Stručnjakinja za europske integracije Višnja Samardžija iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose smatra da je Hrvatska sada u situaciji u kojoj mora brzo reagirati i naći rješenje koje će biti prihvatljivo Europskoj komisiji kako bi pokazala kredibilitet nove članice koja se u pregovorima s EU izjasnila da je spremna usvojiti europsku pravnu stečevinu, ali i provoditi je u praksi. "Hrvatska mora brzo reagirati kako bi se otklonili uzroci izricanja mjere, odnosno sankcije Komisije", kazala je Samardžija.
Dodala je da Europska komisija Hrvatsku može sankcionirati privremenom suspenzijom određenih odredbi iz pristupnog ugovora. Jedna od mogućih mjera koju se spominje je uskraćivanje korištenja novaca za pripremu ulaska u schengenski prostor ili podvrgavanje nadzoru Europske komisije odnosno monitoring.
Sredstva o kojima je riječ su vrlo važna jer Hrvatska prije ulaska u schengenski prostor mora provesti mjere vezane za koordinaciju između policije, carine i pravosuđa, odnosno treba usvojiti schengenske standarde, koji se odnose na kontrolu granica, vizni režim, policijsku suradnju i zaštitu osobnih podataka.
Hrvatska je sada članica koja ima vanjsku granicu EU i ulazak u Schengen znači obvezu nadzora nad oko gotovo 2400 kilometara kopnene i 1000 kilometara morske granice. To znači obuku policije, nabavu opreme za nadzor granica i implementaciju schengenskog informacijskog sustava, kazala je Samardžija, naglasivši kako Hrvatska mora brzo reagirati i pokazati da je vjerodostojna zemlja članica.
Branko Caratan sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti smatra kako treba očekivati da će se hrvatska vlada u ovom slučaju ponašati racionalno te da neće kompliciranjem ili odugovlačenjem dozvoliti ugrožavanje državnih interesa.
No, smatra da je nakon toga sasvim opravdano postaviti pitanje o ravnopravnosti država članica Unije, a tu ne misli na europski uhidbeni nalog nego na "velike privilegije" koje su neke države članice sebi osigurale u smislu izuzeća od pravila ponašanja koje vrijede za sve druge članice.
"Takovo ponašanje Hrvatske pokazalo bi da ona ne brine samo o svojim konkretnim interesima nego da zagovara jednakopravnost unutar Europske unije, što je osnovni princip funkcioniranja svakog demokratskog pravnog poretka", zaključio je Caratan.
Hrvoje Butković s Odjela za europske integracije Instituta za razvoj i međunarodne odnos u komentaru Hini je rekao da je Hrvatska izuzeće od cjelovite provedbe europskog uhidbenog naloga trebala tražiti tijekom pristupnih pregovora, a s obzirom da to tada nije napravljeno nije smjela mijenjati zakon koji je prethodno bio usklađen s pravnom stečevinom tri dana prije ulaska u EU.
"Time su ozbiljno prekršena europska pravila te se ukoliko brzo ne promjeni sporni zakon mogu očekivati sankcije u obliku uskraćivanja novca za uspostavu Schengena ili na neki drugi način", kazao je Butković.