ZAGREB - Hrvatski sabor će u današnjem nastavku zasjedanja u prvom čitanju razmotriti prijedlog novog zakona o gradnji, koji bi trebao pojednostaviti i pojeftiniti pribavljanje dokumentacije za gradnju. Vlada obrazlaže kako provedba dva odvojena postupka tj. izdavanje lokacijske dozvole kao akta za provedbu prostornog plana i potvrde glavnog projekta ili građevinske dozvole kao akta za građenje, u većini slučajeva predstavlja nepotrebnu administrativnu prepreku i poskupljuje investiciju. Predloženim zakonom uvodi se jedna dozvola - građevinska - i ona će se izdavati na temelju minimalne dokumentacije. Građevinska dozvola vrijedila bi tri godine, a u tom roku morat će se započeti gradnja. Vlasnicima novih objekata zakonom se nameće obveza uređenja fasade i okoliša u razdoblju od pet godina za obiteljske kuće, te do deset godina za velike zgrade, a prekorače li te rokove, prijeti im kazna od tri tisuće kuna za svaki mjesec prekoračenja. Ta se obveza ne odnosi na vlasnike starih kuća bez fasade. Hrvatski sabor bi trebao razmotriti i prijedlog zakona o građevinskoj inspekciji, kojim bi se dio poslova građevinskih inspektora prebacio na komunalne redare, u čiju nadležnost bi ušli manji objekti kao što su ograde i nadstrešnice, ali i naplata kazni za zgrade bez fasada i s neuređenim okolišem.
ZAGREB - Vlada RH na današnjoj će sjednici raspravljati o konačnom prijedlogu zakona o strateškim investicijskom projektima Republike Hrvatske kojim želi olakšati pokretanje investicijskog ciklusa. Prema konačnom prijedlogu u odlučivanje o davanju statusa strateške investicije, kroz sudjelovanje u radu povjerenstva za odabir strateških projekata, uključili bi se i predstavnici jedinica lokalne uprave, odnosno župani i gradonačelnici na čijem se području investicije trebaju realizirati. Dodatno se utvrđuje i odgovornost državnih službenika za brzo rješavanje administrativnih postupaka. Na dnevnom redu su i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju kojim se žele isključili pokušaji zloupotrebe medicinske dokumentacije u postupku utvrđivanja prava na osnovi invalidnosti. Pred ministrima će biti i izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku, kao i Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti kojima se stjecanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti omogućava i osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, pod uvjetom da je do prestanka obavljanja te djelatnosti došlo zbog opravdanih razloga.
SPLIT - Otvaranjem skupne izložbe 64 umjetnička djela različitih svjetskih autora sinoć je u splitskoj Staroj gradskoj vijećnici počeo 6. Međunardoni grafički bijenale –Splitgraphic 2013. Dobitnica Grand Prixa 6. Međunarodnog grafičkog bijenala je Marta Lech iz Poljske. Skupna će izložba u splitskoj Staroj gradskoj vijećnici biti otvorena do 27. listopada, a bijenale će trajati do kraja prosinca. U sklopu bijenala će se u studenom održati samostalna izložba Ingrid Ledent (Belgija) dobitnice Grand Prixa Splitgraphica 2011., a u prosincu će se upriličiti i samostalna izložba Ivana Kožarića. Kožariću je, naime, pripala nagrada za životno dijelo, koja je dodijeljena po prvi puta u povijesti ovog splitskog bijenala. Inače, na otvaranju ravnatelj Splitgraphic bijenala Pavo Majić oštro je kritizirao splitske gradske vlasti zbog, kako je rekao, nebrige za ovu kulturnu manifestaciju te je upozorio kako bi bijenale ubuduće moglo biti ugašeno. “Ovo je zadnje održavanje Splitgraphic bijenala ako gradske vlasti ne shvate da ga trebaju poduprijeti, jer na ovakav način bijenale više ne može funkcionirati", ustvrdio je Majić.
ZAGREB - Knjiga slavnoga talijanskoga arhitekta i likovnog kritičara Camilla Boita "Spomenik kao knjiga - Spisi o arhitekturi, kulturi i restauriranju, 1861.–1886." aktualna je još i danas zbog dvojbe treba li spomeničku baštinu konzervirati ili restaurirati, istaknula je konzervatorica i restauratorica dr. Višnja Bralić na sinoćnjem predstavljanju hrvatskoga prijevoda Boitove knjige u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske. Knjigu Camilla Boita (1836. - 1914.) priredio je pročelnik Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu docent Mirko Špikić, s talijanskoga izvornika na hrvatski jezik prevela Ana Vukman. Knjiga sadrži deset Boitovih antologijskih tekstova o arhitekturi, zaštiti kulturne baštine i restauriranju koje kontekstualizira opširna uvodna studija priređivača Marka Špikića o autoru i recepciji Boitova djela. Autor je tekstove objavljivao u vodećem talijanskom književnom časopisu "Nuova antologia" i upoznaju nas s Boitovim "srednjim putem", dodala je. Taj "srednji put", nastao je pak u Boitovu suprotstavljanju istomišljenicima njegovih suvremenika Francuza Eugene Emmanuel Viollet-le-Duca, koji se zauzimao za restauraciju i Engleza Johna Ruskina, koji je bio pristaša konzervacije.