U najnovijim regionalnim prognozama EBRD za ovu godinu prognozira pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,8 posto, dok su u svibnju ovogodišnji pad procijenili na 0,3 posto.
Među razlozima pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini izdvajaju slabljenje potrošnje kućanstava i daljnji pad investicija i izvoza roba.
"Hrvatski BDP u prvom ovogodišnjem tromjesečju smanjen je za 1,5 posto u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, uslijed nastavljenog pada potrošnje kućanstava, kao i daljnjega pada investicija i robnog izvoza. Recesija je donekle ublažena u drugom tromjesečju, uz stopu pada od 0,7 posto na godišnjoj razini", navode u EBRD-u.
Dodaju da su se inflatorni pritisci proteklih mjeseci smanjili, te da je godišnja inflacija u kolovozu iznosila 1,9 posto.
U 2014. godini bi konačno po prognozama EBRD-a trebao nastupiti gospodarski oporavak, uz stopu rasta BDP-a od 1,5 posto, čime je ona ipak blago snižena u odnosu na 1,9 posto koliko su očekivali proljetos.
"Ulasku Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine prethodio je niz važnih reformi, no dosad su zabilježene tek rijetke izravne gospodarske koristi, a recesija koja je započela 2009. zadržala se i u 2013. godini", navodi se u priopćenju.
Među utezima za hrvatsko gospodarstvo u EBRD-u ponovo ukazuju na nekonkurentna poduzeća, nefleksibilno tržište rada, te velik i neučinkovit javni sektor.
Optimistični su ipak u pogledu iduće godine, kada bi članstvo u Europskoj uniji "trebalo omogućiti Hrvatskoj da profitira od potpunog pristupa jedinstvenom tržištu i fondovima EU-a, što bi trebalo dovesti do određenog pozitivnog rasta u 2014. godini", navodi se u redovnim jesenjim prognozama.
U podregiji srednje Europe i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, nalaze se još Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija. Regija bi u cjelini u 2013. trebala ostvariti rast od 0,9 posto, koji bi iduće godine trebao ubrzati na 1,9 posto.
U toj bi podregiji nastavak recesije u ovoj godini, uz Hrvatsku, trebala zabilježiti još i Slovenija, uz pad aktivnosti od 2,4 posto, ističe EBRD. U idućoj godini sve zemlje podregije trebale bi zabilježiti rast, uz izuzetak Slovenije za koju se prognozira daljnji pad gospodarstva, od 2,5 posto.
U ovoj godini lideri rasta u podregiji ponovo će biti Latvija sa 4,2 posto i Litva s tri posto. Slijede Estonija i Poljska, sa projiciranim stopama rasta od po 1,2 posto, pokazuju najnovije prognoze EBRD-a, u kojima se izdvaja još i Mađarska, zbog iznenađujućeg oporavka i izlaska iz recesije.
U 2014. najizrazitiji bi rast trebale ponovo zabilježiti Litva i Latvija, uz procijenjeni rast od 3,5 posto i 3,2 posto. Slijede Estonija, s 2,5 posto, Poljska s 2,3 posto i Slovačka s dva posto. Najnižu stopu rasta u podregiji može očekivati Mađarska, od 1,2 posto, premda to upućuje na ubrzanje rasta u odnosu na 0,5 posto očekivanih u ovoj godini.