Mateša je danas, u povodu početka nove akademske godine na Visokoj školi za sportski menadžment Aspira u Splitu, jedinoj takvoj školi u Hrvatskoj, održao predavanje na temu "Utjecaj Olimpijskih igara na gospodarstvo“.
Potkrijepljujući trend ekonomskog rasta azijskog područja u koje se sve više seli organizacija velikih sportskih natjecanja, Mateša je iznio podatak da su Olimpijske igre 2008. u Pekingu koštale 40 milijardi dolara, dok su u Olimpijske igre u Londonu 2012. Godine Britanci investirali više od 10 milijardi funti, a za Olimpijske igre u 2004. u Ateni Grci su potrošili oko 10 milijardi dolara.
"Samo od turističkog razgledavanja Olimpijskog stadiona u Pekingu Kinezi godišnje zarade 10 milijuna dolara“, istaknuo je Mateša.
Za prošlogodišnje Olimpijske igre u Londonu Mateša je rekao da su „dobro profilirane“, a za Olimpijske igre u Ateni 2004. godine kazao je kako nisu bile dobro osmišljene jer su izgrađeni mnogi sportski objekti koji su nakon Igara postali neupotrebljivi, te proizvode financijske gubitke.
"Nakon Olimpijskih igara u Ateni za Grčku je došao tužan trenutak jer su izgrađeni mnogi objekti koji se ne koriste a za čije održavanje se svake godine mora izdvojiti izdvojiti 400 milijuna dolara. Čak 98 posto investicija za izgradnju objekata za prošlogodišnje Olimpijske igre u Londonu Britanci su usmjerili u kompanije čije je sjedište u Velikoj Britaniji, a to znači da su, glede Olimpijade, izravno investirali u vlastito gospodarstvo“, rekao je Mateša. Po njegovim riječima Britanci su organizacijom Olimpijskih igara potaknuli veće bavljenje mladih sportom, te će za tu namjenu utemeljiti 6.000 lokalnih sportskih klubova, a u naredne četiri godine investirati više od milijardu funti.
"Zbog Olimpijskih igara u Londonu organizirano je više od 10.000 poslovnih događanja, a britanski dužnosnici koji su bili angažirani u organizaiciji OI svoje će stečeno znaje basnoslovno naplatiti uključujući se u pripremu Zimskih Olimpijskih igara 2014. godine u Sočiju i Olimpijskih igara 2016. godine u Rio de Janeiru", pojasnio je Mateša.
Po Matešinim riječima prošla su vremena kada su za sport bili važni samo sportski rezultati ili zabava pošto se elitni sport pretvorio u biznis.
"U sportu nastupa vrijeme raslojavanja na mali broj onih koji su nebulozno plaćeni i na veliki broj onih koji su slabo plaćeni, pa će se ta enigma morati u budućnosti riješiti“, upozorio je Mateša. Kao primjer sportskih kolektiva koji žive iznad svojih mogućnosti Mateša je naveo nogometne klubove Real Madrid i Barcelonu, koji, po njegovim riječima, "imaju akumulirani gubitak više od milijardu eura“.
Mateša je nakraju kazao kako Hrvatska nije u mogućnosti samostalno organizirati velika sportska natjecanja, ali može sudjelovati u organizaciji takvih događaja zajedno s drugim državama.
"U doglednoj budućnosti mogli bi organizirati veća sportska natjecanja samo za mlađe uzraste", zaključio je čelni čovjek HOO-a.