Konzervativna koalicija CDU/CSU dobila je 41,5 posto glasova, a socijaldemokrati 25,7 posto, pa će CDU/CSU imati 311 mjesta u parlamentu, SPD 192, Ljevica 64, a Zeleni 63 zastupnika i vjerojatno će biti nužno stvaranje velike, 'crveno-crne' koalicije.
"Bit će nužna velika koalicija, između ostaloga i zato što SPD ima većinu u Bundesratu, a bez dovoljnoga broja glasova ili bez dovoljno uvjerljive većine neki se zakoni ne bi mogli donositi. Sa SPD-om imat će dvotrećinsku većinu u parlamentu, što pridonosi stabilnosti njemačke demokracije", drži Tihomir Cipek, profesor sa zagrebačkog fakulteta političkih nauka.
Njemačka kancelarka koja je već vladala zajedno s SPD-om tijekom svog prvog mandata, između 2005. i 2009. u ponedjeljak je na prvoj konferenciji za novinare nakon izborne pobjede rekla da je otvorena za razgovore sa socijaldemokratima (SPD) o formiranju vlade "velike koalicije".
"Otvoreni smo za razgovore. Već sam imala prvi kontakt s predsjednikom SPD-a" Sigmarom Gabrielom, rekla je Merkel. Ali on je želio najprije razgovarati s čelništvom SPD-a, što je kancelarka ocijenila razumljivim.
Budući da drži kako je u prošloj koaliciji loše prošao, ocjenjuju promatrači, SPD će nerado pristati na sporazum s Merkel ako ona ovaj put ne plati visoku cijenu mjestima u vladi i promjenom politike. U predizbornoj kampanji socijaldemokrati su se zauzimali za minimalnu nadnicu na državnoj razini i veće poreze za bogate, čemu se Merkel protivi. SPD bi mogao tražiti i ministarstvo financija i s dužnosti izgurati cijenjenog 71-godišnjeg Wolfganga Schaeublea.
Merkel je rezultat svoje stranke pozdravila kao "snažan glas za ujedinjenu Europu" i najavila da će njezina politika kojom je rješavala krizu ostati nepromijenjena. "Bio je to jasan glas za ujedinjenu Europu", kazala je u sjedištu svoje stranke. "Naša europska politika neće se promijeniti", dodala je.
Cipek smatra kako se mogu očekivati promjene u nekoliko područja: u pitanju energetske politike, u vezi s pitanjem minimalne plaće te u europskoj politici.
"Donijet će se zakon o obnovljivoj energiji, a dvije vodeće njemačke stanke tu već jesu otprilike na istoj strani", rekao je.
Vjerojatno će velike stranke postići kompromis o zakonu o minimalnoj plaći o kojem se već dugo raspravlja u Njemačkoj. "SPD traži jedinstvenu minimalnu plaću za cijelu Njemačku, a konzervativci smatraju da minimalna plaća mora varirati po njemačkim regijama i po granama gospodarstva". Kad je u pitanju najava poreza na imovinu, Cipek smatra kako će to pitanje koje je bilo na SPD-ovoj agendi, polako pasti u zaborav.
Problem europske politike, postojanje jedinstvene valute bez jedinstvene financijske politike, drži Cipek, nova Njemačka pokušat će riješiti stvaranjem novih institucija koje bi bolje vodile finacijsku politiku ili bi sadašnje institucije mogle dobiti veće ovlasti, npr. Europska središnja banka. Tu bi SPD-ovo insistiranje na solidarnosti moglo biti prihvaćeno, kaže Cipek. "Njemačka je vlada već i dosad pokušavala naći ravnotežu između štednje i solidarnosti. Čak je i ministar financija Wolfgang Schaeuble rekao kako isključivo stroga štednja nema smisla i da šteti i njemačkoj ekonomiji".
Predizborna se kampanja uglavnom oslanjala na osobu kancelarke Merkel pa britanski Guardian piše kako je Angela Merkel pobijedila protivnike, ali i saveznike: liberali (FDP), koje javnost doživljava kao odgovorne za financijsku krizu, prvi put od osnutka 1947. nisu prešli izborni prag i predsjednik stranke i njemački vicekancelar Philipp Roessler odmah je dao ostavku.
Zeleni su dobili 8,4 posto glasova, mnogo manje nego 2009. (10,7 posto). Treća snaga i jedina preostala stranka u novom sazivu Bundestaga bit će Ljevica s 8,6 posto osvojenih glasova.
Upravo završeni izbori povijesni su još po nečemu, javlja agencija AP. Iako su imigranti ili djeca i unuci imigranata gotovo petina od 80 milijuna Nijemaca, rijeki ulaze u savezni parlament, a unatoč činjenici da u Njemačkoj živi pola milijuna ljudi afričkoga podrijetla, tek je sad prvi crnac ušao u parlament.
"Moj je izbor u njemački parlament od povijesne važnosti", kaže Karamba Diaby, kemičar rođen u Senegalu koji je njemačko državljanstvo dobio 2001. On najavljuje zalaganje za jednake mogućnosti u obrazovanju. "Svako dijete u Njemačkoj mora imati priliku za uspješno školovanje bez obzira na podrijetlo ili dohodak roditelja".
U parlament od 630 zastupnika izabrano je više od desetero imigranata prve ili druge generacije. oni su, poput Diabyja, većinom zastupnici SPD-a, Ljevice ili Zelenih, ali u Bundestagu će odsad sjediti i prva muslimanska zastupnica konzervativne stranke Angele Merkel. Cemile Giousouf, izabrana u gradu Hagenu 35-godišnja je Njemica čiji su roditelji turski imigranti.
Za treću pobjedu Angele Merkel koja je na putu da pretekne i nekadašnju britansku premijerku Margaret Thatcher kao žena s najduljim stažem na vodećoj dužnosti, zaslužni su i izvrsna ekonomska situacija i činjenica da ona nije konfliktna političarka. "U javnom nastupu ona uvijek nudi mnogo mogućnosti kompromisa, uvijek ostavlja dojam da vas razumije i da će vam pokušati pomoći, poput 'stroge majke': ona će vam dati po prstima ako ste to zaslužili, ali na nju se uvijek možete osloniti", objašnjava Tihomir Cipek zašto su Nijemci trećim mandatom nagradili Angelu Merkel.
Čak su i politički protivnici priznali Angeli Merkel da je velika pobjednica prvih njemačkih izbora od početka krize u eurozoni 2010., čime se potvrdila kao dominantna europska političarka. Njezino ozareno lice osvanulo je u ponedjeljak na naslovnicama koje su pozdravile izborne rezultate kao njezinu osobnu pobjedu. "To je njezin trijumf. Porezi, pravosuđe ili euro nisu bili presudni, nego pitanje komu građani vjeruju da će razumno i dobrih živaca vladati u kancelarskom uredu", komentira Nikolaus Blome u Bildu.
Kao građanin morate imati koristi od ekonomskog uspjeha zemlje, a Nijemci to imaju i za to su na izborima protekli vikend zahvalili dosadašnjoj kancelarki Angeli Merkel čiji su konzervativci postigli najuvjerljiviju izbornu pobjedu u Njemačkoj još od vremena kad je Helmut Kohl ponovno ujedinio zemlju. "Njemačka je pokazala da se mogu pomiriti interesi kapitala i društva, da može postojati kvalitetan spoj ekonomskog prosperiteta i politike koja jamči obrazovanje te socijalnu i zdravstvenu skrb", drži profesor Cipek.
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz čestitao je u ponedjeljak Angeli Merkel na velikoj izbornoj pobjedi i istaknuo da su pred novom njemačkom vladom i Europskom unijom glavni izazovi borba protiv nezaposlenosti mladih i investicije koje trebaju osigurati gospodarski rast. "Rezultati izbora u Njemačkoj predstavljaju izvanredan uspjeh Angele Merkel. Kao predsjednik Europskog parlamenta, čestitam kancelarki na tom rezultatu", navodi Schulz koji pripada njemačkoj Socijaldemokratskoj stranci (SPD).
Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy izrazio je uvjerenje da će nova njemačka vlada i dalje pridonositi izgradnji Europe. "Vjerujem da će Njemačka s novom vladom nastaviti s angažmanom i doprinosom izgradnji mirne i prosperitetne Europe na korist svih građana", rekao je Van Rompuy.
U vezi s njemačkim izborima na kojima je CDU zajedno s bavarskim CSU-om postigao uvjerljivu pobjedu oglasile su se i dvije najjače političke grupacije u Europskom parlamentu. Šef zastupničkog kluba europskih socijalista Hannes Swoboda pozvao je njemačke socijaldemokrate da uđu u koaliciju s CDU-om. "Potičem SPD da uzme mandat koji mu su birači dali i da pokaže odgovornost unutar velike koalicije. Samo velika koalicija može donijeti stabilnost, pod uvjetom da Angela Merkel prihvati pozive SPD-a da se provodu socijalno izbalansirane reforme i stvori socijalno pravednija Europa. Postoji hitna potreba za socijaldemokratskim utjecajem u budućoj njemačkoj vladi kako bi se provele europske reforme i postigla veća socijalna jednakost u Njemačkoj", kaže Swoboda.
U odnosu na Hrvatsku, ako je suditi po prvoj tiskovnoj konferenciji Angele Merkel, neće biti promjena, od Hrvatske se i dalje očekuje da ispuni svoje obveze. "Nadam se da će Hrvatska ispoštovati sve ono o čemu smo se dogovorili u Europskoj uniji".
Odgovarajući na pitanje novinara hrvatskog RTL-a o tome hoće li ispuniti obećanje i doći u Hrvatsku poslije izbora, Merkel je odgovorila da "prvo mora sastaviti vladu", ali da će rado posjetiti Hrvatsku. "Nadam se također da će Hrvatska ispoštovati sve ono što smo dogovorili u EU", upozorila je potom. "Žalim što se neposredno nakon pristupa govori o onome što se ne poštuje striktno i što ponovno govorimo o onome što smo već dogovorili", dodala je Merkel koja 30. lipnja nije došla u Zagreb na proslavu ulaska u EU. Službeno je objašnjeno da joj "nedostaje vremena", a mediji su naveliko pisali da je razlog nedolaska poruka službenom Zagrebu da ne uvodi ograničenje na primjenu europskog uhidbenog naloga, koje će kasnije postati poznato pod kolokvijalnim nazivom 'lex Perković', po bivšem dužnosniku jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Josipu Perkoviću za kojim je Njemačka raspisala tjeralicu zbog navodne upletenosti u ubojstvo emigranta Stjepana Đurekovića.