Uz novi prijedlog o načinu provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", oko čega se već tri godine ne pronalazi zajedničko rješenje, navodno se došlo i "na korak" od rješenja problema uspostave jedinstvenog mehanizma koordinacije odnosa s EU.
Nakon što su se Stranka demokratske akcije (SDA) i HDZ BiH načelno usuglasile o novom modelu provedbe presude "Sejdić-Finci" predstavnici ostalih parlamentarnih stranaka uglavnom su pozitivno reagirali naznačivši kako bi takav model mogli prihvatiti nakon što se preciziraju sve potankosti.
U biti riječ je o uspostavi modela po kojemu bi se na teritoriju Federacije BiH de facto ustanovile dvije izborne jedinice iz kojih bi se birala dva člana Predsjedništva BiH. Taj bi model otvorio teorijsku mogućnost da u državni vrh bude izabran i netko tko nije iz reda konstitutivnih naroda, a istodobno bi onemogućio preglasavanje hrvatskog biračkog tijela.
Nakon što je informacija o novom izbornom modelu "procurila" u medije, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kazao je kako nikakav konačni dogovor nije postignut ali vjeruje da će to uskoro biti moguće. "Nismo na zajedničkom sastanku formalno raspravili taj prijedlog pa ne možemo reći ni da smo ga dogovorili", kazao je Čović kako ga citira "Dnevni avaz". Ustvrdio je kako je zapravo riječ o prijedlogu koji dolazi iz SDA "koji je dobar pravac i ništa više od toga".
Kazao je kako u HDZ BiH i dalje razmatraju različite prijedloge izbornih modela uključujući i onaj po kojemu bi županije s bošnjačkom većinom činile jednu izbornu jedinicu, a one s hrvatskom drugu iz koje bi se izravnim glasovanjem birala dva člana državnog vrha.
U Republici Srpskoj ostao bi postojeći izborni model s tim što bi se brisala odrednica po kojoj se iz tog entiteta u državni vrh bira Srbin.
Predsjednik SDA Sulejman Tihić drži kako predloženi model u cijelosti uvažava zadaće koje postavlja presuda u slučaju "Sejdić-Finci", a istodobno osigurava da svaki glas ima istu vrijednost. Konstatirao je kako o svemu postoji "visok stupanj suglasnosti" između SDA i HDZ BiH.
Spremnost da podupru dogovor SDA-HDZ BiH iskazali su i iz HDZ 1990., uz uvjet da se objasne svi detalji, a slično su reagirali i iz Saveza za bolju budućnost (SBB).
Jedino je Socijaldemokratska partija (SDP) iskazala stanovitu suzdržanost upozoravajući kako neće poduprijeti rješenja koja bi doprinijela podjeli FBiH na bošnjački i hrvatski dio odnosno uspostavu treće izborne jedinice, jer to smatraju uvodom u daljnju podjelu države.
Procjena je medija kako bi se čak i u slučaju protivljenja SDP-a u parlamentu BiH moglo osigurati dovoljno glasova za usvajanje predloženih rješenja.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potvrdio je pak kako će u tom entitetu prihvatiti svako rješenje za FBiH o kojemu se dogovore hrvatske i bošnjačke stranke.
Dva su entiteta do sada imala oprečna stajališta o tome kako ustrojiti mehanizam koordinacije odnosa s EU, o čemu ovisi i dodjela svake dalje financijske pomoći BiH iz Bruxellesa. Već godinama je sporno to hoće li se ti odnosi koordinirati s državne razine te kakvu će ulogu u svemu imati entiteti odnosno županije unutar FBiH.
Predsjednici vlada FBiH Nermin Nikšić i RS Željka Cvijanović o tome su u utorak razgovarali sa šefom delegacije EU u Sarajevu Petersom Sorensenom.
"Nikad nismo bili bliže dogovoru o kvalitetnom mehanizmu koordinacije i na pragu smo da potpuno riješimo taj uvjet", izjavio je nakon tih razgovora federalni premijer Nikšić izrazivši uvjerenje kako će se do 1. listopada moći kazati da postoji usuglašeni mehanizam koordinacije.
Predsjednica vlade RS Cvijanović dala je naznačiti kako je dogovoreno da u mehanizmu koordinacije sudjeluju praktično svi koji za to imaju ustavne ovlasti. Kazala je kako će postojati "jedan glas" kojim će BiH razgovarati s EU, no u artikuliranju stajališta sudjelovat će predstavnici svih razina vlasti unutar države.
Predstavnici EU još nisu komentirali najave o mogućim dogovorima unutar BiH uoči 1. listopada.