"Svim srcem sam uz sudionike svečanosti", rekao je papa Franjo u videoporuci koja je gromoglasnim pljeskom pozdravljena u Tarragoni, na istočnoj obali Španjolske, gdje organizatori očekuju 2.720 redovnika i gotovo 4.000 članova obitelji i prijatelja blaženika.
Španjolsku konzervativnu vladu zastupali su ministar pravosuđa Alberto Ruiz Gallardon i unutarnjih poslova Jorge Fernandez Diaz. Predsjednik Katalonije Artur Mas bio je također nazočan.
Svečanost proglašenja blaženima 522 redovnika "mučenika 20. stoljeća u Španjolskoj", velikom većinom ubijenih u vrijeme španjolskog građanskog rata između 1936. i 1939., španjolski su mediji ocijenili "najvećom beatifikacijom u povijesti Crkve".
Među blaženicima je 515 Španjolaca i sedmero stranaca, među kojima troje Francuza. Tijekom svečanosti pročitana su njihova imena, a njihove fotografije bile su izvješene na golemom panou.
Najmlađeg blaženika, Josea Sancheza Rodrigueza, karmelićanina, ubila je "skupina pripadnika milicije" 1936., u njegovoj 18. godini, rekla je madridska nadbiskupija.
Španjolska biskupska konferencija očito je htjela izbjeći političku konotaciju, pa u najavi događaja nije spomenula građanski rat, nego se odlučila za općenitiji pojam "mučenici 20. stoljeća".
Papa je netom prije molitve Angelusa u Vatikanu bio izravniji, rekavši da se ove nedjelje "u Tarragoneu proglašava blaženima petstotinjak mučenika ubijenih zbog njihove vjere u španjolskom građanskom ratu 30-ih godina prošlog stoljeća".
No udruge žrtava diktature Francisca Franca (1939.-1975.) smatraju da je beatifikacija zapravo "politički čin afirmacije frankizma".
"Nakon diktatorove smrti ništa se nije promijenilo (...) S jedne strane, katolička hijerarhija u Španjolskoj (...) časti neke žrtve masovnim beatifikacijama i kanonizacijama, a s druge zaboravlja žrtve Frankove represije", ističe Platforma za povjerenstvo o istini o zločinima frankizma, tražeći otkazivanje svečanosti.
Usprkos pojačanom međunarodnom pritisku zadnjih tjedana, zahtjevu UN-a da se istraži sudbina desetaka tisuća nestalih iz tog doba i istrazi koju je pokrenulo argentinsko pravosuđe, Španjolska ne želi otvoriti to bolno pitanje, pozivajući se na zakon o amnestiji.