Hrvatska bi tako mogla biti prva i jedina članica EU-a protiv koje su aktivirane zaštitne klauzule zbog kršenja europske pravne stečevine. "Ovo je do sada jedinstven slučaj", rekao je izvor iz EK-a, dodajući da su sve zemlje na koje se EU do sada širio imale zaštitne klauzule, ali se nikada nisu koristile.
EK je pokrenula postupak jer je Hrvatska prekršila Europski uhidbeni nalog donošenjem zakona, kolokvijalno nazvanog "lex Perković", kojim se primjena naloga ograničava na zločine počinjene nakon kolovoza 2002.
Pošto vlada ni nakon opetovanih upozorenja Bruxellesa nije izmijenila sporni zakon, kolegij europskih povjerenika odlučio je poduzeti mjere protiv Hrvatske, najvjerojatnije uskraćivanje novaca za pripremu za ulazak u schengenski prostor ili uvođenje postpristupnog monitoringa.
"Nakon puno upozorenja i pisama, predsjednik (EK Jose Manuel) Barosso i ja, zajedno s povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom, obavijestili smo kolegij povjerenika prošloga petka i dobili smo punu podršku za bilo kakve buduće akcije", rekla je europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding na konferenciji za novinare u Trstu.
"Te buduće akcije su u pripremi i stići će prilično brzo. Mi ćemo pokrenuti postupak iz članka 39. a pokretanje tog postupka neposredno predstoji", dodala je Reding ističući da je "lex Perković" protivan europskom pravu i da se u ovome slučaju radi o "teškom narušavanju povjerenja" izgrađenog tijekom pristupnih pregovora Hrvatske EU
Njezina glasnogovornica Mina Andreeva ranije u Bruxellesu je ponovila da EK očekuje "brzu i bezuvjetnu" promjenu zakona, dodajući da riječ brzo ne sadrži nekakav konkretan rok, "ali ne znači da se to treba učiniti za godinu dana, nego bez nepotrebnog odgađanja".
Moguće uskraćivanje novca za Schengen
Andreeva nije mogla precizirati koje sankcije bi se mogle uvesti Hrvatskoj rekavši da će se o tome odlučiti nakon konzultacija sa zemljama članicama.
No, iz diplomatskih izvora se doznaje da će to najvjerojatnije biti uskraćivanje novaca za pripremu za ulazak u schengenski prostor. Alternativa tome bila bi uvođenje postpristupnog monitoringa, čemu se Komisija protivila prije ulaska Hrvatske u EU-u, dodaje taj izvor.
Za pripremu za ulazak u Schengenski prostor Hrvatska bi u sljedeće dvije godine trebala dobiti 80 milijuna eura, dok je 40 milijuna eura za ovu godinu već dobila.
Članak 39. pristupnog ugovora omogućava Komisiji da do kraja razdoblja koje traje do tri godine nakon pristupanja može na zahtjev neke države članice ili na svoju vlastitu inicijativu poduzeti odgovarajuće mjere i odrediti uvjete i načine njihove provedbe u slučaju ozbiljnih nedostataka u prenošenju ili provedbi europske pravne stečevine. Mjere se ne zadržavaju dulje nego li je to nužno potrebno, a u svakom slučaju ukidaju se kada se nedostaci isprave.
Vladajući bez komentara, Miljenić ponavlja da je "iznenađen"
Iz ureda predsjednika Ive Josipovića, vlade i ministarstva vanjskih i europskih poslova nije se mogao dobiti komentar odluke EK-a, a iz ministarstva pravosuđa tek podsjećaju na ranije pismo ministra Orsata Miljenića povjerenici Reding u kojem je rekao da je "iznenađen najavama o aktiviranju 'zaštitnih mjera', jer nije došlo do ozbiljnih nedostaka u prenošenju ili stanju provedbe acquisa".
Miljenić je istaknuo da Hrvatska izvršava Europski uhidbeni nalog, da je preuzela obvezu uskladiti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a te da je Komisiji poslan "jasno definiran vremenski redoslijed u kojem će se zakonske izmjene izraditi, donijeti u Saboru i stupiti na snagu".
Miljenić je podsjetio i da se zaštitne mjere nisu primjenjivale na Sloveniju i Češku koje su također unijele vremensko ograničenje primjene uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u svojim pristupnim pregovorima.
No, Reding ističe da se slučaj Hrvatske ne može uspoređivati sa Češkom i Slovenijom i da se jedna članica ne može pozivati na pogrešan postupak druge članice, kao presedan, da bi ga ponovile. Usporedila je to sa prometom "kada bi netko ispred nas prošao kroz crveno, pa mislimo da i mi možemo kroz crveno".
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko rekao je nakon današnje najave Europske komisije o pokretanju sankcija protiv Hrvatske zbog nepoštivanja europskog uhidbenog naloga da ne očekuje materijalno kažnjavanje Hrvatske.
"Pedagoške mjere i materijalno kažnjavanje ne očekujem, a Vlada će znati reagirati štiteći hrvatske interese te se dogovoriti s EU i vjerujem da će naći rješenje", rekao je Leko u emisiji "S Markova trga" Hrvatskog radija.
Ni hrvatski član Europske komisije Neven Mimica, povjerenik za zaštitu potrošača, nije u ponedjeljak bio dostupan za komentar najave o aktiviranju članka 39. iz hrvatskog pristupnog ugovora, a iz njegova ureda su poručili da nemaju komentara. "Nemamo komentar u vezi s tim", rekao je Mimičin glasnogovorik David Hudson. Kako se doznaje, Mimica se u petak na kolegiju povjerenika nije usprotivio mogućnosti aktivacije članka 39.
Oporba proziva premijera Milanovića da je iracionalan i da šteti Hrvatskoj
"Ovo je, ne samo bacanje ljage na Hrvatsku kao zemlju u koju se ne može imati povjerenja, ovo će i i materijalno oštetititi Hrvatsku", rekao je predsjednik najjače oporbene stranke HDZ Tomislav Karamarko ocijenivši ponašanje premijera Zorana Milanovića "iracionalnim".
"Vlade prolaze, ova vlada će brzo proći i otići, ali ostavila je i ostavit će jedan neugodan pečat, hipoteku, a rekao bih i materijalne probleme našoj zemlji", dodao je Karamarko.
Predsjednica HSP-a dr. Ante Starčević Ruža Tomašić izjavila je da premijer Milanović prolongiranjem ukidanja ograničenja primjene europskog uhidbenog naloga radi ogromnu štetu hrvatskim građanima.
"SDP i Kukuriku koalicija dopustili su Milanoviću da radi što hoće, umjesto da ga maknu kako više ne bi radio štetu koju u konačnici neće osjetiti on nego ionako osiromašeni hrvatski građani", rekla je Tomašić.
Nezavisna saborska zastupnica i bivša premijerka Jadranka Kosor ustvrdila je bi se hrvatska vlada trebala sastati već danas, najkasnije sutra, utvrditi izmjene zakona i hitno ih poslati Saboru.
Time će Hrvatska poslati poruku Komisiji da je popravila stvar i barem umanjiti štetu, iako će trajna šteta ostati, jer Hrvatska u Uniju ulazi obilježena kao krajnje nevjerodostojna članica, rekla je Kosor.
Manjinski koalicijski partner IDS zabrinut je zbog najave sankcija. "Mislim da je to zabrinjavajuće s obzirom na nedavni ulazak Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji i na velika očekivanja hrvatskih građana od članstva u samoj uniji", kazao je Hini potpredsjednik IDS-a Boris Miletić.