ZAGREB - Hrvatska danas obilježava Dan neovisnosti, državni blagdan u sjećanje na 8. listopada 1991., kada je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s tadašnjom SFRJ, čime je Hrvatska postala nezavisna i samostalna država. Hrvatska je tom odlukom odrekla legitimitet i legalitet svim tijelima bivše jugoslavenske države, te utvrdila kako ne priznaje valjanim ni jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime SFRJ. U Odluci o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ stoji i da Hrvatska, na temelju načela uzajamnosti, priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bivše SFRJ, te da je spremna s onim republikama s kojima nije u oružanom sukobu, uspostaviti, održavati i razvijati prijateljske, političke, gospodarske, kulturne i druge odnose. Također, u odluci se navodi da je Hrvatska, kao suverena i samostalna država koja jamči i osigurava temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina, pripravna ulaziti u međudržavne i međuregionalne asocijacije s drugim demokratskim državama, kao i da će nastaviti postupak utvrđivanja međusobnih prava i obveza u odnosu na ostale republike tadašnje SFRJ te na bivšu federaciju. Odluka je donesena tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije, kojom se Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti, na zahtjev Europske zajednice, koja je tražila da se jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem. Na dan kada je taj moratorij istekao, 7. listopada 1991., zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) bombardirali su tadašnju rezidenciju hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, Banske dvore, na Trgu Sv. Marka, gdje je predsjednik Tuđman razgovarao s predsjednicima ondašnje jugoslavenske države i Vlade - predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća Antom Markovićem. Dva bojna zrakoplova JNA raketirala su Banske dvore u 15,03 sata. Od šest ispaljenih raketa dvije su pogodile zgradu Banskih dvora, a ostale zgrade u njihovoj blizini. Dio krova Banskih dvora bio je razrušen, oštećeno je pročelje i gotovo sve prostorije. Posebno je bilo oštećeno predsjednikovo krilo zgrade, u kojem su bile njegove radne prostorije i dvorana za konferencije. Tuđman, Mesić i Marković su se od pogibije spasili pukom srećom jer su nekoliko minuta prije napada napustili te prostorije. U napadu je poginula jedna osoba koja se zatekla ispred obližnjeg restorana, a četiri su lakše ozlijeđene. Zbog tih okolnosti te mogućih novih zračnih napada jugovojske na Zagreb, povijesna sjednica svih triju saborskih vijeća održana je u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj.
ZAGREB - U povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske, 8. listopada, izaslanstvo državnog vrha položilo je jutros vijence i zapalilo svijeće na zagrebačkom groblju Mirogoju prisjećajući se poginulih hrvatskih branitelja i žrtava Domovinskog rata te svih zaslužnih za stvaranje samostalne i neovisne hrvatske države. Zajedničke vijence predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade, položili su potpredsjednik Sabora Nenad Stazić, ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić te ministar branitelja Predrag Matić. Ministar Matić u izjavi novinarima istaknuo je značaj toga datuma u novijoj hrvatskoj povijesti, no i ocijenio da se današnji blagdan, nažalost, često ne prepoznaje, za razliku od nekih drugih datuma, poput 30. svibnja ili 5. kolovoza. Današnji je blagdan, rekao je, posebna prilika za obilazak grobova poginulih branitelja, bez kojih ne bi bilo ni današnje Hrvatske. Polaganju vijenaca državnog vrha pridružila su se i izaslanstva Oružanih snaga RH, Ravnateljstva policije i udruge branitelja. Izaslanstva su vijence položila kod Zida boli, Grobnice narodnih heroja, na grobu Ivice Račana, kod središnjega križa, na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te kod zajedničke grobnice neidentificiranih žrtava iz Domovinskoga rata na Krematoriju.
VUKOVAR - Nepoznate osobe skinule su noćas u Vukovaru dvojezičnu ćiriličnu ploču sa zgrade Centra za socijalnu skrb, nakon što su jučer popodne nepoznate osobe ploče skinule s tri zgrade državnih institucija u Vukovaru, doznaje se u vukovarsko-srijemskoj policiji. Jučer popodne nepoznate osobe skinule su u Vukovaru dvojezične ploče s latiničnim i ćiriličnim natpisom sa zgrada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Državnog inspektorata. Iz policije navode kako se provodi kriminalističko istraživanje kako bi se utvrdio identitet osoba koje su skinule i otuđile ploče, kao i ostalih okolnosti koje su dovele do skidanja tih ploča. Iz Stožera za obranu hrvatskog Vukovara izvjestili su danas kako podržavaju skidanje ploča s dvojezičnim ćiriličnim natpisima sa zgrada hrvatskih državnih institucija u gradu stradalniku Vukovaru, no ističu kako članovi Stožera ne stoje iza toga čina. "Mi branitelji, stradalnici i građani Vukovara ponosni smo, u cijelosti razumijemo i bliska nam je potreba, pravo i želja svakog pojedinca ili grupe pa i nas samih da na ovakav ili sličan način iskažu neposluh i bunt spram pravnoga, moralnog, etičkog i žrtvoslovnog nasilja nad Vukovarom", navodi se u priopćenju Stožera. Naglašavaju kako je Stožer "sustavno upozoravao sve odgovorne u Hrvatskoj da je politika neznanja, nerazumijevanja, neosjetljivosti, grubosti i mogli bi reći bahatosti, koju provodi Vlada RH nad Vukovarom, njegovom prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, nad braniteljima i stradalnicima kao i članovima njihovih obitelji - nezakonita, nemoralna, neljudska i samim time neodrživa".
ZAGREB - Ministar branitelja Predrag Matić, komentirajući ponovne slučajeve skidanja dvojezičnih ćiriličnih ploča u Vukovaru, poručio je kako o tim pločama treba odlučivati zakon i građani Vukovara, a ne ljudi iz drugih krajeva koji na pogrešan način žele pomoći tom gradu. "Opet se događa da ljudi koji žele pomoći Vukovaru čine to na pogrešan način. Dođu u Vukovar, naprave problem i odu", kazao je Matić novinarima, upitan za komentar najnovijih slučajeva skidanja ćiriličnih ploča. Vukovarci i Stožer za obranu Vukovara rekli su da neće dirati te ploče, izjavio je ministar branitelja nakon polaganja vijenaca na Mirogoju u povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske. Poručio je da o o svim pitanjima vezanim za Vukovar, uz poštivanje zakona, u prvom redu treba pitati stanovnike toga grada.
KOELN - Na najvećem svjetskom sajmu prehrane u Koelnu - ANUGA sudjeluje čak 6777 izlagača iz 99 svjetskih zemalja, među kojima i petnaestak iz Hrvatske, koji se bore u prvom redu za europsko, ali i međunarodno tržište prehrambenih proizvoda. Zanimanje poslovnih ljudi za proizvodnju hrane i pića kao i ponuda izlagača je velika. No, i u takvoj snažnoj svjetskoj konkurenciji i Hrvatska ima što ponuditi, kažu iz HGK. Zbog visoke cijene zakupnine izložbenog prostora, hrvatskih je izlagača relativno malo, no zahvaljujući Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), 14 hrvatskih proizvođača našlo je svoje mjesto na zajedničkom izložbenom prostoru od 160 četvornih metara. Svoje proizvode izlažu varaždinska Derma, Dupin iz Zagreba, Eko Vrelo - Beli Manastir, petrinjski Gavrilović, Hermes International iz Turčina, Mygros iz Varaždinskih Toplica, zagrebački Pan Pek i Paprenjak, Paška sirana iz Paga, PIP iz Pisarovine, koprivnička Podravka, Sirana Gligora iz Kolana na Pagu, Stella Mediteran iz Klisa te Žigante Tartufi iz Buja. "Zanimanje hrvatskih izlagača za nastup je ove godine bilo vrlo veliko, ali na žalost, nismo uspjeli dobiti veći prostor. Ipak smo odlučili da svim zainteresiranima omogućimo nastup, koji zajednički sufinanciraju HGK i Ministarstvo poljoprivrede. Mislim da Hrvatska ima što pokazati Europi i svijetu", rekla je voditeljica izložbenog prostora i viši stručni suradnik u HGK Jasmina Dukić. Jedina hrvatska tvrtka koja samostalno nastupa na sajmu je Marodi domaća tjestenina iz Čakovca.
MAKARSKA - Turistička odredišta na Makarskoj rivijeri gdje je u posezoni više od 5,5 tisuća gostiju, uglavnom stranih, uspješno privode kraju glavni dio turističke sezone. Uz dobro predsezonsko poslovanje te manji izostanak turista početkom srpnja, kada su uloženi dodatni napori, nastavak ljeta i rujan kvalitetno su upotpunili turistički učinak i ovogodišnju sezonu učinili boljom od lanjske. U ljetovalištima od Brela do općine Gradac, prema podacima Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije i turističkih ureda s Makarskog primorja, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci boravilo je 684.775 domaćih i stranih turista koji su ostvarili 4.745.504 noćenja. Na Makarskom primorju u tom je razdoblju zabilježeno 8 posto više gostiju nego lani, a ostvarenih je noćenja u svim vrstama smještajnih objekata 8 posto više nego do konca rujna prošle godine. Najbrojniji gosti Makarske rivijere i ovoga su ljeta bili Česi, a zatim Poljaci, Slovaci, Nijemci i gosti iz Bosne i Hercegovine. Hotelijeri sumiraju prve ovoljetne rezultate poslovanja, po kojima im je sezona u noćenjima i financijskim pokazateljima bila bolja od lanjske, potpisali su alotmanske ugovore za iduće ljeto, a cijene će im biti veće za 2 do 4 posto u odnosu na ovu godinu. Autokampovi unatoč malom ulaganju u poboljšanje smještajnih kapaciteta, bilježe također bolje poslovanje nego godinu dana ranije. Veći turistički promet za 10 posto u prvih devet mjeseci ostvarili su i privatni iznajmljivači.
ZAGREB - Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je kako je lani po prvi puta zabilježeno da osobe s invaliditetom zbog ovrha ostaju bez sredstava za život. Ne znam koliko je takvih osoba u cijeloj državi, no znakovito je da se lani prvi po puta javlja taj problem, rekla je Slonjšak Hini. Upozorila je da teška gospodarska situacija nije zaobišla ni osobe s invaliditetom, a ionako mali broj zaposlenih smanjuje se kako raste nezaposlenost opće populacije. Posljednjeg dana prošle godine bez posla je bilo evidentirano 6607 osoba s invaliditetom, što je 385 osoba manje nego godinu prije, ali i 382 više nego u 2010. U prošloj godini posao je pronašlo 1421 osoba s invaliditetom - najviše osobe s intelektualnim poteškoćama (350), potom s tjelesnim invaliditetom (322) te osobe s kombiniranim smetnjama (238). Veliki je problem što gotovo i ne postoji sustav prekvalifikacije, odnosno profesionalne rehabilitacije koja bi se temeljila na preostalim sposobnostima osobe, kaže pravobraniteljica i tumači kako bi se upravo u tome ogledao drugačiji pristup invaliditetu, pristup koji kaže da prilagodbom okoline i pružanjem podrške osoba s nekim oštećenjem može i dalje biti aktivna, samostalna, zarađivati za svoj život. Malim, ali vrlo značajnim korakom napravljenim u ovoj godini Slonjšak označava glasovanje osoba lišenih poslovne sposobnosti na izborima za Europski parlament.
ZAGREB - Iako se u javnosti dobiva dojam da neoprezni strani turisti, posebice Česi zadaju najviše posla spasiocima Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), procjene koje je Hini iznio pročelnik te službe Vinko Prizmić pokazuju suprotno jer njihovu pomoć na nepristupačnim terenima domaće stanovništvo treba u čak 85 posto slučajeva. Broj akcija traganja i spašavanja za nestalim i unesrećenim osobama na godišnjoj razini sada je oko tisuću i svake godine raste po stopi od 20 posto, kaže Prizmić, koji se spašavanjem bavi 40 godina. Iako se, prema podatcima Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), od 2010. do kraja 2012. tragalo za 1139 osoba, od kojih su 51 posto pripadnici lokalnog stanovništva, Prizmić objašnjava da nerazmjer u podatcima proistječe iz toga što HGSS državna tijela ne izvještava o svojim redovitim djelatnostima, poput pružanja pomoći na skijalištima ili u nacionalnim parkovima. Tako se primjerice, kaže, samo u snježnom nevremenu koje je 2012. pogodilo zemlju HGSS pobrinuo za 1600 ljudi, uglavnom domaćih, i pomogao im.