Vlada je danas usvojila proračun za 2014. godinu u kojemu se planira 113 milijardi kuna prihoda i 130,5 milijardi kuna rashoda. Planirani deficit proračuna iznosi oko 17,5 milijardi kuna.
Iskazano udjelom u BDP-u, manjak državnog proračuna u 2014. bit će 5 posto, a dodaju li se tome izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće države iznosio bi 5,5 posto BDP-a.
"Deficiti predviđeni za iduću godinu nisu iznenadili jer su uglavnom ostali na razini fiskalnih smjernica Vlade, predstavljenih prije nešto više od mjesec dana", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
Na rashodnoj strani najviše rastu obveze prema Europskoj uniji, i to za 4,4 milijarde kuna, ali i kamate na uvećani javni dug, rekao je ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade.
"Što se proračunskih rashoda tiče, uglavnom je zadržan status-quo, nema značajnijih ušteda u odnosu na smjernice Vlade. Prihodi su, pak, temeljeni na i dalje optimističnim procjenama Vlade o rastu gospodarstva u idućoj godini. Rizici da se ostvare takvi prihodi ostaju, no ipak nisu preveliki", kaže Alen Kovač.
Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 1,3 posto.
"Proračun za iduću godinu planiran je na optimističnim projekcijama rasta, pa postoji rizik da se ponovni scenarij kao s ovogodišnjim rebalansom proračuna jer bi mogla podbaciti prihodna strana proračuna. Uz to, postoji i mogućnost da rashodi budu veći nego što se planira“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Planirani rast prihoda u idućoj godini temelji se i na povećanju međustope PDV-a s 10 na 13 posto, kao i viših prihoda uslijed fiskalizacije i viših trošarina na duhan.
"Bit će najvažniji početak godine jer se očekuje oporavak gospodarske aktivnosti, što bi uz povećanje međustope PDV-a trebalo pozitivno djelovati na prihodnu stranu proračuna. Ako se to ne ostvari, može se očekivati rebalans proračuna u kojemu bi se tražile dodatne uštede, odnosno smanjivanje rashoda", kaže Šantić.
Projekcije Vlade pokazuju i da se javni dug na kraju ove godine očekuje u iznosu od 195 milijarde kuna ili 58,1 posto BDP-a, dok bi na kraju 2014. taj udio trebao dosegnuti 62 posto BDP-a.
"Treba naglasiti da će tijekom iduće godine potrebe države za refinanciranjem biti značajne, a tada se očekuje i povlačenje monetarnih poticajnih mjera američke središnje banke Feda. Stoga bi troškovi zaduživanja zemalja poput Hrvatske na svjetskom tržištu mogli porasti", zaključuje Šantić.