijena joj je povećana za 0,29 posto, na 170,40 kuna.
Uz nepromijenjenu cijenu od 8.090 kuna dionica Leda ostvarila je promet od 995 tisuća kuna.
Porast cijene za 1,10 posto, na 266 kuna, zabilježila je povlaštena dionica Adris Grupe ostvarivši 674,1 tisuću kuna prometa.
Dionica Valamar Adria Holdinga imala je 360 tisuća kuna prometa, a cijena joj je pala za 3,34 posto, na 143,05 kuna.
Cijena dionice Diokija 'skočila' je danas najviše među trgovanijim dionicama, za 13,83 posto, na 6,83 kune, uz promet od 357,3 tisuće kuna.
Velik porast cijene od 15,39 posto, na 15,37 kuna, imala je i dionica Varteksa, ali uz niži promet, od 58,8 tisuća kuna.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 126,21 126,22 126,21 13.883,71 0,49%
ATGR-R-A 675,00 678,00 676,00 284.804,00 0,45%
CROS-R-A 5.990,00 5.990,00 5.990,00 59.900,00 0,59%
DLKV-R-A 25,20 25,99 25,20 20.467,06 -0,98%
HT-R-A 169,21 170,40 170,40 1.786.194,16 0,29%
IGH-R-A 120,00 126,00 125,00 41.390,33 -1,57%
INA-R-A 3.700,00 3.750,00 3.700,00 112.150,00 -1,33%
INGR-R-A 2,99 3,05 2,99 56.393,92 -1,97%
KOEI-R-A 725,00 725,00 725,00 7.250,00 1,12%
LEDO-R-A 8.090,00 8.090,00 8.090,00 995.070,00 0,00%
LKPC-R-A 440,00 441,00 441,00 1.762,00 -0,68%
OPTE-R-A 6,05 7,20 7,20 11.138,07 13,39%
PODR-R-A 241,20 242,00 241,20 79.044,40 -0,74%
ULPL-R-A 171,50 177,77 177,77 45.308,74 1,01%
VART-R-1 15,10 15,37 15,37 58.834,50 15,39%
VERN-R-A 35,25 35,25 35,25 246,75 -0,14%
VIRO-R-A 605,00 605,00 605,00 41.140,00 0,83%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 261,01 266,00 266,00 674.157,59 1,10%
ADRS-R-A 275,35 275,35 275,35 55.070,00 -5,05%
ARNT-R-A 174,00 174,00 174,00 13.920,00 0,00%
ATPL-R-A 335,61 341,94 341,94 99.260,41 1,74%
BLJE-R-A 50,00 51,00 50,99 67.082,26 -0,89%
BPBA-R-A 4,17 4,51 4,17 4.218,50 4,51%
CEBA-R-A 2,41 2,41 2,41 322,94 -54,53%
DDJH-R-A 61,80 64,20 62,79 141.888,04 -0,46%
DIOK-R-A 6,40 6,89 6,83 357.313,23 13,83%
ERNT-R-A 1.387,00 1.396,97 1.392,00 136.119,36 0,51%
FNVC-R-A 74,00 91,40 82,00 37.520,72 7,89%
HBRL-R-A 6,00 6,04 6,00 2.292,68 -1,64%
HDEL-R-A 90,52 90,53 90,52 7.241,82 -1,61%
HIMR-R-A 205,00 210,10 205,00 6.856,68 -3,52%
HMAM-R-A 175,00 175,00 175,00 7.000,00 -2,78%
HMST-R-A 110,15 110,15 110,15 1.321,80 -15,92%
HTCP-R-A 124,01 124,01 124,01 124,01 0,00%
HUPZ-R-A 1.300,00 1.300,00 1.300,00 29.900,00 0,00%
JDOS-R-A 2.850,07 2.945,00 2.850,07 5.795,07 -6,56%
JDPL-R-A 70,00 72,70 72,70 52.120,79 3,86%
JDRA-R-A 520,00 521,00 520,00 15.602,20 -1,89%
JMNC-R-A 60.000,00 60.000,00 60.000,00 60.000,00 -3,23%
KABA-R-A 20,00 20,00 20,00 12.220,00 0,00%
KORF-R-A 141,83 145,23 143,05 360.008,56 -3,34%
KRAS-R-A 360,00 360,01 360,00 23.400,09 0,00%
KTJV-R-A 13,71 13,72 13,72 8.719,92 -6,03%
LKRI-R-A 98,55 98,55 98,55 689,85 0,03%
LPLH-R-A 43,00 43,00 43,00 1.075,00 8,86%
LVCV-R-A 101,02 101,02 101,02 1.616,32 -14,39%
MAIS-R-A 90,50 90,51 90,50 10.046,20 0,00%
PBZ-R-A 401,15 401,20 401,15 40.516,75 0,04%
PDBA-R-A 210,01 210,01 210,01 2.730,13 10,53%
PLAG-R-A 2.552,00 2.598,00 2.598,00 46.534,00 -0,08%
THNK-R-A 528,00 540,00 528,00 56.184,97 -4,86%
TKPR-R-A 275,00 275,00 275,00 9.075,00 3,77%
TNPL-R-A 271,00 271,02 271,00 6.504,13 0,36%
VDKT-R-A 234,97 244,97 244,97 7.784,11 4,25%
VPIK-R-A 105,00 109,96 109,96 17.603,34 4,72%
ZABA-R-A 25,00 25,01 25,00 10.000,50 0,00%
ZTNJ-R-A 160,04 160,04 160,04 6.081,52 0,02%
ZVCV-R-A 52,00 52,00 52,00 11.440,00 4,00%
ZVZD-R-A 3.508,01 3.608,01 3.525,00 173.380,35 -0,87%
MTP Fortis
HRDH-R-A 80,65 80,65 80,65 1.613,00 -15,49%
INFS-R-A 160,00 160,00 160,00 4.800,00 0,00%
PRFC-R-A 22,31 23,50 23,50 52.762,84 6,82%
RIVP-R-A 12,14 12,14 12,14 59.303,90 -10,74%
SNHO-R-A 150,03 150,03 150,03 13.502,70 0,00%
MTP Alter
FNOI-D-141A 98,91 98,91 98,91 3.002,93 9,354%
FNOI-D-147A 95,51 95,61 95,61 2.902,04 7,482%
FNOI-D-151A 92,23 92,80 92,23 2.813,43 7,504%
FNOI-D-157A 89,51 89,61 89,61 2.719,88 7,035%
FNOI-D-161A 87,01 87,11 87,11 2.643,98 6,733%
FNOI-D-167A 83,01 83,11 83,11 2.522,54 7,335%
FNOI-D-171A 80,41 80,51 80,51 2.443,60 7,201%
FNOI-D-177A 76,31 76,41 76,41 2.319,12 7,730%
FNOI-D-181A 70,80 70,80 70,80 2.149,50 8,747%
FNOI-D-187A 68,13 68,13 68,13 2.068,44 8,673%
FNOI-D-191A 65,25 65,25 65,25 1.981,00 8,700%
FNOI-D-197A 63,02 63,02 63,02 1.913,30 8,573%
Redovito tržište
EGB-S-LDX8 68,30 70,00 68,50 61.614,20 16,50%
EGB-S-SDX6 45,00 47,30 47,30 180.792,30 -7,25%
MTP Alter
EGB-S-LDX7 107,40 107,40 107,40 7.732,80 8,27%
EGB-S-LSL3 26,50 27,10 27,10 1.185,50 -0,73%
EGB-S-LSL4 15,20 15,30 15,30 3.050,00 2,00%
EGB-S-LSP4 19,00 19,00 19,00 95.000,00 6,74%
EGB-S-LWL2 20,40 24,60 20,40 26.520,00 -13,19%
EGB-S-SBU2 41,00 41,00 41,00 205,00 -8,28%
EGB-S-SSP4 3,60 4,10 4,00 82.291,00 -20,00%
Ukupan promet
6.815.569,48
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,01 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu je zabilježila lagani rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,01 bod ili 0,01 posto – na 184,037 bodova.
Posljedica je to proporcionalne podijeljenosti obveznih mirovinskih fondova na dobitnike i gubitnike. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda porasla 0,04 posto, na 183,3205 bodova, dok je vrijednost AZ fonda bila tek minimalno viša na 188,9743 boda. S druge je pak strane vrijednost PBZ Croatia osiguranja pala 0,02 posto, na 168,9812 bodova a Erste Plavi fonda 0,01 posto, na 189,3294 boda.
I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova vladala je proporcionlna podijeljenost. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF-a viša 0,12 a Croatia osiguranje DMF-a i Erste Plavi Protect DMF-a po 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ profit DMF-a niža 0,02 a AZ benefit DMF-a 0,01 posto, dok je vrijednost Erste Plavi Expert DMF-a tek minimalno niža.
Kod zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova bilo je nešto više onih koji su izgubili na vrijednosti. Tako je vrijednost fonda fonda Ericsson Nikole Tesle, Hrvatskog liječničkog sindikata i fonda Novinara pala po 0,04, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,03 a AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe, AZ VIP fonda, AZ Zagreb fonda i fonda Hrvatskih autocesta po 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ ZABA fonda porasla 0,05, fonda Auto Hrvatske i AZ Dalekovod fonda po 0,03, fonda Željezničara 0,02 a fonda Croatia osiguranja, fonda HEP grupe i fonda T-HT-a po 0,01 posto dok je vrijednost tek Cestarskog fonda minimalno viša.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
12. 11. 13. 11.
Mirex 184,0218 184,0370 0,01
AZ OMF* 188,9730 188,9743 0,00
Erste Plavi OMF.* 189,3528 189,3294 -0,01
PBZ Croatia osig.OMF* 169,0195 168,9812 -0,02
Raiffeisen OMF* 183,2410 183,3205 0,04
AZ benefit DMF** 197,7066 197,6931 -0,01
AZ profit DMF** 217,3097 217,2591 -0,02
Croatia osiguranje DMF** 135,1476 135,1546 0,01
Erste Plavi Expert DMF** 157,3914 157,3912 0,00
Erste Plavi Protect DMF** 161,3736 161,3908 0,01
Raiffeisen DMF** 174,9655 175,1682 0,12
ZDMFAutocesta Rijeka – 108,3682 108,3389 -0,03
Zagreb***
Auto Hrvatska ZDMF*** 122,7249 122,7654 0,03
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,5301 209,5909 0,03
AZ Hr. kontrola zračne 204,0845 204,0550 -0,01
plov.***
AZ VIP ZDMF*** 220,3449 220,3232 -0,01
AZ ZABA*** 103,8589 103,9075 0,05
AZ Zagreb ZDMF*** 160,8304 160,8162 -0,01
ZDMF cestarski fond*** 141,6182 141,6210 0,00
ZDMF Croatia osiguranje*** 118,6651 118,6727 0,01
ZDMF Ericsson N. Tesla*** 185,8236 185,7521 -0,04
ZDMF HEP grupa*** 125,0071 125,0176 0,01
ZDMF Hrvatskih autocesta*** 135,1391 135,1285 -0,01
ZDMF Hr. liječničkog sind.*** 197,8742 197,7979 -0,04
ZDMF Novinar*** 170,3608 170,2919 -0,04
ZDMF 138,2079 138,2348 0,02
Željezničar-Raiffeisen***
ZDMF Sindikat pomoraca 121,0902 121,0590 -0,03
Hrvatske***
ZDMF T-HT*** 160,4321 160,4452 0,01
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Tek nešto više dobitnika
U srijedu su među investicijskim fondovima dobitnici bili u laganoj većini. Naime, po podacima iCapital-a, njih 39 ili 50,65 posto bilježilo je dobitke, dok ih je 36 ili 46,75 posto billježilo gubitke. Pritom su vrijednosti 2 fonda ostale nepromijenjene.
Među dioničkim investicijskim fondovima i ovaj je puta bilo više gubitnika. Naime, 20 je fondova izgubilo, dok ih je 12 dobilo na vrijednosti. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,03 posto ZB aktiv fonda do 0,99 posto KD Nova Europa fonda. S druge su pak strane dobici bili u rasponu od 0,01 posto Platinum Blue Chip fonda do 0,9 posto NETA US Algorithm fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova uglavnom gubitnici. Naime, 9 je fondova bilježilo gubitke, dok su dobitnici bili Allianz Portfolio fond (0,01 posto), OTP uravnoteženi fond (0,02 posto) i PBZ Global fond (0,08 posto). Svi ostali kretali su se u rasponu gubitaka od 0,03 posto Raiffeisen Prestige fonda do 0,77 posto NETA EM Balanced fonda.
Među obvezničkim investicijskim fondovima vladala je proporcionalna podijeljenost na dobitnike i gubitnke. Naime, po 4 su fodnda dobila te i izgubila na vrijednosti. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,003 posto Capital One fonda do 0,05 posto HI-conservative fonda. Gubici su bili u rasponu od 0,004 posto HPB Obveznički fonda do 0,08 posto Erste Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi već tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima a velika većina ih je i bilježila. Naime, tek su vrijednosti PBZ Dollar fonda i Raiffeisen Cash fonda ostale nepromijenjene. Ostali su se kretali u rasponu dobitaka od 0,0001 posto Erste Euro-Money fonda do 0,009 posto Raiffeisen euroCash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
NETA US Algorithm dionički 13.11.2013 152,8343 HRK 0,9023
HPB Titan dionički 13.11.2013 67,9805 EUR 0,6741
ZB trend dionički 13.11.2013 133,63 EUR 0,3907
A1 dionički 13.11.2013 78,59 HRK 0,3191
Platinum Global Opportunity dionički 13.11.2013 13,3314 USD 0,2994
Raiffeisen Prestige Equity dionički 13.11.2013 112,53 EUR 0,2763
NETA Global Developed dionički 13.11.2013 96,7892 HRK 0,2008
FIMA Equity dionički 13.11.2013 56,9298 HRK 0,1939
Allianz Equity dionički 13.11.2013 115,1738 EUR 0,0922
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 13.11.2013 124,5675 EUR 0,0385
PBZ Equity dionički 13.11.2013 8,873 EUR 0,0282
Platinum Blue Chip dionički 13.11.2013 91,7528 EUR 0,0177
ZB aktiv dionički 13.11.2013 101,84 HRK -0,0393
Capital Two dionički 13.11.2013 63,916 HRK -0,0997
NETA Mena dionički 13.11.2013 494,597 HRK -0,1253
Erste Adriatic Equity dionički 13.11.2013 73,33 EUR -0,2178
HPB World Absolute Value - dionički 13.11.2013 112,9086 EUR -0,226
DJE
HI-growth dionički 13.11.2013 8,7503 EUR -0,2337
NETA New Europe dionički 13.11.2013 87,051 HRK -0,2653
KD Energija dionički 13.11.2013 9,6803 HRK -0,2833
KD Victoria dionički 13.11.2013 14,2787 HRK -0,2919
HPB Dionički dionički 13.11.2013 84,6361 HRK -0,2945
Raiffeisen Central Europe dionički 13.11.2013 47,08 EUR -0,2965
KD Prvi izbor dionički 13.11.2013 12,0148 HRK -0,3335
PBZ I-Stock dionički 13.11.2013 58,5284 HRK -0,3356
OTP MERIDIAN 20 dionički 13.11.2013 84,8473 EUR -0,3522
Raiffeisen World dionički 13.11.2013 122,2801 EUR -0,3585
Ilirika Azijski tigar dionički 13.11.2013 41,8088 EUR -0,6046
ZB euroaktiv dionički 13.11.2013 127,4 EUR -0,624
Ilirika BRIC dionički 13.11.2013 71,0417 EUR -0,721
ZB BRIC+ dionički 13.11.2013 85,3 EUR -0,837
KD Nova Europa dionički 13.11.2013 6,382 HRK -0,9959
Mješoviti fondovi
PBZ Global mješoviti 13.11.2013 90,7965 HRK 0,0826
OTP uravnoteženi mješoviti 13.11.2013 102,5175 HRK 0,028
Allianz Portfolio mješoviti 13.11.2013 121,5557 HRK 0,0118
Raiffeisen Prestige mješoviti 13.11.2013 91,8201 EUR -0,0327
ICF Balanced mješoviti 13.11.2013 98,438 HRK -0,0349
HPB Global mješoviti 13.11.2013 76,2908 HRK -0,0757
Raiffeisen Balanced mješoviti 13.11.2013 117,66 EUR -0,0764
ZB global mješoviti 13.11.2013 137,97 EUR -0,0869
HI-balanced mješoviti 13.11.2013 10,5319 EUR -0,1062
Agram Trust mješoviti 13.11.2013 55,1551 HRK -0,1517
KD Balanced mješoviti 13.11.2013 7,9602 HRK -0,1793
NETA EM Balanced mješoviti 13.11.2013 70,0891 HRK -0,7719
Obveznički fondovi
HI-conservative obveznički 13.11.2013 12,5828 EUR 0,0549
PBZ Bond obveznički 13.11.2013 110,6557 EUR 0,0133
Raiffeisen Bonds obveznički 13.11.2013 155,7401 EUR 0,0065
Capital One obveznički 13.11.2013 182,9877 HRK 0,0036
HPB Obveznički obveznički 13.11.2013 136,4374 EUR -0,004
ZB bond obveznički 13.11.2013 168,79 EUR -0,0059
Erste Adriatic Bond obveznički 13.11.2013 101,4001 EUR -0,0394
Erste Bond obveznički 13.11.2013 123,5501 EUR -0,0808
Novčani fondovi
Raiffeisen euroCash novčani 13.11.2013 103,96 EUR 0,0096
Agram Euro Cash novčani 13.11.2013 11,84 EUR 0,0089
NETA Multicash novčani 13.11.2013 104,0459 HRK 0,0069
Erste Money novčani 13.11.2013 148,1601 HRK 0,0067
VB Cash novčani 13.11.2013 125,3061 HRK 0,0061
Locusta Cash novčani 13.11.2013 1.295,00 HRK 0,005
HPB Euro Novčani novčani 13.11.2013 104,594 EUR 0,0047
ZB europlus novčani 13.11.2013 147,8486 EUR 0,0045
HI-cash novčani 13.11.2013 148,0361 HRK 0,0043
PBZ Euro Novčani novčani 13.11.2013 135,9858 EUR 0,004
OTP euro novčani novčani 13.11.2013 100,8083 EUR 0,0037
Allianz Cash novčani 13.11.2013 116,4742 HRK 0,0032
Auctor Cash novčani 13.11.2013 107,0109 HRK 0,0032
OTP novčani fond novčani 13.11.2013 130,4194 HRK 0,0032
HPB Novčani novčani 13.11.2013 141,0089 HRK 0,0027
PBZ Novčani novčani 13.11.2013 141,0524 HRK 0,0027
ZB plus novčani 13.11.2013 172,709 HRK 0,0027
Erste Euro-Money novčani 13.11.2013 113,2801 EUR 0,0001
PBZ Dollar novčani 13.11.2013 127,8001 USD 0
Raiffeisen Cash novčani 13.11.2013 154,2601 HRK 0
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 13.11.2013 93,2039 HRK 0,0564
OTP indeksni indeksni 13.11.2013 37,078 HRK 0,2347
Posebni fondovi
VB SMART posebni 13.11.2013 95,5042 EUR -0,2843
Dionički fond fondova
NETA GDEM dionički fond 13.11.2013 8,6427 EUR -0,1421
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 13.11.2013 8,2971 EUR -0,1132
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.821 15.750 Tokyo/Nikkei 14.876 14.567 London/FTSE-100 6.654 6.630 Frankfurt/DAX 30 9.118 9.054
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u srijedu Dow Jones i S&P indeks skočili na nove najviše razine u povijesti jer ulagači vjeruju da će Janet Yellen, koja bi uskoro trebala postati predsjednicom Feda, najaviti nastavak labave monetarne politike.
Dow Jones ojačao je 70 bodova, ili 0,45 posto, na 15.821 bod, dok je S&P 500 porastao 0,81 posto, na 1.782 boda, a Nasdaq indeks 1,16 posto, na 3.965 bodova.
Janet Yellen, koju Bijela kuća predlaže za predsjednicu Feda, odgovarat će u četvrtak na pitanja zastupnika u bankarskom odboru Senata, a mediji pišu kako u njezinim bilješkama stoji da središnja banka ima još posla kako bi pomogla gospodarstvu i tržištu rada.
Yellen je i dosad zagovarala popustljivu monetarnu politiku sve dok se nezaposlenost znatno ne smanji, stoga se ulagači nadaju da će Fed pod njezinim vodstvom još neko vrijeme zadržati monetarne poticaje.
„Njezine bilješke mogle bi značiti da će Fed nastaviti voditi politiku jeftinog novca dulje nego što se mislilo, pa je tržište na to pozitivno reagiralo“, kaže Alan Lancz, predsjednik tvrtke Alan B. Lancz & Associates.
Fedovi programi otkupa državnih i hipotekarnih obveznica u iznosu od 85 milijardi dolara mjesečno već dugo predstavljaju osnovnu polugu rasta cijena dionica, pa se ulagači plaže da bi smanjenjem tih poticajnih mjera tržište izgubilo podršku.
Ulagače su jučer ohrabrili i bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati Macy'sa, pa je cijena dionice tog trgovačkog lanca skočila više od 9 posto.
Poskupile su i dionice drugih trgovačkih lanaca, kao što su Wal-Mart i Home Depot, jer bi dobri rezultati Macy'sa mogli značiti da potrošnja stanovništva jača uoči blagdanske potrošačke groznice.
„Macy's je oduševio rezultatima i pozitivno utjecao na cijeli sektor. Većina analitičara nije puno očekivala od predstojeće blagdanske potrošnje, no mislim da ih je Macy's natjerao na reviziju prognoza“, kaže Michael James, direktor u tvrtki Wedbush Securities.
Na europskim su burzama, pak, cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE oslabio je 1,44 posto, na 6.630 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,24 posto, na 9.054 bodova, a pariški CAC 0,56 posto, na 4.239 bodova.
Uzlet europskih burzovnih indeksa tijekom dana je posustao nakon što su najnoviji podaci o rastu eurozone očitovali oštro usporavanje rasta u trećem tromjesečju, što je odvratilo ulagače na europskim burzama od većih kupovina.
Londonski Ftse indeks ojačao je tako za 0,4 posto, na 6.654 boda, frankfurtski DAX za 0,7 posto, na 9.118 bodova a pariški CAC za 0,67 posto, na 4.268 bodova.
Po danas objavljenim podacima europskog statističkog ureda Eurostata, rast gospodarstava eurozone u trećem je tromjesečju iznosio svega 0,1 posto prema prethodna tri mjeseca. Podaci su lošiji nego što se očekivalo.
Današnji rast cijena dionica na globalnim tržištima potaknule su izjave viceguvernerke američke središnje banke Fed Janet Yellen, kandidatkinje predsjednika Baracka Obame za čelno mjesto u banci, koje su smirile bojazni od smanjenja poticajnih mjera u preostalom dijelu godinu.
Yellen je izjavila kako Fed ima "još posla koji mora odraditi" kako bi pomogao gospodarstvu. To sugerira da ne želi žuriti sa smanjenjem programa otkupa obveznica.
"Trenutno su podaci manje važni od onog što kažu središnje banke", kazao je Grant Lewis, čelnik istraživanja u tvrtki Daiwa Capital Markets.
"Samo kvantitativno ublažavanje neće biti dovoljno za održivi rast na tržištima dionica, no... dužnosnici ne žele pogriješiti i prerano početi zaoštravati monetarnu politiku i time ugušiti rast."
Među najvećim gubitnicima bile su energetsko-distributivne tvrtke, s prosječnim gubitkom od 1,7 posto. Njemački RWE je zabilježio pad cijena dionica od 8,7 posto, nakon što je najavio ukidanje radnih mjesta i smanjenje kapitalnih investicija kako bi prevladali duboku krizu u europskoj energetskoj industriji.
Na strani dobitnika izdvaja se francuski konglomerat Bouygues, s rastom cijena dionica od 5,7 posto. Razlog tomu po ocjeni trgovaca su dan ranije objavljeni podaci za treće tromjesečje.
Indeks Tokijske burze Nikkei poskočio je za 2,1 posto, na 14.876 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3435 1,3497 1,3417
USD/JPY 99,95 100,04 99,11
GBP/USD 1,6021 1,6064 1,5986
USD/CHF 0,9178 0,9188 0,9123
*Izvor: REUTERS
Euro je oslabio danas prema dolaru na međunarodnim tržištima nakon slabih podataka iz eurozone, dok je dolar prema jenu ojačao pod utjecajem izjava japanskog ministra financija kako opcija valutne intervencije ostaje otvorena.
Euro je prema dolaru u takvim okolnostima oslabio 0,24 posto, na 1,3453 dolara. Dolar je ojačao i prema jenu, poskočivši za 0,8 posto, na 100 jena.
U fokusu tržišta danas su bili podaci europskog ureda za statistiku Eurostata o bruto domaćem proizvodu (BDP) eurozone koji su obeshrabrili tržišta, očitujući rast od svega 0,1 posto u trećem tromjesečju. Među utezima gospodarstvu eurozone izdvaja se pad aktivnosti od 0,1 posto u Francuskoj.
"Prognoze rasta za SAD i eurozonu počinju se razlikovati, s tim da podaci za treće tromjesečje sugeriraju premalen optimizam u pogledu SAD-a a preveliki za Europu", kazala je Camilla Sutton, glavna valutna strateginja u banci Scotiabank. "To je važan zaokret, i to takav da će vjerojatno poduprijeti dolar".
Vjetar u leđa dolaru prema jenu pružile su pak izjave japanskog ministra financija. Taro Aso potaknuo je val prodaja jena izjavama pred tamošnjim odborom za financije da Japan mora zadržati valutnu intervenciju među raspoloživim instrumentima i da bude spreman poduzeti određene poteze u slučaju pretjeranih oscilacija na tržištu.
Jenu nisu u prilog išle ni izjave viceguvernerke američke središnje banke Fed i kandidatkinje za čelnu poziciju u banci Janet Yellen da ne želi žuriti sa smanjenjem monetarnih poticaja.
Od važnijih vijesti iz eurozone izdvajaju se još najnovije izjave dužnosnika Europske središnje banke (ECB) Petera Praeta koje su ojačale vjerojatnost uvođenja negativne kamatne stope na depozite banaka u središnjoj banci ili otkupa imovine od banaka.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 13. 11. USLIB 0,10120 -0,001 0,16770 0,24060 0,35540 13. 11. EULIB 0,05000 - 0,09286 0,16929 0,25571
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 15. studenog
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,6206 5,6748 9,0830 5,6739 6,1816 8,6780
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,04 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,620695 kuna.
Na vrijednosti je prema kuni dobila danas i britanska funta, ojačavši 0,29 posto, na 9,083069 kuna po srednjem tečaju.
Istodobno su prema kuni oslabile američka i švicarska valuta i to za po 0,03 posto. Tako srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke iznosi 5,674805 kuna, a franka 6,181615 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 15. studenog
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6900 5,8600 9,3642 6,3449 OTP Banka Hrvatska 7,6887 5,8078 9,3057 6,3266 Štedbanka 7,7157 5,8625 9,2744 6,3118 Partner banka 7,6900 5,8648 9,2873 6,3354 Erste&Steiermarkische 7,6870 5,8360 9,3810 6,3650 Hrvatska poštanska banka 7,6850 5,8924 9,4037 6,4437 Splitska banka 7,6840 5,8385 9,3362 6,3411 Podravska banka 7,8005 5,8912 9,3284 6,3387 Istarska kreditna banka 7,6850 5,8400 9,3373 6,3794 Karlovačka banka 7,6890 5,8690 9,3938 6,3931 Croatia banka 7,6854 5,8178 9,2783 6,3268 Sberbank 7,7100 5,8394 9,3465 6,3980 Hypo Group Alpe-Adria 7,6900 5,8730 9,3660 6,3830 Fina 7,6550 5,8924 9,4037 6,4437 Privredna banka 7,6850 5,9312 9,3278 6,3992
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6435 5,6918 9,1103 6,2001 Zagrebačka banka 7,6800 5,7796 9,2357 6,2578 OTP Banka Hrvatska 7,6750 5,7795 9,2419 6,2957 Štedbanka 7,6850 5,7930 9,1826 6,2493 Partner banka 7,6800 5,8202 9,2506 6,3132 Erste&Steiermarkische 7,6750 5,8032 9,3292 6,3299 Hrvatska poštanska banka 7,6750 5,8053 9,2647 6,3485 Splitska banka 7,6740 5,7676 9,2678 6,2855 Podravska banka 7,7997 5,7912 9,2884 6,3087 Istarska kreditna banka 7,6750 5,7900 9,2283 6,3485 Karlovačka banka 7,6790 5,8290 9,3298 6,3495 Croatia banka 7,6702 5,7780 9,2147 6,2897 Sberbank 7,6900 5,8110 9,3011 6,3671 Hypo Group Alpe-Adria 7,6800 5,7720 9,2650 6,2820 Fina 7,6350 5,8053 9,2647 6,3485 Privredna banka 7,6750 5,8149 9,2355 6,3358
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5978 5,6577 9,0558 6,1630 Zagrebačka banka 7,5800 5,5842 8,9234 6,0462 OTP Banka Hrvatska 7,5607 5,5473 8,9688 6,0548 Štedbanka 7,5697 5,5612 8,8153 5,9993 Partner banka 7,5700 5,5203 8,9538 6,0588 Erste&Steiermarkische 7,5750 5,5312 8,8920 6,0333 Hrvatska poštanska banka 7,5750 5,5329 8,8741 6,0208 Splitska banka 7,5740 5,5693 8,9491 6,0754 Podravska banka 7,5700 5,5802 8,9473 6,1188 Istarska kreditna banka 7,5750 5,5400 8,9286 6,0301 Karlovačka banka 7,5700 5,5400 8,8673 6,0347 Croatia banka 7,5902 5,5726 9,0058 6,0827 Sberbank 7,5900 5,5556 8,9559 6,0889 Hypo Group Alpe-Adria 7,5800 5,5720 8,9650 6,0820 Fina 7,5750 5,5329 8,8741 6,0208 Privredna banka 7,5750 5,5313 8,9625 6,0268
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5650 5,5283 8,8341 5,9857 OTP Banka Hrvatska 7,5485 5,5133 8,8777 6,0116 Štedbanka 7,5394 5,5056 8,7271 5,9393 Partner banka 7,5600 5,4889 8,9269 6,0386 Erste&Steiermarkische 7,5650 5,5090 8,8470 6,0090 Hrvatska poštanska banka 7,5550 5,4499 8,7410 5,9305 Splitska banka 7,5640 5,5154 8,8807 6,0321 Podravska banka 7,5550 5,5102 8,8573 6,0688 Istarska kreditna banka 7,5650 5,5050 8,9104 5,9961 Karlovačka banka 7,5600 5,4900 8,7872 5,9803 Croatia banka 7,5749 5,5386 8,9422 6,0456 Sberbank 7,5700 5,5273 8,9105 6,0580 Hypo Group Alpe-Adria 7,5700 5,4710 8,8640 5,9810 Fina 7,5550 5,4499 8,7410 5,9305 Privredna banka 7,5650 5,4760 8,8729 5,9665
6. Sa sjednice Vlade RH
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2013. kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,9 milijardi kuna, na 110,25 milijardi kuna, a rashodi rastu za 3,2 milijardi kuna, na 126,8 milijardi kuna.
Tako je i deficit uvećan za 6 milijardi kuna, odnosno s 10,24 na 16,3 milijardi kuna, što je udio u procijenjenom BDP-u od 4,8 posto.
Vlada smanjuje i projekciju gospodarskog rasta te sada u ovoj godini očekuje rast od 0,2 posto, iako su projekcije nekih drugih institucija i nadalje negativne i govore o padu od 0,2 do 0,7 posto, rekao je ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade s koje će, uz prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, Saboru biti upućen i prijedlog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2015. i 2016. godinu.
Obrazlažući predloženi rebalans ovogodišnjeg proračuna, Linić je smanjenje prihoda uz ostalo pojasnio nižim prihodima od PDV-a i carina zbog ulaska u EU. Rashodovna strana se pak uvećava za 3,3 milijarde kuna sanacije zdravstvenih ustanova, ali i zbog indeksacije mirovina i određenog rasta socijalnih izdataka.
Prekoračenje plaća u ministarstvima obrazovanja i unutarnjih poslova za 1,1 milijardu kuna pak ne uvećava se na rashodovnoj strani, jer su svi ostali smanjili svoje rashode pa se ti izdaci pokrivaju preraspodjelom, kao i oko 500 milijuna kuna za više mirovine i za naknade za nezaposlene. Ukupno je oko 1,6 milijardi kuna u proračunu za 2013. godinu pokriveno preraspodjelom unutar stavki proračuna.
Dakle, Vlada je uspjela kontrolirati rashodovnu stranu, ako se isključi sanacija zdravstva, rekao je Linić.
Deficit pak državnog proračuna se povećava na 4,8 posto BDP-a za ovu godinu, dok deficit ukupne države, odnosno državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika, raste na 5,5 posto BDP-a za 2013.
Vlada je danas u Sabor uputila prijedlog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) kojim bi se međustopa od 10 posto povećala na 13 posto.
Ta se stopa odnosi na ugostiteljstvo i turizam, časopise koji izlaze periodično, šećer, jestiva ulja i masti, dječju hranu, isporuku vode, ulaznice na koncerte te na časopise za kulturu i umjetnost.
Vladine analize pokazuju da će dizanje međustope s 10 na 13 posto u 2014. i idućim godinama povećati proračunski prihod za otprilike 600 milijuna kuna.
Prema Vladinu prijedlogu, sniženom stopom PDV-a od 5 posto oporezivale bi se dnevne novine otisnute na papiru nakladnika koji imaju statut medija, osim novina koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju.
Tom se odredbom izjednačava oporezivanje sniženom stopom od 5 posto svih dnevnih novina, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju, neovisno o broju riječi.
Vlada je danas prihvatila i prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit radi usklađenja sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
Među ostalim, izmjene se odnose i na politiku umanjenja porezne osnovice kod poslovnih banaka koje bi tu osnovicu mogle smanjiti za iznos otpisanih potraživanja socijalno ugroženenih građana koji ne mogu otplatiti, pogotovo stambene kredite, mjesečne im rate kredita ugrožavaju osnovne životne potrebe i kako bi se sriječilo provođenje ovrhe nad jedinom stambenom nekretninom.
Ministar financija Slavko Linić ističe i prijedlog za promjenu načina utvrđivanja predujmova poreza na dobit, tako što će se porez naplaćivati s obzirom na iskazanu dobit, a tek na kraju poreznog razdoblja bilo bi moguće oslobađanje za reinvestiranu dobit.
U prijedlogu zakona pored toga se propisuje porezna olakšica samo za jedinice lokalne samouprave koje su razvrstane u prvu i drugu skupinu po stupnju nerazvijenost, odnosno potiču se samo najnerazvijenije jedinice lokalne samouprave. Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dobit ograničen je pravilima o potporama manje vrijednosti, ali olakšica se predlaže bez vremenskog ograničenja.
Vlada želi učinkovitiju i transparentniju Poreznu upravu zbog čega je neophodna jača koncentracija ljudstva i znanja, istaknuo je ministar financija Slavko Linić predstavljajući na današnjoj sjednici Vladin prijedlog zakona o Poreznoj upravi.
Reforma Porezne uprave po njegovim je riječima jedna od pretpostavki stabilizacije rashodne strane proračuna i postizanja niže razine troškova rada same Uprave.
Predlaže se organizacija Porezne uprave po regionalnom principu u pet područnih ureda koji će obuhvaćati svih 20 županija i Grad Zagreb.
Linić ocjenjuje da će Porezna uprava na taj način raspolagati sposobnijim službenicima te da će se tako postići ujednačenost rada poreznika, jer su uočene razlike u strogosti postupanja prema istoj poreznoj materiji u raznim krajevima Hrvatske.
Umjesto 124 ispostave, prema Vladinu prijedlogu, bilo bi ih nešto više od 50, uz uštede zbog smanjenja broja šefova, rukovodilaca i administracije.
Vlada je danas prihvatila i set zakonskih prijedloga koji se odnose na područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja i Grad Vukovar.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić objasnio je da se Vladinim prijedlozima ne ukidaju potpore potpomognutim područjima već se mijenja klasifikacija u postojećem sustavu potpore koji obuhvaća 275 jedinica lokalne samouprave, ili 50 posto svih u Hrvatskoj. Pri tome bi 80 jedinica izišlo iz sustava jer su razvijenije od 75 posto hrvatskog prosjeka, a 105 jedinica bi ušlo jer su ispod te granice.
Vlada je danas donijela i odluku o osnivanju Povjerenstva za odabir strateškog partnera Petrokemije Kutina. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je riječ o još jednom slučaju u kojem je Vlada preuzela rješavanje problema nesređene, tehnički zaostale i dezinvestirane tvrtke.
Podsjetio je da je poslan poziv za neobvezujuće ponude za Petrokemiju koje bi trebale pristići do kraja veljače, a cijeli posao bi po njegovim riječima trebao biti zgotovljen u prvom tromjesečju 2014. godine.
Vlada je danas usvojila prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak kojim ukida porezne olakšice za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, ali ih od 1. siječnja iduće godine zamjenjuje potporama koje proizlaze iz propisa o regionalnom razvoju.
Prema Vladinu prijedlogu porezni obveznici s potpomognutih i brdsko-planinskih područja uvećani osobni odbitak i umanjenje poreza za samostalnu djelatnost koristili bi do kraja ove godine, u godišnjoj poreznoj prijavi za 2013. godinu.
Međutim, uz ukidanje sadašnjih olakšica, od 1. siječnja 2014. propisuju se olakšice za područja koja se smatraju nerazvijenima prema kriteriju razvijenosti.
Vlada predlaže i obvezu podnošenja godišnje porezne prijave za fizičke osobe koje u poreznom razdoblju ostvare drugi dohodak, s primjenom od 1. siječnja 2014. odnosno pri prijavi za 2014. godinu.
Ministar financija Slavko Linić napominje da će time po stopi od 40 posto zahvatiti u primitke obveznika s visokim primanjima kao što su bonusi i nagrade, a koji su do sada prikazivani kao poseban prihod i bili oporezivani po stopi od 25 posto.
Ovisno o visini tih dodatnih prihoda, Vlada predlaže porezne stope od 12, 25 i 40 posto.
Ministar Linić je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade pojasnio da je HDZ-ova Vlada iz svojih razloga ukinula obvezu prijave drugog dohotka. To primjerice znači, kaže Linić, da jedan menadžer s godišnjim prihodom od 200 tisuća kuna na iznos iznad 130 tisuća kuna mora platiti porez po stopi od 40 posto, a domišljatiji poduzetnik taj iznos podijeli pa si isplati plaću do iznosa od 130 tisuća kuna, a ostatak kao bonus i na sve plati samo 25 posto.
Pri tome je kazao da je najveća 'rupa' bila kod menadžera koji su imali milijunske bonuse i na to plaćali 25 posto poreza.
Linić ističe kako će sada svi ti prihodi morati ući i poreznu prijavu, bez obzira po kojoj su osnovi ostvareni.
Upitan da razjasni zašto prijedlog zakonskih izmjena nije došao do ministra gospodarstva, Linić je kazao da je to njegova (Linićeva) osobna krivica.
Taj zakonski prijedlog u samoj proceduri nije poslan na mišljenje Ministarstvu gospodarstva, što je moja odgovornost, ali izmjene su zajedno usuglašene, rekao je Linić te dodao da će dogovor u koaliciji biti postignut prije nego što prijedlog stigne u Sabor.
Rezerve na uvođenje obveze podnošenje godišnje porezne prijave za fizičke osobe koje u poreznom razdoblju ostvare drugi dohodak na današnjoj sjednici Vlade iznijeli su prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, oboje iz redova Hrvatske narodne stranke.
Pusić i Vrdoljak ocijenili su da bi prihvaćanje Vladina prijedloga bio udar na srednji sloj koji je motor društva te su napomenuli da nisu na vrijeme i primjereno obavješteni o Vladinu prijedlogu.
7. PRORAČUN: Vlada predložila proračun za 2014. - prihodi 113,1 milijardu kuna, rashodi 130,5 milijardi
Prihodi državnog proračuna za 2014. planirani su na razini od 113,1 milijardu kuna, a rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2014. iznosi gotovo 17,5 milijardi kuna, rekao je na današnjoj sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić predstavljajući prijedlog proračuna za 2014. s projekcijama za 2015. i 2016. godinu.
Rast prihoda u idućoj godini temelji se prvenstveno na povećanju međustope PDV-a s 10 na 13 posto od 1. siječnja iduće godine, kao i viših prihoda uslijed fiskalizacije i viših trošarina na duhan. Da se planirani prihodi za 2014. ostvare trebat će i značajnije ubiranje dividendi iz trgovačkih društava, kao i jača disciplina u naplati poreznih prihoda, kazao je Linić.
Na rashodnoj najviše rastu obveze prema EU, i to za 4,4 milijarde kuna, ali i kamate na uvećani javni dug, rekao je ministar financija.
Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 1,3 posto, dok u 2015. Vlada očekuje rast BDP-a za 2,2 posto, a u 2016. do 2,5 posto.
U projekciji za 2015. godinu prihodi državnog proračuna očekuju se na razini od 118,3 milijarde kuna, a 2016. na 122,8 milijardi kuna, dok se rashodi projiciraju na razini od 133,4 milijarde kuna u 2015. te 134,3 milijarde kuna u 2016. godini.
Sukladno tome, deficit državnog proračuna u 2015. trebao bi pasti na 15,1 milijardu kuna, a u 2016. godini na 11,5 milijardi kuna. Iskazano udjelom u BDP-u, manjak državnog proračuna u 2014. bit će 5 posto, u 2015. 4,2 posto, a 2016. godine 3 posto, naglasio je Linić.
Dodaju li se tome izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće države u 2014. iznosio bi 5,5 posto BDP-a, u 2015. bi bio 4,6 posto, a u 2016. oko 3,4 posto.
Projekcije pokazuju i da se javni dug na kraju 2013. očekuje u iznosu od 195,4 milijarde kuna ili 58,1 posto BDP-a, dok bi na kraju 2014. taj udio trebao dosegnuti 62 posto BDP-a.
To je veliki problem za Vladu jer osim prekomjernog deficita, morat ćemo se početi baviti i politikom smanjenja duga ispod 60 posto BDP-a, a jedini način smanjenja je kroz privatizaciju, rekao je Linić.
Daljnji rast javnog duga očekuje se i u 2015. godini, i to na 64,1 posto, a u 2016. na 64,7 posto.
Vlada će uz prijedlog rebalansa za ovu i prijedlog proračuna za iduću godinu Saboru poslati i niz zakonskih prijedloga, uz ostalo i izmjene zakona o PDV-u i o porezu na dohodak.
8. HNB: stagnacija realne gospodarske aktivnosti
Analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijoj Informaciji o gospodarskim kretanjima upozoravaju kako dostupni mjesečni pokazatelji za treće ovogodišnje tromjesečje upućuju na stagnaciju realne gospodarske aktivnosti nakon pozitivnih signala ostvarenih tijekom drugog kvartala, a procjenjuju kako ni tijekom četvrtog tromjesečja vjerojatno neće biti zabilježen značajniji oporavak gospodarske aktivnosti.
Napominju kako bi na realni BDP u trećem tromjesečju mogao pozitivno djelovati jedino izvoz usluga, dok bi izvoz robe i domaća potražnja mogli iskazati pad.
Tijekom trećeg tromjesečja zabilježena su nepovoljna kretanja u građevini i industriji, dok je trgovina stagnirala u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.
Na tržištu rada ponovno su se javila nepovoljna kretanja, pa se broj zaposlenih smanjio, a stopa nezaposlenosti povećala, dok nominalne plaće nastavljaju stagnirati. Administrativna stopa nezaposlenosti u rujnu je porasla na 19,9 posto s 19,5 posto u kolovozu, navode iz središnje banke.
Inflatorni su pritisci ostali prigušeni - godišnja stopa rasta potrošačkih cijena usporila je u rujnu na 1,1 posto s 1,9 posto u kolovozu.
Napominju kako su monetarno okružje i monetarna kretanja bili obilježeni nastavkom HNB-ove politike održavanja visoke likvidnosti domaćega bankovnog sustava. Međutim, domaći plasmani banaka smanjili su se bez obzira na visoku likvidnost, dok su neto inozemna aktiva i ukupna likvidna sredstva banaka snažno porasli, ističu iz HNB-a.
Ukupni fiskalni manjak konsolidirane središnje države u razdoblju od siječnja do kolovoza bio je znatno viši nego u istom razdoblju prošle godine, a javni je dug na kraju kolovoza (po metodologiji ESA), navodi se u Informaciji, dosegnuo 202,3 milijarde kuna ili 61 posto BDP-a.
Zamjetljivo slabljenje potrošačkog i poslovnog optimizma upućuje na to da ni tijekom četvrtog tromjesečja vjerojatno neće biti zabilježen značajniji oporavak gospodarske aktivnosti, navode analitičari središnje banke uz napomenu kako je zbog promijenjene dinamike nekih vremenskih serija, pod utjecajem uvođenja fiskalnih blagajna i ulaska u EU, teško ocijeniti tekuća gospodarska kretanja.
9. Makroekonomija: inflacija skliznula na samo 0,2 posto
U listopadu je u Hrvatskoj inflacija skliznula na samo 0,2 posto, što je znatno ispod očekivanja i njezina najniža razina od 2000. godine, do kada su raspoloživi podaci DZS-a.
Prema danas objavljenom izvješću Državnog zavoda za statistiku, u listopadu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, pale u odnosu na rujan za 0,4 posto, dok su u odnosu na listopad prošle godine porasle za 0,2 posto.
Inflacija ispod razine od 1 posto nije zabilježena od 2010. godine, dok ovako niska inflacija nije zabilježena od 2000. godine, do kada su raspoloživi podaci DZS-a.
Slabljenje inflacije se očekivalo, no ne tako oštro. Pet makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjivala su u prosjeku da su u listopadu potrošačke cijene porasle za 1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 0,9 do 1,2 posto.
U siječnju ove godine inflacija je dosegnula 5,2 posto, najvišu razinu od 2008., a od tada inflacijski pritisci slabe, pa je u rujnu inflacija skliznula na 1,1 posto.
„U listopadu je nastavljen trend usporavanja godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena. Do kraja godine očekujemo zadržavanje razmjerno niskih stopa inflacije, iako bi rast trošarina na goriva trebao utjecati na indeks potrošačkih cijena. Međutim, bez oporavka gospodarstva, pritisci na rast cijena trebali bi izostati“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
U listopadu su, u odnosu na rujan, cijene dobara pale za 0,6, a cijene usluga za 0,1 posto.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u listopadu su, u odnosu na rujan, najviše pale cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, koje su u prosjeku niže za 1,8 posto, ponajviše zbog niže cijene električne energije.
Cijene prometa pale su za 1,3 posto zbog smanjenja cijena goriva za osobne automobile, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića pale za 1,2, a cijene rekreacije i kulture za 0,4 posto.
S druge strane, u listopadu su, u odnosu na rujan, cijene odjeće i obuće porasle za 7 posto zbog novih sezonskih kolekcija.
Cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja porasle su za 0,7 posto, dok su cijene alkoholnih pića i duhana porasle za 0,2 posto, kao i cijene ugostiteljskih usluga te ostalih dobara i usluga. Cijene zdravstva porasle su, pak za 0,1 posto.
Cijene komunikacija i obrazovanja ostale su u listopadu nepromijenjene na mjesečnoj razini.
Na godišnjoj su razini, pak, najviše, 3,9 posto pale cijene odjeće i obuće, a s padom od 2,5 posto slijede cijene komunikacija.
Cijene prometa skliznule su, pak, 2,4 posto, dok su cijene rekreacije i kulture pale 1,4 posto, a cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva 0,2 posto.
Cijene zdravstva i obrazovanja ostale su na godišnjoj razini nepromijenjene.
S druge strane, u listopadu su na godišnjoj razini najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, 11,8 posto, a s rastom od 2,3 posto slijede ugostiteljske usluge.
Ostala dobra i usluge poskupile su 1,3 posto, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle 1,2 posto na godišnjoj razini.
Cijene pokućstva i opreme za kuću porasle su, pak, 0,2 posto na godišnjoj razini.
10. Eurostat: usporen rast BDP-a eurozone i EU-a u trećem kvartalu
Gospodarstvo eurozone u trećem je tromjesečju poraslo za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, dok je ono 28-člane Europske unije zabilježilo rast od 0,2 posto, pokazale su danas prve procjene Eurostata.
Time su gospodarske aktivnosti nešto usporile budući da su u drugom tromjesečju eurozona i EU ostvarile rast od po 0,3 posto, objavio je danas statistički ured Europske unije.
Na godišnjoj razini sezonski prilagođeni BDP u eurozoni je u ovogodišnjem trećem tromjesečju smanjen 0,4 posto, dok je u EU uvećan za 0,1 posto. U drugom tromjesečju i eurozona i EU zabilježile su pad gospodarstva, od 0,6 i 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
U priopćenju Eurostata navodi se da podaci o hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) za treće tromjesečje nisu dostupni.
Statistički ured također ne raspolaže podacima za Dansku, Irsku, Grčku, Luksemburg, Maltu, Sloveniju i Švedsku.
U usporedbi s prethodnim tromjesečjem najizrazitiji rast BDP-a, prema dostupnim podacima Eurostata, zabilježen je u Rumunjskoj (1,6 posto), Latviji (1,2 posto), Mađarskoj i Velikoj Britaniji (0,8 posto).
Najveći pad gospodarske aktivnosti u istom je razdoblju zabilježen na Cipru i u Češkoj, od 0,8 odnosno 0,5 posto. Slijede drugo i treće najveće gospodarstvo eurozone, ono Francuske i Italije, s padom od 0,1 posto.
Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, zabilježila je rast od 0,3 posto, a Španjolska, četvrto po veličini gospodarstvo eurozone, mršav rast, od 0,1 posto.
I na godišnjoj razini Rumunjska i Latvija prednjače po stopama rasta, od 4,1 posto odnosno 3,9 posto. Slijede Litva (2,2 posto), Poljska (1,7 posto), Mađarska (1,6 posto) te Velika Britanija (1,5 posto).
Cipar je ponovo zauzeo neslavno prvo mjesto na ljestvici zemalja s najvećim padom aktivnosti, zabilježivši negativnu stopu rasta od 5,7 posto. Slijedi Italija s padom aktivnosti za 1,9 posto, Češka s 1,6 posto, Španjolska s 1,2 i Portugal s 1,0 posto, objavljeno je danas u prvim procjenama Eurostata.
Eurostat će drugu procjenu za treće tromjesečje objaviti 4. prosinca, navodi se još u priopćenju.
11. Stručnjaci očekuju prigušenu inflaciju, jači rast eurozone idućih godina - ECB
Inflacija u eurozoni zadržat će se idućih godina ispod razine koju cilja Europska središnja banka (ECB) dok će rast ubrzati, procjenjuju stručnjaci u danas objavljenom istraživanju središnje monetarne institucije eurozone.
U ECB-ovoj redovnoj tromjesečnoj anketi profesionalni su 'prognostičari' procijenili da će prosječna stopa inflacije u eurozoni ove godine iznositi 1,4 posto.
U 2014. trebala bi porasti na 1,5 posto, te na 1,6 posto u 2015., pokazuju rezultati ECB-ove ankete.
U srpnju su ispitanici inflaciju u ovoj i idućoj godini procijenili na 1,5 posto, te na 1,8 posto u 2015.
ECB definira stabilnost cijena stopom inflacije "nešto ispod" dva posto.
Prognozirana prigušena inflacija obrazložena je različitim faktorima, uključujući umjereni oporavak gospodarstrva, slabi rast plaća, visoku razinu nezaposlenosti, povoljnije trendove u cijenama roba i jačanje eura, navodi ECB.
U dugoročnoj perspektivi inflacija bi mogla dosegnuti 1,9 posto, pokazuje anketa.
Prošlog je tjedna ECB snizio ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, na 0,25 posto, potaknut, između ostalog, izuzetno niskom stopom inflacije u eurozoni od samo 0,7 posto u listopadu.
Predsjednik ECB-a Mario Draghi naglasio je ipak da eurozoni ne prijeti deflacija.
Procjenjujući izglede za gospodarski rast u zoni primjene jedinstvene europske valute, ispitanici obuhvaćeni anketom ECB-a prognozirali su pad gospodarskih aktivnosti u ovoj godini za 0,4 posto i povratak pozitivnim stopama rasta u idućoj godini, uz procijenjenu stopu rasta od jedan posto, odnosno 1,5 posto u 2015.
To je nešto više no što su procijenili u prethodnoj tromjesečnoj anketi.
"Kao glavni faktor odgovoran za reviziju procjene za 2013. ispitanici navode utjecaj neočekivanog ubrzavanja rasta BDP-a u drugom tromjesečju 2013.", stoji u ECB-ovom izvješću.
Istraživanja ekonomske klime u trećem tromjesečju navodi ipak na zaključak da će rast BDP-a eurozoni "ostati umjeren", dodaje se.
"Većina ispitanika sugerira da je glavni faktor koji koči snažniji oporavak i dalje fragmentacija uvjeta financiranja poslovanja", navode u ECB-u.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821