Zapravo se želi "stvoriti privid da to Ministarstvo ima smisao", da nešto radi, kaže Đuro Popijač (HDZ), koji nedopustivim drži uređivati funkcioniranje i izbor tijela Hrvatskoga zadružnog saveza (HZS).
"HZS je potpuno privatna asocijacija, zadruge su dobrovoljna, otvorena i samostalna društva, kojima upravljaju njihovi članovi, a ne ministarstvo", upozorio je Popijač.
Oporba upozorava na pogubna kretanja u zadrugarstvu, koja se ogledaju u činjenici da je u proteklu godinu i pol s radom prestala 931 zadruga.
Krajem 2011. bilo je 2.060 zadruga i gotovo 29 tisuća zadrugara, a polovicom ove 1. 131 zadruga i 19. 309 zadrugara, kaže Popijač.
Rezervu spram Vladinih rješenja ima i HDSSB, koji u njima ne prepoznaje interes za jačanje zadruga i povezivanje zadrugara. Ta rješenja, kaže Krešimir Bubalo, ne odgovaraju na ključnu stvar, a to je kako da proizvođači dođu do tržišta, kako bi se izbjegle situacije kakve su ovoga ljeta imali proizvođači rajčice koji nisu imali kome prodati svoj proizvod.
Njegove je navode potvrdio Ivan Šuker (HDZ) primjerom proizvođača rajčica iz doline Neretve, koji su ih tržili za tri kune, dok su se na tržnicama prodavale po 15 kuna.
Tko je na tome zaradio, upitao je Šuker?
Načelnu potporu Vladinim rješenjima dao je nezavisni Ivan Grubišić. Treba, kaže, učiniti sve da zadruge funkcioniraju, ali ne smiju državne ustanove imati 'zadnju' u organiziranju građana.
Punu potporu Vladinim rješenjima daje Klub SDP-a.
U godini ulaska Hrvatske u EU, tumači Tonka Ivčević, nužno je uskladiti i poboljšati postojeća rješenja kojima se stvara okvir za razvoj zadruga i zadružnog poduzetništva.
Izmjene Zakona o zadrugama donose definiciju zadruge kojom se ističu njene posebnosti po kojima se zadruga razlikuje od drugih društava, opisane su zadružne vrijednosti i načela na kojima se zadruga temelji.
Zakon bi trebao osigurati redovito funkcioniranje krovne ustanove zadrugarstva – Hrvatskog saveza zadruga. Definiraju se javne ovlasti Saveza, potvrde i isprave koje će izdavati.