Nakon 125 godina rada Zemaljski muzej BiH, utemeljen u vrijeme vladavine Austro-ugarske monarhije, zatvoren je 4. listopada 2012. godine.
Bio je to čin prosvjeda zaposlenika koji prije toga mesecima nisu primili plaće, niti su im osigurana sredstva za održavanje muzeja jer financiranje njegova rada zbog političkih prijepora nije moglo biti riješeno još od rata.
Zemaljski muzej BiH nikada se nije našao na popisu institucija kulture od državnog značenja jer su se tome usprotivili u Republici Srpskoj odbivši da se iz državnog proračuna financira njegov rad.
"Zaposlenici muzeja već 22 mjeseca nisu primili plaće. U takvoj situaciji mislim da je iluzorno očekivati da se muzej otvori", kazao je "Dnevnom avazu" direktor Adnan Busuladžić koji je osobno prije godinu dana zakovao daske na ulazna vrata muzeja.
Iznad središnjeg ulaza tada je postavljen i veliki plakat na kojemu na hrvatskom i engleskom jeziku stoji obavijest kako je muzej zatvoren.
"To mnogima smeta i zapinje za oko no ljudi koji imaju redovita primanja ne mogu shvatiti u kakvoj situaciji su zaposlenici muzeja i ne očekujem da je razumiju", kaže Busuladžić kojega je dio javnosti kritizirao jer je umjesto da traga za rješenjem dopustio da se Zemaljski muzej prvi put u svojoj povijesti zatvori.
"Definitivno je potrebno poboljšanje menadžmenta jer svako vrijeme novi nove izazove i mogućnosti", ocijenio je dekan Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu Šaćir Filandra sugerirajući kako će u konačnici Sarajevska županija i Federacija BiH morati naći rješenje za status Zemaljskog muzeja.
U tom se muzeju uz ostalo čuva i Sarajevska hagada, židovski spis neprocjenjive vrijednosti koji potječe iz 14. stoljeća.
Profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Imamović koji je tijekom posljednjeg rata u BiH bio direktor muzeja osobno je 1992. spasio Hagadu iznijevši je pod mecima iz zgrade koja se našla na prvoj crti bojišnice. Rukopis je kraj rata dočekao u bankovnom trezoru da bi potom ponovo bio izložen publici sve do listopada 2012. godine.
"Muzej se raspada. Žalosna je to situacija na koju se više nema koga ni upozoravati", kazao je Imamović u povodu neslavne godišnjice.
Imamović ne vjeruje kako će političari htjeti doći do dogovora koji bi kroz novi zakon o pravnom statusu kulturnih institucija, koji je u formi nacrta upravo upućen u javnu raspravu, riješio problem.
"To je još jedna politička obmana jer znaju da je sada godišnjica (zatvaranja muzeja) i znaju da će biti pritisaka medija na njih", drži Imamović.
Jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih književnika Dževad Karahasan podsjeća na činjenicu kako Zemaljski muzej čuva dokaze o cijeloj jednoj ljudskoj zajednici.
"Uništiti muzeje i knjižnice, zatvoriti i učiniti ih nedostupnima članovima te zajednice znači ostaviti zajednicu bez pamćenja. A upravo je pamćenje temeljna razlika između čovjeka i životinje", poručio je Karahasan.