Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
21. listopada 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Hrvatske financije pod povećalom Bruxellesa
7. Fina: blokiran 291.571 građanin s dugom od gotovo 22 milijarde kuna
8. Nexe grupi odobreno produljenje roka za provedbu postupka predstečajne nagodbe
9. EBA objavila preporuke za provjeru imovine banaka
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
21. 10. 39.530.000 334.530.000 24.530.000 0,79
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 9.000.000 0,49 2 tjedna 11.400.000 0,05 više od 3 mjeseca 4.130.000 3,50 Ukupno 24.530.000 0,79
Izvor: Tržište novca
Kamatne stope u međubankarskom trgovanju (%):
datum prosječna T/N S/N ročni dep. 1 tjedan 2 tjedna 1 mjesec 3 mjeseca opoziv prekonoćni 18.10.13. 0,40 - - - - - - - - 0,40
*Izvor :HNB
U današnjem trgovanju na Tržištu novca ukupno prijavljena potražnja zabilježila je značajni rast, dok je istodobno ponuda bila tek nešto viša. No, unatoć tome idalje je ponuda višestruko „bogatija“ od ukupno prijavljenih potreba korisnika.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 39,53 milijuna kuna ili za oko 73,5 posto više no u petak.
Istodobno se na strani ponude našlo 334,53 milijuna kuna ili za oko 7 posto više no na kraju proteklog tjedna.
Najviše je danas, u iznosu od 11,4 milijuna kuna, plasirano putem ročnih plasmana i to na rok od 2 tjedna uz kamatnu stopu od 0,05 posto te 4,13 milijuna kuna pozajmica na rok duži od 3 mjeseca uz kamatu od 3,5 posto.
Prekonoćnih je pak pozajmica plasirano u iznosu od 9 milijuna kuna a pritom je kamatna stopa lagano porasla sa 0,4 na 0,49 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 24,53 mlijuna kuna, a pritom je 15 milijuna kuna potražnje, unatoć značajnom „višku“ ponude, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa pala je sa 3,05 na 0,79 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobex pao 0,44 posto, Crobex10 ispod 1.000 bodova
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je pao za 0,44 posto, na 1.760,25 bodova, a Crobex10 smanjen je za 0,66 posto te se po prvi put od početka godine spustio ispod 1.000 bodova.
Crobex10 trgovanje je završio na 994,41 bodu, najnižoj razini od 3. siječnja ove godine kada je iznosio 986,90 bodova.
Redovni promet iznosio je 9,9 milijuna kuna, a još je 2,6 milijuna kuna ostvarano u blok transakciji povlaštenom dionicom Adris grupe, uz cijenu od 261,50 kuna po dionici.
Više od polovice redovnog prometa, odnosno 5,03 milijuna kuna, ostvareno je trgovanjem dionicama HT-a kojima je cijena pala za 2,60 posto, na 168,75 kuna.
Za 0,42 posto, na 125,47 kuna, porasla je cijena dionice AD Plastika, s prometom od 1,16 milijuna kuna.
Dionice Petrokemije prodano je za 568 tisuća kuna, a cijena joj je porasla za 1,53 posto, na 179,70 kuna.
Rast cijene za 1,79 posto, na 570 kuna, bilježi dionica Tehnike, uz promet od 288,3 tisuće kuna.
Više od po 200 tisuća kuna prometa danas su imale i dionice Ine, Ericssona Nikole Tesle i povlaštena Adrisa. Pritom je cijena dionicama Ine porasla za 0,37 posto, na 4.040 kuna, dionicama Ericssona Nikole Tesle je ostala na 1.443,49 kuna, a povlaštenim Adrisa je pala za 1,08 posto, na 260,15 kuna.
Kod dionica s većim prometom cijena je danas pala i dionicama Kraša za 0,24 posto, Atlantic grupe za 0,47 posto, Zagrebačke banke za 0,93 posto, Belja za 1,07 posto, Istarske kreditne banke Umag za 4,55 posto, Auto Hrvatske za 6,46 posto, dok je cijena porasla dionicama Turisthotela za 3,70 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 124,80 125,47 125,47 1.161.025,30 0,42%
ATGR-R-A 631,00 633,00 633,00 139.851,00 -0,47%
HT-R-A 168,60 173,00 168,75 5.033.822,57 -2,60%
IGH-R-A 142,00 150,98 148,50 3.807,94 -2,30%
INA-R-A 4.040,00 4.040,00 4.040,00 274.720,00 0,37%
INGR-R-A 3,10 3,20 3,20 25.774,12 2,24%
KOEI-R-A 710,02 710,02 710,02 9.230,26 0,00%
LKPC-R-A 423,00 443,00 443,00 3.444,30 0,00%
MGMA-R-A 0,90 0,90 0,90 388,80 0,00%
PODR-R-A 235,03 235,03 235,03 23.738,03 -1,23%
PTKM-R-A 170,41 179,90 179,70 568.028,54 1,53%
ULPL-R-A 179,85 179,85 179,85 359,70 -0,06%
VART-R-1 14,86 14,86 14,86 1.277,96 5,39%
VERN-R-A 42,27 42,27 42,27 169,08 0,00%
VIRO-R-A 602,00 602,01 602,01 70.435,00 0,13%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 260,15 264,00 260,15 217.009,12 -1,08%
ADRS-P-Ablok 261,50 261,50 \ 2.615.000,00 \
ADRS-R-A 273,01 273,01 273,01 4.095,15 -0,36%
ARNT-R-A 189,90 190,00 190,00 37.044,37 1,06%
ATLN-R-A 60,06 61,50 60,06 47.003,23 -2,02%
ATPL-R-A 352,12 358,00 352,20 135.487,96 0,03%
AUHR-R-A 304,00 304,00 304,00 103.056,00 -6,46%
BD62-R-A 17,25 18,50 18,50 3.699,25 -1,18%
BLJE-R-A 52,50 53,73 53,70 129.352,12 -1,07%
DDJH-R-A 60,27 61,50 60,33 45.078,03 0,10%
DIOK-R-A 3,92 4,46 4,25 59.722,84 8,42%
ERNT-R-A 1.434,00 1.443,49 1.443,49 227.562,57 0,00%
HCVT-R-A 250,00 250,00 250,00 2.000,00 0,00%
HDEL-R-A 96,00 96,87 96,87 36.296,70 -3,13%
HMST-R-A 135,00 138,95 138,95 11.812,08 2,93%
HTPK-R-A 53,00 53,01 53,00 3.975,55 6,00%
HUPZ-R-A 1.295,59 1.295,59 1.295,59 2.591,18 0,00%
IKBA-R-A 1.050,00 1.050,00 1.050,00 78.750,00 -4,55%
INDG-R-A 69,99 69,99 69,99 419,94 7,68%
IPKK-R-A 184,00 184,00 184,00 4.968,00 2,22%
JDGT-R-A 653,02 680,50 653,02 6.667,60 -6,71%
JDPL-R-A 66,00 71,63 66,00 43.523,43 -4,35%
JNAF-R-A 2.290,00 2.290,00 2.290,00 36.640,00 0,00%
KODT-P-A 999,00 999,00 999,00 999,00 0,00%
KORF-R-A 157,56 158,00 158,00 124.853,21 0,28%
KRAS-R-A 399,15 404,00 404,00 127.052,03 -0,24%
KSST-R-A 295,00 295,00 295,00 590,00 -1,67%
LKRI-R-A 105,00 106,00 106,00 22.236,00 -1,40%
MAIS-R-A 88,03 88,03 88,03 1.760,60 -2,73%
PBZ-R-A 415,15 425,00 415,15 6.288,15 -1,15%
PIKR-R-A 160,12 160,12 160,12 1.921,44 -11,04%
PLAG-R-A 2.401,20 2.401,20 2.401,20 4.802,40 1,75%
SLPF-R-A 30,03 31,03 30,03 13.416,42 -8,72%
SLRS-R-A 667,88 669,90 669,90 74.894,67 0,28%
SMNS-R-A 640,00 640,00 640,00 25.600,00 -1,54%
THNK-R-A 530,06 570,00 570,00 288.319,84 1,79%
TKPR-R-A 275,00 275,00 275,00 5.500,00 0,00%
TNPL-R-A 281,00 281,00 281,00 1.967,00 -2,77%
TUHO-R-A 1.400,00 1.401,00 1.400,00 187.650,00 3,70%
VDKT-R-A 271,01 280,00 280,00 9.250,30 0,00%
VPIK-R-A 107,62 111,20 108,80 58.586,65 -1,53%
ZABA-R-A 26,09 26,69 26,69 124.519,71 -0,93%
ZVCV-R-A 56,49 56,49 56,49 1.129,80 8,66%
ZVZD-R-A 3.968,60 3.968,60 3.968,60 3.968,60 0,02%
MTP Fortis
BCIN-R-A 293,00 293,00 293,00 1.465,00 -0,68%
OPEK-R-A 180,00 180,00 180,00 7.200,00 1,12%
PRFC-R-A 19,20 19,20 19,20 1.574,40 -12,69%
RZVI-R-A 54,90 54,90 54,90 5.490,00 -0,18%
SNHO-R-A 143,00 143,01 143,01 18.447,25 -2,05%
VLHO-R-A 103,80 103,81 103,80 10.795,75 -5,46%
MTP Alter
FNOI-D-141A 98,41 98,41 98,41 995,82 \
FNOI-D-147A 95,01 95,01 95,01 961,41 \
FNOI-D-151A 92,46 92,46 92,46 935,61 \
FNOI-D-157A 88,81 88,81 88,81 898,67 \
FNOI-D-161A 86,21 86,21 86,21 872,36 \
FNOI-D-167A 82,26 82,26 82,26 832,39 \
FNOI-D-171A 79,51 79,51 79,51 804,57 \
FNOI-D-177A 75,11 75,11 75,11 760,04 \
FNOI-D-181A 69,02 69,02 69,02 698,42 \
FNOI-D-187A 67,61 67,61 67,61 684,15 \
FNOI-D-191A 64,02 64,02 64,02 647,82 \
FNOI-D-197A 62,02 62,02 62,02 627,58 \
MTP Alter
EGB-S-LHT2 3,65 3,65 3,65 5.475,00 -3,44%
EGB-S-LSL3 34,60 34,60 34,60 519,00 5,17%
EGB-S-LWL3 30,10 33,60 31,30 26.935,00 -11,83%
EGB-S-SDX3 36,00 36,88 36,00 108.166,54 -5,51%
EGB-S-SHT1 6,28 6,28 6,28 12.560,00 16,08%
EGB-S-SSP4 6,33 6,33 6,33 1.000,14 -2,62%
EGB-S-SWL3 106,30 108,50 106,70 95.988,70 8,11%
Ukupan promet
12.558.469,16
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Lagani rast Mirex-a
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u petak je zabilježila lagani rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,06 bodova ili 0,03 posto – na 183,8614 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda porasla 0,06 posto, na 183,0141 bod, AZ fonda 0,02 posto, na 189,0535 bodova te Erste Plavi fonda 0,02 posto, na 189,2385 bodova. S druge je pak strane vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja tek minimalno niža na 168,278 bodova.
Među dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost AZ benefit DMF-a i Raiffeisen DMF-a viša po 0,09, Erste Plavi Expert DMF-a 0,03 a AZ profit DMF-a i Erste Plavi Protect DMF-a po 0,02 posto, dok je vrijednost Croatia osiguranje DMF-a zabilježila minimalan rast.
Među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima velika većina bilježila je rast vrijednosti. Tako je vrijednost AZ ZABA fonda porasla 0,05, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe, fonda Ericsson Nikole Tesle, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata, fonda Novinara i fonda T-HT-a po 0,04, AZ VIP fonda i Cestarskog fonda po 0,03, AZ Zagreb fonda 0,02 a AZ Dalekovod fonda, fonda Željezničara i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,01 posto, dok je vrijednost fonda HEP grupe tek minimalno viša. S druge je pak strane vrijednost fonda Auto Hrvatske pala 0,04 a fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb, fonda Croatia osiguranja i fonda Hrvatskih autocesta po 0,01 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
17. 10. 18. 10.
Mirex 183,8063 183,8614 0,03
AZ OMF* 189,0089 189,0535 0,02
Erste Plavi OMF.* 189,2074 189,2385 0,02
PBZ Croatia osig.OMF* 168,2827 168,2780 0,00
Raiffeisen OMF* 182,9032 183,0141 0,06
AZ benefit DMF** 197,8648 198,0359 0,09
AZ profit DMF** 218,7747 218,8241 0,02
Croatia osiguranje DMF** 134,8058 134,8065 0,00
Erste Plavi Expert DMF** 157,3141 157,3654 0,03
Erste Plavi Protect DMF** 161,1341 161,1644 0,02
Raiffeisen DMF** 173,4293 173,5927 0,09
ZDMFAutocesta Rijeka – 107,9678 107,9620 -0,01
Zagreb***
Auto Hrvatska ZDMF*** 122,9888 122,9439 -0,04
AZ Dalekovod ZDMF*** 210,4774 210,4947 0,01
AZ Hr. kontrola zračne 205,5936 205,6758 0,04
plov.***
AZ VIP ZDMF*** 221,8533 221,9254 0,03
AZ ZABA*** 104,3208 104,3723 0,05
AZ Zagreb ZDMF*** 161,6790 161,7133 0,02
ZDMF cestarski fond*** 140,7898 140,8331 0,03
ZDMF Croatia osiguranje*** 118,3083 118,2985 -0,01
ZDMF Ericsson N. Tesla*** 183,5888 183,6634 0,04
ZDMF HEP grupa*** 124,5756 124,5813 0,00
ZDMF Hrvatskih autocesta*** 134,7058 134,6958 -0,01
ZDMF Hr. liječničkog sind.*** 197,2079 197,2798 0,04
ZDMF Novinar*** 168,3937 168,4675 0,04
ZDMF 137,7894 137,7977 0,01
Željezničar-Raiffeisen***
ZDMF Sindikat pomoraca 120,5669 120,5799 0,01
Hrvatske***
ZDMF T-HT*** 159,4294 159,4923 0,04
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Dobitnici u većini
I u petak su među investicijskim fondovima dobitnici bili u većini. Naime, po podacima iCapital-a, njih 55 ili 70,51 posto bilježilo je dobitke, dok ih je 20 ili 25,64 posto billježilo gubitke. Pritom su vrijednosti 3 fonda ostale nepromijenjene.
Među dioničkim investicijskim fondovima ovaj su puta dobitnici bili u velikoj većini. Naime, 23 su fonda dobila, dok ih je tek 9 izgubilo na vrijednosti. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,01 posto ZB aktiv fonda do 0,88 posto ZB euroaktiv fonda. Gubici su pak bili u rasponu od 0,02 posto OTP MERIDIAN 20 fonda do 0,31 posto NETA Global Developed fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova bilo je nešto više dobitnika. Naime, 8 je fondova bilježilo dobitke a 5 gubitke. Tako su se dobici kretali u rasponu do 0,03 posto C-Premium fonda do 0,185 posto Raiffeisen Balanced fonda. Gubici su se pak kretali u rasponu od 0,06 posto ZB global fonda do 0,26 posto Agram Trust fonda.
Među obvezničkim investicijskim fondovima dobitnici su i dalje bili u većini. Naime, gubitke su zabilježili tek PBZ Bond fond (0,007 posto) i ZB bond fond (0,07 posto). Ostali su se kretali u rasponu dobitaka od 0,01 posto Capital One fonda do 0,29 posto HPB Obveznički fonda.
Novčani investicijski fondovi već tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima no, bilo je i gubitnika. Tako su gubitke zabilježili Agram Euro Cash fond (0,0005 posto) i PBZ Dollar fond (0,006 posto), dok su vrijednosti Erste Euro-Money fonda, Raiffeisen Cash fonda i Raiffeisen euroCash fonda ostale nepromijenjene. Ostali su se kretali u rasponu dobitaka od 0,0003 posto OTP euro novčani fonda do 0,0072 posto Locusta Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
ZB euroaktiv dionički 18.10.2013 126,91 EUR 0,8824
ZB BRIC+ dionički 18.10.2013 87,41 EUR 0,7608
HPB World Absolute Value - dionički 18.10.2013 111,3349 EUR 0,6868
DJE
Platinum Blue Chip dionički 18.10.2013 90,448 EUR 0,5838
NETA US Algorithm dionički 18.10.2013 150,8415 HRK 0,5276
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 18.10.2013 127,2233 EUR 0,4438
KD Prvi izbor dionički 18.10.2013 12,1406 HRK 0,3845
KD Victoria dionički 18.10.2013 14,6104 HRK 0,3744
KD Nova Europa dionički 18.10.2013 6,6613 HRK 0,3419
HI-growth dionički 18.10.2013 8,6558 EUR 0,3373
Raiffeisen World dionički 18.10.2013 121,6701 EUR 0,3215
Raiffeisen Central Europe dionički 18.10.2013 47,37 EUR 0,2753
ZB trend dionički 18.10.2013 131,96 EUR 0,2736
KD Energija dionički 18.10.2013 9,5452 HRK 0,2258
Ilirika Azijski tigar dionički 18.10.2013 42,8834 EUR 0,1738
Capital Two dionički 18.10.2013 64,2034 HRK 0,1543
NETA New Europe dionički 18.10.2013 91,3016 HRK 0,1223
PBZ Equity dionički 18.10.2013 8,8047 EUR 0,108
A1 dionički 18.10.2013 79,54 HRK 0,0377
Platinum Global Opportunity dionički 18.10.2013 13,3833 USD 0,0239
Ilirika BRIC dionički 18.10.2013 74,4507 EUR 0,0142
Erste Adriatic Equity dionički 18.10.2013 73,84 EUR 0,0136
ZB aktiv dionički 18.10.2013 99,77 HRK 0,01
OTP MERIDIAN 20 dionički 18.10.2013 84,2745 EUR -0,0243
PBZ I-Stock dionički 18.10.2013 59,6221 HRK -0,0533
FIMA Equity dionički 18.10.2013 56,8046 HRK -0,0589
Raiffeisen Prestige Equity dionički 18.10.2013 113,4701 EUR -0,0969
HPB Dionički dionički 18.10.2013 85,1337 HRK -0,0999
NETA Mena dionički 18.10.2013 499,4244 HRK -0,1219
Allianz Equity dionički 18.10.2013 114,4511 EUR -0,2792
HPB Titan dionički 18.10.2013 66,5392 EUR -0,2955
NETA Global Developed dionički 18.10.2013 95,1589 HRK -0,3142
Mješoviti fondovi
Raiffeisen Balanced mješoviti 18.10.2013 119,07 EUR 0,185
HI-balanced mješoviti 18.10.2013 10,4423 EUR 0,1842
Raiffeisen Prestige mješoviti 18.10.2013 92,5401 EUR 0,1733
KD Balanced mješoviti 18.10.2013 7,9814 HRK 0,1267
PBZ Global mješoviti 18.10.2013 90,9454 HRK 0,098
OTP uravnoteženi mješoviti 18.10.2013 99,159 HRK 0,0969
ICF Balanced mješoviti 18.10.2013 99,5725 HRK 0,0423
C-Premium mješoviti 18.10.2013 4,4415 HRK 0,0383
ZB global mješoviti 18.10.2013 137,2 EUR -0,0656
Allianz Portfolio mješoviti 18.10.2013 121,4634 HRK -0,0983
HPB Global mješoviti 18.10.2013 76,1538 HRK -0,1788
NETA EM Balanced mješoviti 18.10.2013 72,8844 HRK -0,2266
Agram Trust mješoviti 18.10.2013 55,8599 HRK -0,2695
Obveznički fondovi
HPB Obveznički obveznički 18.10.2013 136,3079 EUR 0,294
Erste Bond obveznički 18.10.2013 123,3401 EUR 0,0812
Erste Adriatic Bond obveznički 18.10.2013 101,4 EUR 0,0494
Raiffeisen Bonds obveznički 18.10.2013 155,7601 EUR 0,0386
HI-conservative obveznički 18.10.2013 12,491 EUR 0,0368
Capital One obveznički 18.10.2013 182,7014 HRK 0,0117
PBZ Bond obveznički 18.10.2013 110,6422 EUR -0,0074
ZB bond obveznički 18.10.2013 168,56 EUR -0,0711
Novčani fondovi
Locusta Cash novčani 18.10.2013 1.292,97 HRK 0,0072
NETA Multicash novčani 18.10.2013 103,8613 HRK 0,0071
Erste Money novčani 18.10.2013 148,05 HRK 0,0068
Auctor Cash novčani 18.10.2013 106,8879 HRK 0,0061
HI-cash novčani 18.10.2013 147,8681 HRK 0,005
VB Cash novčani 18.10.2013 125,1266 HRK 0,005
PBZ Euro Novčani novčani 18.10.2013 135,8433 EUR 0,004
ZB europlus novčani 18.10.2013 147,7129 EUR 0,0039
OTP novčani fond novčani 18.10.2013 130,3056 HRK 0,0038
HPB Euro Novčani novčani 18.10.2013 104,4756 EUR 0,0035
ZB plus novčani 18.10.2013 172,5827 HRK 0,0033
Allianz Cash novčani 18.10.2013 116,3743 HRK 0,0032
HPB Novčani novčani 18.10.2013 140,9055 HRK 0,0032
PBZ Novčani novčani 18.10.2013 140,9571 HRK 0,0024
OTP euro novčani novčani 18.10.2013 100,7258 EUR 0,0003
Erste Euro-Money novčani 18.10.2013 113,2201 EUR 0
Raiffeisen Cash novčani 18.10.2013 154,1301 HRK 0
Raiffeisen euroCash novčani 18.10.2013 103,88 EUR 0
Agram Euro Cash novčani 18.10.2013 11,8236 EUR -0,0005
PBZ Dollar novčani 18.10.2013 127,7594 USD -0,0062
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 18.10.2013 37,4697 HRK 0,1698
VB CROBEX10 indeksni 18.10.2013 94,7771 HRK -0,0511
Posebni fondovi
VB SMART posebni 18.10.2013 95,7756 EUR 0,3002
Dionički fond fondova
NETA GDEM dionički fond 18.10.2013 8,6467 EUR -0,1467
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 18.10.2013 8,4194 EUR 0,2715
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.399 15.371 Tokyo/Nikkei 14.693 14.561 London/FTSE-100 6.626 6.622 Frankfurt/DAX 30 8.850 8.865
*Izvor: REUTERS
Nakon dogovora u Washingtonu, ulagači na Wall Streetu konačno više pažnje mogu posvetiti poslovnim rezultatima kompanija i makroekonomskim podacima, no kako je S&P 500 indeks dosegnuo rekordnu razinu, teško je za očekivati da bi mogao nastaviti znatnije rasti.
Dow Jones indeks porastao je prošloga tjedna 1,1 posto, na 15.399 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,4 posto, na 1.744 boda, a Nasdaq indeks 3,2 posto, na 3.914 bodova, najvišu razinu od 2000. godine.
Prošloga je tjedna S&P 500 dosegnuo najvišu razinu u povijesti jer je u američkom Kongresu postignut dogovor o financiranju države do prvih mjeseci iduće godine, čime je izbjegnut tehnički bankrot SAD-a.
Tržište podržava i uvjerenje ulagača da će američka središnja banka Fed odgoditi odluku o smanjenju poticajnih monetarnih mjera do početka iduće godine jer je dvotjedna obustava rada državnih službi ostavila traga na američkom gospodarstvu.
No, upravo to što se očekuje usporavanje rasta gospodarstva u četvrtom tromjesečju ograničava mogućnost rasta cijena dionica.
Nakon što su nekoliko tjedana pažnju privlačila politička pitanja, sada u fokus ulagača ponovno ulaze makroekonomski podaci i kvartalni poslovni rezultati kompanija.
U utorak će biti objavljeno izvješće o zaposlenosti u SAD-u u rujnu, koje je trebalo biti objavljeno prije dva tjedna, a slijedit će niz drugih gospodarskih izvješća koja su bila odgođena zbog obustave rada saveznih službi.
Očekuje se i niz kvartalnih poslovnih izvješća kompanija, među ostalim Microsofta, Boeinga, McDonald'sa, Catepillara…
Dosad je poslovna izvješća objavilo 98 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je 62,2 posto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju dobiti, što je nešto manje od povijesnog prosjeka od 63 posto. I to, premda su procjene znatno smanjene.
U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su kompanije iz S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju ostvarile 2,1 posto veću dobit nego u istom lanjskom razdoblju, dok su početkom listopada očekivali rast za 4,5 posto.
Ni prihodi kompanija ne ohrabruju. Dosad je 53 posto kompanija nadmašilo očekivanja po pitanju prihoda, dok povijesni prosjek iznosi 61 posto.
„To nas pomalo spušta na zemlju. Zarade su važne, no više se prate prihodi. Nekoliko kompanija objavilo je vrlo dobre rezultate, no jesu li one iznimka ili pravilo?“, pita Brad McMillan, direktor u tvrtki Commonwealth Financial.
Europske dionice poduprli su u ponedjeljak dobri poslovni rezultati kompanija, iako su ulagači na oprezu na početku tjedna u kojem će sa zakašnjenjem biti objavljen niz gospodarskih podataka iz Sjedinjenih Američkih Država.
Londonski FTSE porastao je 0,07 posto na 6.626 bodova, frankfurtski DAX pao 0,17 posto na 8.850 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,37 posto i iznosio 4.270 bodova.
Cijene dionica Philipsa poskočile su 6,5 posto nakon što je izvijestio o gotovo utrostručenoj neto dobiti u trećem tromjesečju.
Ulagače su također ohrabrili rezultati AkzoNobela, koji su podigli cijene dionica te kemijske tvrtke za devet posto.
Njemački SAP dobio je na vrijednosti 5,3 posto nakon što je zadržao prognozu za cijelu godinu, unatoč valutnim rizicima.
"Na strani prodaje raspoloženje vezano za europske dionice i dalje je vrlo pesimistično. Mislimo da je i malo previše pesimistično s obzirom na prognoze o jačanju rasta u eurozoni, tako da u europskim dionicama vidimo lijep potencijal", rekao je Peter Garnry, dionički strateg iz Saxo Banka.
Prva poslovna izvješća europskih kompanija za treće tromjesečje prilično su pozitivna, uz dobit u prosjeku 3,3 posto veću od prognozirane, pokazuju podaci Thomson Reuters StarMinea.
"Pokretači u trećem tromjesečju mješoviti su: makroekonomska situacija na razvijenim tržištima dodatno se poboljšala, vodeći pokazatelji za eurozonu u uzlaznoj su putanji, ali se pogoršala situacija na tržištima u razvoju", tumače analitičari UBS-a u bilješci.
Trgovci ističu da će tržišta vjerojatno biti nervozna uoči objave niza američkih gospodarskih podataka, uključujući današnji o prodaji kuća i sutrašnji o zaposlenosti u rujnu. Zbog fiskalne blokade u SAD-u bit će objavljeni s gotovo tri tjedna zakašnjenja.
Očekuje se također da će američka središnja banka zbog zakašnjele objave podataka i posljedica blokade državnih službe u širem gospodarstvu ipak odgoditi postupno ukidanje poticajnih monetarnih mjera do početka iduće godine.
Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 0,91 posto na 14.693 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3674 1,3690 1,3664
USD/JPY 98,15 98,16 97,66
GBP/USD 1,6148 1,6180 1,6146
USD/CHF 0,9033 0,9042 0,9010
*Izvor: REUTERS
Dolar je ojačao danas na međunarodnim deviznim tržištima prema jenu i švicarskom franku u očekivanju snažnih podataka s američkog tržišta rada koji bi mogli oživjeti spekulacije o početku povlačenja monetarnih poticaja još u ovoj godini.
Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,1 posto, na 1,3678 dolara. Zadržao se ipak nadomak najviše razine u posljednjih osam mjeseci od 1,3703 dolara, na koju se popeo krajem prošlog tjedna, i time gotovo dosegnuo najvišu razinu u ovoj godini, od 1,3711 dolara.
Dolar je ojačao i prema jenu, za 0,5 posto, na 98,16 jena, čime se približio najvišoj razini u gotovo tri tjedna od 99 jena, na koju se popeo u prošli četvrtak.
Američka valuta ojačala je i prema franku, za 0,2 posto, i njome se trgovalo po 90,36 švicarskih centima.
Dolar je pod pritiskom otkad je izbila kriza oko povećanja limita zaduživanja, pri čemu je šesnaestodnevna blokada rada američke državne uprave, okončana krajem prošlog tjedna, navela tržišta na zaključak da će američka središnja banka Fed odgoditi smanjenje monetarnih poticaja za nekoliko mjeseci.
U kratkoročnoj perspektivi tržišta će fokus u utorak preusmjeriti ključnom izvješću o zaposlenosti, čija objava kasni zbog blokade rada državne uprave. Očekuje se da će pokazati da je u prošlom mjesecu u najvećem svjetskom gospodarstvu bilo otvoreno 180 tisuća novih radnih mjesta, dok bi se stopa nezaposlenosti trebala zadržati na 7,3 posto.
Ako podaci nadmaše takva očekivanja, vjerojatno će oživjeti spekulacije da bi Fed mogao sa smanjenjem započeti još ove godine, što će dovesti do blaže volatilnosti na deviznim tržištima.
"Zasad se fokus usmjerava na izvješće o zaposlenosti za koje se očekuje da će pokazati brojku od oko 180 tisuća radnih mjesta. Budu li podaci bolji od očekivanja, dolar bi mogao zabilježiti oporavak prema kraju tjedna", kazao je Boris Schlossberg, izvršni direktor odjela valutne strategije u BK Asset Managementu.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 18. 10. USLIB 0,10900 0,002 0,17200 0,24055 0,35990 18. 10. EULIB 0,04571 - 0,08500 0,16500 0,27214
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 22 listopada
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,6124 5,5638 8,9981 5,6729 6,1619 8,6323
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnu listu od petka ojačala prema euru za 0,05 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,612470 kuna.
Kuna je ojačala i prema švicarskom franku za 0,10 posto te prema britanskoj funti za 0,22 posto, dok je neznatno oslabila prema američkom dolaru, za 0,007 posto.
Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,161948 kuna, funte 8,998191 kunu te dolara 5,563858 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 22. listopada
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6800 5,7577 9,2413 6,3308 OTP Banka Hrvatska 7,6786 5,7102 9,1872 6,3123 Štedbanka 7,7067 5,7684 9,1869 6,2911 Partner banka 7,6800 5,7602 9,1834 6,3129 Erste&Steiermarkische 7,6720 5,7340 9,2560 6,3450 Hrvatska poštanska banka 7,6750 5,7772 9,3158 6,4232 Splitska banka 7,6770 5,7427 9,2296 6,3309 Podravska banka 7,7921 5,7859 9,2234 6,3217 Istarska kreditna banka 7,6750 5,7400 9,2501 6,3591 Karlovačka banka 7,6790 5,7690 9,3299 6,3891 Croatia banka 7,6870 5,7240 9,1745 6,3215 Sberbank 7,7050 5,7419 9,2411 6,3776 Hypo Group Alpe-Adria 7,6800 5,7772 9,2552 6,3702 Fina 7,6350 5,7772 9,3158 6,4232 Privredna banka 7,6750 5,8219 9,2264 6,3823
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6353 5,5805 9,0251 6,1804 Zagrebačka banka 7,6700 5,6787 9,1145 6,2439 OTP Banka Hrvatska 7,6650 5,6824 9,1242 6,2815 Štedbanka 7,6760 5,7000 9,0959 6,2289 Partner banka 7,6700 5,7206 9,1425 6,2913 Erste&Steiermarkische 7,6600 5,7023 9,2053 6,3099 Hrvatska poštanska banka 7,6650 5,6918 9,1781 6,3283 Splitska banka 7,6670 5,6730 9,1620 6,2753 Podravska banka 7,7913 5,6859 9,1834 6,2917 Istarska kreditna banka 7,6650 5,7000 9,1421 6,3283 Karlovačka banka 7,6690 5,7190 9,2490 6,3337 Croatia banka 7,6718 5,6851 9,1115 6,2845 Sberbank 7,6850 5,7141 9,1962 6,3468 Hypo Group Alpe-Adria 7,6700 5,6771 9,1551 6,2701 Fina 7,6250 5,6918 9,1781 6,3283 Privredna banka 7,6650 5,7077 9,1351 6,3191
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5896 5,5471 8,9711 6,1434 Zagrebačka banka 7,5700 5,4867 8,8063 6,0328 OTP Banka Hrvatska 7,5508 5,4541 8,8545 6,0412 Štedbanka 7,5608 5,4720 8,7321 5,9797 Partner banka 7,5700 5,4104 8,8479 6,0385 Erste&Steiermarkische 7,5600 5,4351 8,7739 6,0143 Hrvatska poštanska banka 7,5650 5,4247 8,7912 6,0017 Splitska banka 7,5670 5,4779 8,8469 6,0656 Podravska banka 7,5700 5,4777 8,8446 6,1013 Istarska kreditna banka 7,5600 5,4450 8,8452 6,0109 Karlovačka banka 7,5650 5,4300 8,7817 6,0137 Croatia banka 7,5667 5,4603 8,8866 6,0571 Sberbank 7,5850 5,4637 8,8542 6,0695 Hypo Group Alpe-Adria 7,5700 5,4769 8,8549 6,0699 Fina 7,5650 5,4247 8,7912 6,0017 Privredna banka 7,5650 5,4293 8,8651 6,0108
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5550 5,4318 8,7182 5,9725 OTP Banka Hrvatska 7,5387 5,4207 8,7647 5,9981 Štedbanka 7,5306 5,4172 8,6448 5,9199 Partner banka 7,5600 5,3773 8,8052 6,0194 Erste&Steiermarkische 7,5500 5,4130 8,7300 5,9900 Hrvatska poštanska banka 7,5450 5,3433 8,6593 5,9117 Splitska banka 7,5570 5,4249 8,7793 6,0224 Podravska banka 7,5550 5,4077 8,7546 6,0513 Istarska kreditna banka 7,5500 5,4150 8,8272 5,9770 Karlovačka banka 7,5550 5,3800 8,7008 5,9583 Croatia banka 7,5515 5,4269 8,8236 6,0202 Sberbank 7,5650 5,4359 8,8092 6,0387 Hypo Group Alpe-Adria 7,5600 5,3768 8,7548 5,9698 Fina 7,5450 5,3433 8,6593 5,9117 Privredna banka 7,5550 5,3750 8,7764 5,9507
6. Hrvatske financije pod povećalom Bruxellesa
Hrvatska uskoro ulazi u Proceduru prekomjernog deficita jer je, prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, deficit konsolidirane opće države lani iznosio 5 posto bruto domaćeg proizvoda, pa ministar financija Slavko Linić razmatra daljnje povećanje poreza, oporba i analitičari poručuju da je vrijeme za snažnije rezove u potrošnji, dok u HUP-u discipliniranje Hrvatske od strane EU smatraju pozitivnim jer će nas tjerati na rezove.
Prema danas objavljenim podacima statističkih ureda, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države na kraju 2012. godine iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.
Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
EK uskoro podnosi izvješće o mogućem ulasku RH u EDP
Europska komisija će uskoro pripremiti izvješće u kojem će ocijeniti krši li Hrvatska fiskalna pravila i o tome izvijestiti Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), izjavio je u Bruxellesu Simon O' Connor, glasnogovornik povjerenika za ekonomske i monetarne poslove Ollija Rehna.
Izvješće Komisije može se očekivati istodobno s objavljivanjem jesenskih gospodarskih prognoza 5. studenoga ili ubrzo nakon toga. Potom će Komisija podnijeti izviješće ECOFIN-u, koji bi mogao na sastanku u prosincu potvrditi ulazak Hrvatske u EDP.
Zemlje koje uđu u EDP imaju šest mjeseci, odnosno tri mjeseca u slučajevima posebno snažnog probijanja referentnih vrijednosti za provođenje mjera za smanjenje deficita i/ili duga.
Nakon što zadano vrijeme istekne, Europska komisija provjerava učinkovitost zemlje kako bi utvrdila može li se EDP zaustaviti ili mjere treba pojačati. U slučajevima u kojima je zemlja već bila 'kažnjena' ili kad su odstupanja od referentnih vrijednosti posebno velika, moguće je i uvođenje sankcija.
Linić ne isključuje mogućnost povećanja PDV-a
Za smanjenje proračunskog manjka bit će neophodno povećati prihodnu stranu proračuna jer na rashodnoj nema previše mogućnosti, no to ne znači da neće biti daljnjih rezova i ušteda, rekao je ministar financija Slavko Linić na konferenciji za novinare.
Prihodi mogu porasti povećanjem PDV-a i uvođenjem poreza na nekretnine, rekao je Linić, ne isključivši pritom nijednu od tih mogućnosti.
Osnovnim problemom ipak drži izostanak gospodarskog rasta te tvrdi da bi rast od tri posto u potpunosti riješio problem s prevelikim proračunskim manjkom.
Ministar financija smatra da je manjak iznad granice koju propisuje regulativa EU-a posljedica pogrešne politike od 2009. do 2011. godine. U tom razdoblju država je, po njegovom mišljenju, provodila politiku neracionalnog zaduživanja koju nisu pratile reforme.
Tvrdi da su ti trendovi preokrenuti dolaskom aktualne Vlade koja, kako je rekao, provodi reforme i politiku štednje stvarajući tako temelje za konsolidaciju javnih financija.
Podaci Eurostata pokazuju da je unazad četiri godine Hrvatska najveći proračunski manjak imala 2011. godine i po ESA 95 metodologiji iznosio je čak 7,8 posto BDP-a, dok je lani bio najmanjih - 5 posto BDP-a.
Linić očekuje da će se Vlada s EK uspjeti dogovoriti o mjerama svođenja proračunskog deficita ispod granice od 3 posto. Te bi se mjere trebale znati u siječnju, nakon čega ih u sljedeća tri mjeseca treba provesti.
Oporba nije iznenađena, predlaže i rezove
U oporbi podatke Eurostata ocjenjuju kao očekivanu posljedicu izostanka reformi i oporavka gospodarstva, te poručuju da je vrijeme za snažnije rezove u proračunu, iako se ne slažu oko toga na kojim stavkama bi trebalo štedjeti.
Martina Dalić (HDZ) smatra da izvješće Eurostata pokazuje probleme koji su već dulje vrijeme poznati, a svode se na izostanak oporavka gospodarstva, što ima negativne posljedice na proračun.
"Svode se i na izostanak strukturnih reformi koje bi stabilizirale rast rashoda, a istovremeno pozitivno djelovale na gospodarski rast", izjavila je Dalić.
HDZ očekuje da se u rebalansu proračuna napokon prikaže stvarna slika proračunskog stanja u ovoj i za 2014. godinu, poručila je.
"Ova godina pokazuje da u 2014. nema nekog velikog prostora da bi se unaprijed bilo koja proračunska stavka izuzela iz razmatranja za štednju. Jedina kategorija koja bi trebala biti pošteđena su mirovine", smatra Dalić.
Da bi se iz proračunskog procesa i fiskalne politike osigurali kakvi-takvi poticaji rastu, važno je kako se provodi smanjivanje rashoda, naglašava Dalić. "To znači linearno smanjivanje plaća - ne, ali reorganizacija državne administracije koja će postati učinkovitija - da", rekla je.
Hrvatski laburisti pak smatraju da je preveliki proračunski deficit posljedica smanjenja stope zdravstvenog doprinosa s 15 na 13 posto, a upozoravaju i na preoptimistične procjene rasta BDP-a u idućoj godini od 1,3 posto, kao i rasta investicija s ovogodišnjih 3,3 na 7,6 posto.
Na rashodovnoj strani proračuna postoje rezerve za rezanje kod financiranja različitih agencija, fondova, zavoda, službi, instituta i sl. No, najbolje sredstvo za smanjenje javnog duga je povećanje proizvodnje i BDP-a, za što je preduvjet razvoj industrije, istaknuo je čelnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.
HDSSB ocjenjuje da su visokom deficitu doprinijela velika zaduženja koja nisu korištena za pokretanje gospodarstva već za krpanje proračuna. Toliki deficit rezultat je lopovluka prijašnje Vlade, ali i očitog nesnalaženja sadašnje Vlade koja nema rješenje ni za jedan ozbiljan problem u gospodarstvu i poljoprivredi.
HDSSB tvrdi da treba srezati nepotrebnu potrošnju, poput nabavke tisuća novih službenih automobila, no sigurni smo, poručuju iz te stranke, da će Vlada, kao i sve prijašnje, najviše rezati izdvajanja za Slavoniju i Baranju, kao i za poljoprivredu koja bi trebala biti okosnica razvoja gospodarstva.
Iz HSS-a navode da nakon četiri godine usporavanja ekonomske aktivnosti fiskalni kapacitet hrvatskog gospodarstva iznosi najviše 100 milijardi kuna. Proračunski rashodi su, s druge strane, od 2007. do 2013. narasli za 25 milijardi kuna, što je stvorilo veliki deficit koji se pokriva dodatnim zaduživanjem.
Rashodi proračuna središnje države moraju se sniziti za desetak milijardi kuna, počevši od ukidanja različitih državnih agencija, smatra HSS.
Svi rashodi moraju biti preispitani, podjednako diskrecijski rashodi kojima upravljaju Vlada i ministarstva, kao i subvencije iz proračuna i transferi prema poduzećima i kućanstvima. Mirovine iz punog radnog staža se ne smiju smanjivati, kao ni plaće u obrazovanju i zdravstvu. Ostale plaće u javnom sektoru moraju se prilagoditi krizi, drže HSS-ovci.
Analitičari - smanjenje deficita višegodišnji izazov
Današnji podaci Eurostata nisu iznenadili analitičare, kako zbog obuhvatnije metodologije izračuna, tako i zbog malih dosadašnjih pomaka u fiskalnoj konsolidaciji.
Ravnatelj DZS-a Marko Krištof pojasnio je na konferenciji za novinare da je izvješće Eurostata izrađeno prema europskoj statističkoj metodologiji (ESA 95), prema kojoj konsolidirana opća država uključuje državni proračun i njegove korisnike, izvanproračunske korisnike, javna poduzeća, lokalne proračune i njihove korisnike te izvanproračunske fondove (HZZO, HZMO i HZZ), dok je iz izračuna isključena Državna agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ističe da je to metodologija koja je usporediva na razini EU-a, te najrelevantnija za financijska tržišta i investitore.
„Iako nam je javni dug ispod granice od 60 posto, kad se uspoređujemo sa zemljama u regiji kojima smo po premiji rizika najsličniji, poput Rumunjske i Bugarske, možemo reći da je razina našeg javnog duga znatno veća nego kod njih. No, i dalje je znatno niža od prosjeka EU-a“, ističe Šantić.
Tako je prosječan udio javnog duga u BDP-u u 28 članica EU-a lani iznosio 85,1 posto BDP-a. S druge strane, deficit konsolidirane opće države iznosio je u nas 5 posto, dok je u prosjeku u EU iznosio 3,9 posto.
„Ipak, valja napomenuti da financijska tržišta toleriraju puno manju razinu neravnoteža u javnim financijama zemalja u razvoju nego kod najrazvijenijih, koje su se već dokazale po fiskalnoj konsolidaciji i imaju povijest održivih javnih financija“, napominje Šantić.
Kako dodaje, proračunski deficit Hrvatske za ovu godinu bit će veći nego što je bio lani, s obzirom na troškove sanacije zdravstvenog sektora.
„Procjenjujem da će, po metodologiji Eurostata, ovogodišnji proračunski deficit dosegnuti 6 posto BDP-a. Isto tako, ove ćemo godine vjerojatno premašiti i razinu javnog duga od 60 posto BDP-a jer su nam skromne perspektive srednjoročnog rasta BDP-a, a rastu i troškovi refinanciranja javnog duga. U takvim okolnostima, smanjenje javnog duga bit će višegodišnji izazov“, ocjenjuje Šantić.
Kako napominje, mora se pronaći prostor za rezanje rashodne strane proračuna.
„Od 2008. godine čekamo nekakve promjene i zaokret u fiskalnoj politici, odnosno provođenje konsolidacije, koja se još nije dogodila. Ne treba isključiti ni mogućnost da će se iduće godine morati provesti i neke nepopularne mjere, primjerice, smanjenje plaća u javnom sektoru“, kaže Šantić.
S time se slaže i Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
„Sad se vidi da je u 2012. fiskalna konsolidacija bila vrlo mršava i da je uglavnom ostvarena na prihodnoj strani proračuna. Šteta što u prvoj godini mandata Vlada nije više napravila na rashodnoj strani proračuna“, kaže Stojić.
Ubuduće je nužna, ističe Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci, konsolidacija javnih financija, jer ćemo vrlo brzo biti u EDP-u i po kriteriju javnog duga, a ne samo proračunskog deficita.
„Stoga procjenjujem da će rasti pritisak Europske komisije kako bi se provela konsolidacija. Smatram to prilikom da se neke reforme u Hrvatskoj i provedu“, kaže Kovač.
HUP: discipliniranje od strane EU pozitivno jer će nas tjerati na reforme
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) smatraju da su Eurostatovi podaci očekivani te ističu kako su sve reforme koje vode oporavku gospodarstva u ovom trenutku imperativ i ne smiju se više odlagati ni opstruirati.
Napominju da su od početka krize pozivali, upozoravali i tražili da se javna potrošnja usklađuje s prihodima, no na žalost nijedna Vlada ih nije slušala i usprkos padu prihoda, troškovi su kontinuirano rasli, i sada imamo deficit koji ozbiljno prijeti izlasku iz krize i gospodarskom oporavku.
"Na žalost u današnjoj situaciji, discipliniranje Hrvatske od strane EU, vidimo pozitivno jer će nas konačno tjerati na rezove i reforme koje HUP zagovara već godinama, a bez kojih nije moguć gospodarski oporavak", navode u HUP-u.
7. Fina: blokiran 291.571 građanin s dugom od gotovo 22 milijarde kuna
Broj i iznos blokiranih poslovnih subjekata i u rujnu je pao na mjesečnoj i godišnjoj razini, no istodobno i nadalje raste broj građana s blokiranim računima i iznos njihova duga - krajem rujna zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi je bio 281.571 građanin, a ukupni je iznos njihova duga dosegnuo 21,93 milijarde kuna, objavila je danas Financijska agencija (Fina).
Krajem rujna tako je u blokadi bilo 9.687 građana više nego krajem kolovoza, odnosno broj blokiranih građana porastao je za 3,5 posto, a ukupni je iznos njihova duga povećan za 670 milijuna, ili za 3,2 posto.
Na godišnjoj razini broj građana kojima je zbog dugovanja blokiran račun porastao je za 19,1 posto, a iznos njihova duga za čak 39,8 posto, odnosno krajem rujna ove godine bilo je blokirano 45.229 građana više nego krajem rujna prošle godine, dok je iznos njihova duga veći za 6,25 milijardi kuna.
Podaci Fine pokazuju da je i u rujnu nastavljen trend smanjenja blokade poslovnih subjekata, ponajviše pod utjecajem otvaranja predstečajnih nagodbi.
Krajem rujna blokirano je bilo 57.513 poslovnih subjekata, s ukupnim iznosom prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje od 34,7 milijardi kuna.
U odnosu na kraj kolovoza u blokadi je bilo 4,2 posto, ili 2.509 poslovnih subjekata manje, a iznos njihova duga smanjen je za 1,1 posto, ili za 381 milijun kuna.
Na godišnjoj razini, u odnosu na kraj rujna 2012. broj poslovnih subjekata u blokadi smanjen je za 22,1 posto, ili njih 16.340, a prijavljeni iznos neizvršenih osnova za plaćanje za 9,8 milijardi kuna, ili za 22,1 posto.
S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u rujnu je u odnosu na kolovoz smanjen za 383,8 milijuna kuna, a broj dužnika za 230, napominju iz Fine.
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi počeo se primjenjivati 1. listopada 2012. godine, a Fina je prije desetak dana objavila da je u proteklih godinu dana postupak predstečajnih nagodbi smanjio insolventnost za 9,8 milijardi kuna.
Naime, prije primjene Zakona, početkom listopada prošle godine bilo je blokirano 72.654 poslovnih subjekata koji su zapošljavali 61.066 radnika, s iznosom obveza od 44,5 milijardi kuna. Nakon godinu dana, blokirano je 15.000 manje poslovnih subjekata (57.513), kod kojih je zaposleno 42.060 radnika, s iznosom obveza od 34,7 milijardi kuna.
Na to je ponajviše utjecalo smanjenje insolventnih poslovnih subjekata, odnosno subjekata koji su u blokadi dužoj od 360 dana, iako oni i nadalje dominiraju i po broju i po iznosu.
Krajem rujna ove godine u dugotrajnoj blokadi, više od godinu dana bila su 41.492 poslovna subjekta, što je gotovo tri četvrtine ukupnog broja blokiranih poslovnih subjekata, a iznos njihove blokade od gotovo 30 milijardi kuna čini 86,4 posto iznosa ukupnog duga.
Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana krajem rujna je bio za 7,6 posto manji nego krajem kolovoza, a iznos njihova duga na mjesečnoj je razini smanjen za 1,8 posto.
Istodobno se na mjesečnoj razini bilježi rast nelikvidnih poslovnih subjekata, odnosno subjekata u kratkotrajnoj blokadi (do 60 dana) kao i iznosa njihova duga.
Krajem rujna nelikvidnih poslovnih subjekata do 60 dana bilo je 4.921, što je 1.242 subjekta, ili njih 33,8 posto više nego krajem kolovoza, a iznos njihova duga porastao je za 31,8 posto, na 735,2 milijuna kuna.
U ukupnom broju blokiranih poslovnih subjekata udio od gotovo dvije trećine imaju subjekti bez zaposlenih na koje se odnosi 65,6 posto ukupnog iznosa duga - krajem rujna u blokadi je bilo 37.845 subjekata bez zaposlenih s dugom od 22,8 milijardi kuna.
Po podacima Fine, od ukupno 57.513 blokiranih poslovnih subjekata manje od polovine njih su pravne osobe na koje se pak odnosi najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje ili 77,5 posto.
Krajem rujna bilo je blokirano 27.827 pravnih osoba, s 23.371 zaposlenim, te iznosom duga od 26,9 milijardi kuna, a u blokadi je bilo i 29.686 fizičkih osoba (obrtnika), s 18.689 zaposlenih, i iznosom prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje od 7,8 milijardi kuna.
8. Nexe grupi odobreno produljenje roka za provedbu postupka predstečajne nagodbe
Nexe grupa danas je putem Zagrebačke burze izvijestila da joj je Savjetodavno vijeće Ministarstva financija odobrilo produljenje roka za provedbu postupka predstečajne nagodbe za dodatnih 30 dana u kojima bi pokušali s vjerovnicima usuglasiti konačan plan financijskog restrukturiranja, a taj je dodatni rok počeo teći od 2. listopada.
Postupak predstečajne nagodbe Nexe grupe otvoren je 5. travnja, a ročište za glasovanje o planu financijskog restrukturiranja održano je 19. lipnja i na njemu plan nije prihvaćen, pa je Nagodbeno vijeće pozvalo na dostavu izmijenjenog plana.
O izmijenjenom planu trebalo se glasovati na ročištu zakazanom za 9. kolovoza, no to je ročište odgođeno, a na traženje predstavnika Viadukta koji su kao razlog naveli da ta tvrtka, kao novi strateški partner, nije imala dovoljno vremena sagledati cjelokupno poslovanje i dobiti cjelovit uvid u problematiku dužnika.
Savjetodavno vijeće Ministarstva financija 26. srpnja odobrilo je produljenje roka za provođenje postupka predstečajne nagodbe za 60 dana, a taj je rok počeo teći 3. kolovoza.
No kako ni u tom roku sudionici postupka nisu uspjeli usuglasiti zajednički plan restrukturiranja, Nexe grupa je zatražila dodatno produljenje roka za 30 dana, koje je i odobreno i teče od 2. listopada.
U postupku predstečajne nagodbe nad Nexe grupom utvrđene su tražbine u iznosu od 2,9 milijardi kuna, od čega su, po podacima iz izmijenjenog plana restrukturiranja, 1,5 milijardi kuna utvrđene tražbine financijskih institucija, a 1,2 milijarde kuna odnosi se na sudužništvo povezanih društava za obveze dužnika.
Prema planu, financijsko restrukturiranje uz ostalo predviđa dokapitalizaciju Nexe grupe, prodaju Našicecementa, otpis dijela duga, kamata i naknada, odgodu dospjelosti obveza, prodaju neoperativne imovine, prodaju udjela u povezanim društvima, itd.
Nexe grupu čine 22 društva od kojih najznačajniju ulogu ima Našicecement, tvrtka koja je također u predstečajnoj nagodbi o kojoj ovisi opstanak cijele grupe.
Naime, značajan dio vjerovnika naplatu svojih potraživanja želi ostvariti prodajom Našicecementa, odnosno divizijom za cement i betone (DCB).
Početkom kolovoza građevinska tvrtka Viadukt iskazala je interes za razmatranjem ulaganja u društva Nexe grupa i Našicecement, kao dio konzorcija ulagatelja.
Pismo namjere je indikativno, neobvezujuće i predstavlja isključivo iskaz inicijalnog interesa, dok je donošenje konačne odluke i podnošenje eventualne konačne ponude za ulaganje podložno 'provođenju dodatnih analiza, provedbi dubinskog snimanja i konačnom odobrenju od strane odgovarajućih organa', naveli su tada iz Viadukta.
Na kraju 2012. u Nexe grupi je bilo zaposleno 3.087 radnika.
9. EBA objavila preporuke za provjeru imovine banaka
Europska agencija za banke (EBA) objavila je danas preporuke koje bi nadležnim tijelima trebale olakšati provjeru imovine europskih zajmodavaca ponajprije kroz jedinstvene definicije problematičnih i kredita s olakšanim uvjetima otplate.
EBA-i je dodijeljena zadaća provjere imovine europskih banaka prije nego što Europska središnja banka (ECB) iduće godine preuzme posao supervizije financijskih institucija eurozone.
Preporuke koje je EBA objavila sadrže jedinstvene definicije koja bi nadležnim tijelima u Europskoj uniji trebale pojednostaviti analizu kvalitete imovine u portfeljima banaka u eurozoni i pomoći im da lakše uoče opasne trendove.
U EU postoji čitav niz definicija rizika koje treba pojednostaviti, pojašnjavaju u EBA-i.
Najviše pozornosti po njima zahtijevaju loši zajmovi i oni za koje je zajmodavac omogućio dulji rok otplate.
Agencija tako definira nenaplativi kredit kao onaj čija otplata kasni više od 90 dana odnosno čiji je povrat malo vjerojatan.
Za kredite s produljenim rokovima otplate u EBA-i sugeriraju da mogu biti iskazani i u 'lošem' i u standardnom portfelju, što znači da ih ne treba automatski smatrati nenaplativima.
U izvješću se također navodi da vlasti moraju procijeniti koliki bi iznos problematične imovine banke trebale prodati kako bi bile sigurnije. Dužnosnici EU-a moraju također razmotriti kako zaštititi potrošače od propasti dijelova banaka koje su sadržavale problematične zajmove. Klijenti bi se tako mogli prebaciti u bančine portfelje 'zdrave' imovine, ili bi se problematična imovina izdvojila iz bilanci.
Europska središnja banka (ECB) primijenit će EBA-ine preporuke u predstojećim provjerama kvalitete imovine banaka u 130 vodećih banaka u eurozoni a nadležna tijela 11 zemalja Europske unije koje još nisu članice monetarne unije, uključujući Hrvatsku, također moraju provesti provjere. Prema priopćenju EBA-e, sve provjere u EU trebaju biti završene do kraja listopada iduće godine.
Odvojena provjera otpornosti banaka u EU na moguće nepovoljne uvjete poslovanja također bi trebala biti završena do listopada 2014.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821