Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
16. rujna 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Grčić na Bečkom ekonomskom forumu
7. I RWE Energija najavljuje prilagodbu svojih cijena od 1. listopada
8. PBZ: ove godine pad BDP-a 0,9 posto, iduće rast 1 posto
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
16. 09. 201.040.000 101.040.000 31.040.000 1,42
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) Prekonoćni 20.000.000 0,30 1 mjesec 11.040.000 3,46 Ukupno 31.040.000 1,42
Izvor: Tržište novca
Tržište novca: potražnja, ponuda i kamate pale
Na Tržištu novca Zagreb potražnja i ponuda danas su osjetno pale, kao i kamatne stope.
Potražnja je danas pala za 18 posto u odnosu na petak, na otprilike 201 milijun kuna, dok je ponuda skliznula za 16 posto, na 101 milijun kuna. Pritom je najveći dio potražnje, oko 170 milijuna kuna, ostao nepokriven. Većinu prometa, 20 milijuna kuna, činili su prekonoćni krediti, pri čemu im je cijena pala s 0,40 na 0,30 posto. Na rok od mjesec dana plasirano je, pak, 11,04 milijuna kuna, po kamati od 3,46 posto, dok je u petak iznosila 3,83 posto. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 31,04 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamata skliznula s 3,56 posto, koliko je iznosila u petak, na 1,42 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: pad dioničkih indeksa
Dionički indeksi Zagrebačke burze tjedan su započeli padom vrijednosti, i to Crobex za 0,14 posto, na 1.825,70 bodova, a Crobex10 za 0,35 posto, na 1.031,76 bodova.
Današnji redovni promet Zagrebačke burze iznosio je 8,2 milijuna kuna, a milijunski je promet ostvaren samo dvjema dionicama. Dionica HT-a imala je promet od 1,6 milijuna kuna, a zabilježila je rast cijene za 0,38 posto, na 178,48 kuna. Redovnoj dionici Adris grupe cijena je pala za 1,01 posto, na 295 kuna, uz promet od 1,1 milijun kuna. Po visini prometa slijede dionice Hotela Imperial, s 329,6 tisuća kuna, uz rast cijene za 2,29 posto, na 223 kune.
Rast cijene, za 0,20 posto, na 123,50 kuna, ostvarile su i dionice AD Plastika, kojih je protrgovano za 265,4 tisuće kuna. Više od 200 tisuća kuna iznosio je i promet dionicama Petrokemije, kojima je cijena pala za 0,79 posto, na 204,25 kuna, te dionicama Tankerske plovidbe, čija je cijena porasla za 0,35 posto, na 290 kuna i dionicama Đuro Đaković Holdinga, koje su poskupjele za 1,44 posto, na 57,84 kune.
Među trgovanijim dionicama cijene su danas pale dionicama Valamar Adria Holdinga za 0,56 posto, Podravke 0,88 posto, Ine 2,07 posto, Uljanik plovidbe za 2,97 posto. Osjetniji rast cijene pak danas bilježe dionice Hotela Cavtat za 19,99 posto, na 300 kuna, uz promet od 101,6 tisuća kuna, a uz znatno niži promet (od tek 9,4 tisuće kuna) za 5,62 posto, na 2.350 kuna, porasta je cijena dionice Liburnia Riviera Hotela, iz kojih su Zagrebačkoj burzi dostavili tekst ponude za preuzimanje Hotela Cavtat.
LRH je 80,81 postotni vlasnik Hotela Cavtat, a za preuzimanje preostalih dionica manjinskim će dioničarima ponuditi 308,89 kuna po dionici. Po toj je cijeni naime LRH stekao dionice Hotela Cavtat, odnosno otkupio ih je od španjolske kompanije Endicot Croacia S.L. početkom srpnja ove godine.
RIZ odašiljači je pak izvijestio o isporuci 20kW kratkovalnog radio-odašiljača za kupca u Japanu. Riječ je o prvom ugovoru te prvoj isporuki radio-odašiljača RIZ-ove proizvodnje za japansko tržište.
Varaždinski je Varteks pak putem Zagrebačke burze potvrdio da u cilju otvaranja novih tržišta trenutno pregovara s potencijalnim poslovnim partnerima iz Iraka.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 123,50 124,40 123,50 265.455,20 0,20%
ATGR-R-A 673,50 685,00 685,00 114.341,84 2,09%
CROS-R-A 6.650,00 6.700,00 6.700,00 26.750,00 0,00%
DLKV-R-A 34,00 34,00 34,00 2.074,00 1,80%
HT-R-A 177,75 178,48 178,48 1.602.019,86 0,38%
IGH-R-A 188,00 188,31 188,00 17.120,57 -3,52%
INA-R-A 4.205,00 4.299,96 4.211,01 152.047,36 -2,07%
INGR-R-A 3,42 3,55 3,55 43.966,73 -1,11%
LEDO-R-A 7.800,02 7.841,00 7.841,00 39.164,02 -0,75%
LKPC-R-A 460,00 464,90 464,90 88.472,63 -0,02%
MGMA-R-A 1,18 1,20 1,18 7.192,40 -0,84%
OPTE-R-A 6,50 7,14 7,14 24.620,32 8,18%
PODR-R-A 249,81 254,99 250,27 161.489,11 -0,88%
PTKM-R-A 204,23 204,50 204,25 235.814,34 -0,79%
ULPL-R-A 170,00 179,00 175,52 157.798,56 -2,97%
VART-R-1 14,61 15,83 15,75 75.994,83 5,78%
VIRO-R-A 605,01 610,00 610,00 15.200,10 0,49%
Redovito Tržište
ACI-R-A 4.200,00 4.201,00 4.200,00 12.601,00 -4,55%
ADRS-P-A 270,00 270,00 270,00 187.380,00 0,00%
ADRS-R-A 295,00 295,56 295,00 1.097.606,12 -1,01%
ARNT-R-A 186,00 191,00 186,00 68.316,82 -2,60%
ATPL-R-A 326,10 334,89 330,25 49.393,64 0,08%
BLJE-R-A 59,00 59,99 59,98 132.725,43 0,00%
BPBA-R-A 5,46 5,46 5,46 1.561,56 0,74%
DDJH-R-A 56,80 59,06 57,84 209.703,04 1,44%
DIOK-R-A 27,34 27,40 27,40 42.352,69 3,40%
ERNT-R-A 1.487,12 1.487,15 1.487,15 43.126,78 0,00%
FRNK-R-A 500,08 500,08 500,08 64.010,24 0,02%
HCVT-R-A 286,12 300,00 300,00 101.597,48 19,99%
HDEL-R-A 103,80 104,00 104,00 14.652,60 0,28%
HIMR-R-A 219,99 223,00 223,00 329.583,45 2,29%
HMDN-R-A 54,51 54,51 54,51 2.234,91 0,94%
HUPZ-R-A 1.245,00 1.245,00 1.245,00 2.490,00 2,05%
INDG-R-A 71,00 83,22 71,00 8.510,59 -21,10%
IPKK-R-A 186,00 186,00 186,00 3.720,00 0,54%
JDGT-R-A 665,51 665,51 665,51 99.826,50 0,83%
JDOS-R-A 3.000,00 3.000,00 3.000,00 78.000,00 0,00%
JDPL-R-A 69,00 69,00 69,00 8.970,00 0,00%
JDRA-R-A 542,01 544,44 542,01 17.932,88 -0,91%
KODT-P-A 1.030,00 1.030,00 1.030,00 10.300,00 -0,10%
KODT-R-A 1.102,00 1.105,00 1.102,00 58.424,05 -1,61%
KORF-R-A 158,61 159,99 159,01 181.918,73 -0,56%
KRAS-R-A 399,00 399,00 399,00 39.900,00 0,00%
KSST-R-A 334,01 334,01 334,01 334,01 -1,76%
LKRI-R-A 111,01 113,00 111,11 109.276,32 0,53%
LRH-R-A 2.350,00 2.350,00 2.350,00 9.400,00 5,62%
PUNT-R-A 0,63 0,63 0,63 90,09 -3,08%
SAPN-R-A 175,50 175,50 175,50 10.881,00 1,45%
SLPF-R-A 33,00 33,21 33,00 21.222,80 -5,71%
SLRS-R-A 590,00 605,00 605,00 55.688,87 2,56%
SMNS-R-A 535,00 535,00 535,00 19.260,00 0,94%
THNK-R-A 682,00 690,00 682,00 78.196,00 -1,16%
TISK-R-A 185,00 185,00 185,00 1.480,00 0,00%
TNPL-R-A 280,00 290,00 290,00 210.080,75 0,35%
VDKT-R-A 315,08 319,99 319,99 6.355,61 1,26%
VPIK-R-A 110,00 114,98 114,98 192.577,58 3,59%
ZABA-R-A 28,02 28,11 28,02 63.756,94 -0,04%
ZTNJ-R-A 165,00 165,00 165,00 165,00 -10,81%
ZVCV-R-A 62,60 62,60 62,60 3.130,00 -0,63%
ZVZD-R-A 3.925,00 3.925,00 3.925,00 7.850,00 -0,13%
Domaći MTP
BCIN-R-A 299,99 299,99 299,99 5.399,82 0,00%
KOTR-P-A 1.350,00 1.350,00 1.350,00 6.750,00 0,00%
PRFC-R-A 23,76 23,77 23,77 6.892,30 3,80%
SNHO-R-A 150,01 155,00 155,00 47.382,95 1,31%
VLHO-R-A 100,00 101,50 100,00 34.461,50 0,00%
Inozemni MTP
FNOI-D-141A 96,00 98,50 96,00 422.396,87 \
FNOI-D-147A 92,08 94,61 92,08 3.896,49 \
FNOI-D-151A 88,00 92,91 88,00 3.797,35 \
FNOI-D-157A 88,36 88,36 88,36 3.834,01 \
FNOI-D-161A 86,50 86,51 86,50 3.753,62 \
FNOI-D-167A 81,76 81,76 81,76 3.547,63 \
FNOI-D-171A 79,61 79,61 79,61 3.454,34 \
FNOI-D-177A 71,76 71,76 71,76 3.113,73 \
FNOI-D-181A 67,76 67,76 67,76 2.940,16 \
FNOI-D-187A 64,76 64,76 64,76 2.809,99 \
FNOI-D-191A 61,76 61,76 61,76 2.679,82 \
FNOI-D-197A 59,76 59,76 59,76 2.593,04 \
EGB-S-LBU1 80,60 81,40 81,40 3.246,00 4,36%
EGB-S-LDX2 121,50 121,80 121,80 42.600,00 7,69%
EGB-S-LSL4 21,32 23,30 23,20 6.788,42 4,98%
EGB-S-LSP2 12,10 12,10 12,10 12.100,00 10,00%
EGB-S-LWL2 95,50 99,90 99,90 16.435,30 -2,82%
EGB-S-SBU2 65,30 65,50 65,50 3.728,10 -3,53%
EGB-S-SDX3 54,00 54,50 54,50 118.572,00 -17,42%
EGB-S-SDX4 27,60 32,61 28,80 467.793,29 -20,00%
EGB-S-SGD2 189,50 190,70 190,60 149.836,40 -0,26%
EGB-S-SSL1 51,30 52,70 51,30 4.888,90 23,02%
EGB-S-SWL3 67,00 74,60 71,40 175.466,00 3,48%
Ukupan promet
8.247.263,38
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex neznatno kliznuo
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u četvrtak je blago kliznulo na 183,1603 boda, s 183,1639 bodova iz prethodnog dana, objavila je HANFA u petak.
Neznatan pad indeksa posljedica je mješovitog trenda obveznih mirovinskih fondova.
Pritom je fond AZ ostvario 0,02-postotni rast, na 188,2092 boda, a Erste Plavi 0,5-postotan, na 188,5977 bodova. U padu je bila vrijednost fonda Raiffeisen, koja je kliznula za 0,03 posto, na 182,1720 bodova i PBZ Croatia osiguranja, niža za 0,06 posto, na 168,1796 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
11. 09. 12. 09.
Mirex 183,1639 183,1603 0,00
AZ OMF* 188,1690 188,2092 0,02
Erste Plavi OMF.* 188,5040 188,5977 0,05
PBZ Croatia osig.OMF* 168,2724 168,1796 -0,06
Raiffeisen OMF* 182,2357 182,1720 -0,03
AZ benefit DMF** 196,4285 196,6070 0,09
AZ profit DMF** 219,0087 218,7278 -0,13
Croatia osiguranje DMF** 134,7868 134,8682 0,06
Erste Plavi Expert DMF** 157,1484 157,2582 0,07
Erste Plavi Protect DMF** 160,1056 160,2225 0,07
Raiffeisen DMF** 173,4400 173,3922 -0,03
ZDMFAutocesta Rijeka – 108,2031 108,2276 0,02
Zagreb***
Auto Hrvatska ZDMF*** 122,7863 122,7817 0,00
AZ Dalekovod ZDMF*** 210,4369 210,2160 -0,10
AZ Hr. kontrola zračne 205,5770 205,3185 -0,13
plov.***
AZ VIP ZDMF*** 221,8277 221,5425 -0,13
AZ ZABA*** 103,5371 103,5646 0,03
AZ Zagreb ZDMF*** 161,6293 161,4424 -0,12
ZDMF cestarski fond*** 140,3468 140,4303 0,06
ZDMF Croatia osiguranje*** 118,2386 118,3275 0,08
ZDMF Ericsson N. Tesla*** 183,3803 183,1418 -0,13
ZDMF HEP grupa*** 124,4691 124,5817 0,09
ZDMF Hrvatskih autocesta*** 134,8305 134,9033 0,05
ZDMF Hr. liječničkog sind.*** 196,3767 196,2732 -0,05
ZDMF Novinar*** 168,5215 168,2004 -0,19
ZDMF 137,6391 137,7082 0,05
Željezničar-Raiffeisen***
ZDMF Sindikat pomoraca 120,7582 120,7870 0,02
Hrvatske***
ZDMF T-HT*** 158,6763 158,6857 0,01
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA - 15.300 Tokyo/Nikkei 14.404 14.404 London/FTSE-100 6.646 6.576 Frankfurt/DAX 30 8.617 8.505
*Izvor: REUTERS
Neizvjesnost, koja je na Wall Streetu trajala mjesecima, bliži se kraju jer će ovoga tjedna Fed konačno odlučiti počinje li smanjivati poticajne mjere, kojima je u proteklih pet godina na financijska tržišta ubrizgao otprilike 2.750 milijardi dolara, potičući povrat na sve investicije, od dionica do drugorazrednih obveznica.
Dow Jones indeks skočio je prošloga tjedna 3 posto, na 15.376 bodova, što je njegov najveći tjedni dobitak od siječnja, dok je S&P 500 porastao 2 posto, na 1.687 bodova, a Nasdaq indeks 1,7 posto, na 3.722 boda.
Ulagače je najviše ohrabrila mogućnost odustajanja SAD-a od vojnog napada na Siriju, nakon što su Rusija i SAD postigle dogovor o uništavanju sirijskog kemijskog oružja.
„Kako je nesigurnost po pitanju vojnog napada na Siriju jenjala, tako su splasnula strahovanja od širenja geopolitičkog rizika. Ulagači su odahnuli, a to bi trebalo poboljšati likvidnost na tržištu, što je pozitivno za rizične investicije“, kaže Lena Komileva, analitičarka u tvrtki G+ Economics.
S popuštanjem napetosti u vezi Sirije, ulagači se sada mogu sasvim koncentrirati na dvodnevnu sjednicu čelnika američke središnje banke u utorak i srijedu.
Kako čelnici Feda već mjesecima signaliziraju da bi mogli početi smanjivati programe otkupa državnih i hipotekarnih obveznica, ako se gospodarska situacija nastavi poboljšavati, takva odluka ne bi iznenadila tržišta.
Američko gospodarstvo raste stabilno, ali ne baš uvjerljivo, stoga se ne očekuje oštriji rez poticajnih mjera. U anketi Reutersa analitičari očekuju da će Fed smanjiti programe kupnje obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno, za 10 milijardi.
Ti programi tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike godinama su podržavali rast cijena dionica, pa bi njihovim smanjenjem tržište izgubilo veliku podršku.
No, ulagači su već u velikoj mjeri prilagodili svoje pozicije činjenici da će tako veliki kupac smanjiti svoju prisutnost na tržištima, pa su cijene dionica pale s rekordnih razina, dosegnutih početkom kolovoza, dok su prinosi na obveznice dosegnuli najvišu razinu u dvije godine.
„S obzirom na niz signala, Fed je već praktično smanjio poticajne programe“, kaže Daniel Heckman, strateg u fondu U.S. Bank Wealth Management.
Zbog toga je tržište prilično mirno. VIX 'indeks straha' Čikaške burze opcija kreće se oko 14 bodova, što pokazuje da ulagači nisu pohrlili osigurati svoje portfelje od mogućeg pada cijena dionica.
Europske dionice dosegnule su u ponedjeljak najvišu razinu u pet godina nakon što se bivši ministar financija Lawrence Summers povukao iz utrke za vodeću poziciju u američkoj središnjoj banci.
Londonski FTSE porastao je 0,86 posto na 6.646 bodova, frankfurtski DAX za 1,26 posto na 8.617 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,96 posto i iznosio 4.154 boda.
Iako vijest o Summersovu povlačenju nema previše veze s ovotjednim sastankom Fedova utjecajnog odbora za monetarnu politiku, koji bi po mišljenju mnogih analitičara trebao iznjedriti odluku o postupnom smanjivanju programa kupnje obveznica, investitori smatraju da će zaoštravanje monetarne politike biti sporije no što bi bilo da se na čelu Feda našao Summers.
Naime, bivši američki ministar financija nije tako zdušno podupirao poticaje kao njegova protukandidatkinja Janet Yellen.
"Tržišta su ojačala temeljem činjenice da je Summers danas povukao svoju kandidaturu i da će Yellen gotovo sigurno zamijeniti Fedovog predsjednika Bena Bernankea. To je vrlo pozitivno za rizik i teško je očekivati da će sada išta zaustaviti uobičajen rast na kraju godine", rekao je Lex van Dam, menadžer u tvrtki Hampstead Capital.
Potražnju za dionicama također je potaknuo međunarodni sporazum o uništenju sirijskog kemijskog oružja, koji je odložio američki napad na tu zemlju i otklonio bojazan od šireg sukoba na Bliskom istoku.
Smanjenje zabinutosti vezano za opskrbu snizilo je cijene barela sirove nafte i podiglo cijene dionica zrakoplovnih kompanija. Air France, IAG, i EasyJet dobili su na vrijednosti u rasponu od 2,3 do 3,1 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u plusu 0,12 posto, na 14.404 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,355 1,3382 1,3295
USD/JPY 98,87 99,48 98,53
GBP/USD 1,5928 1,5958 1,5871
USD/CHF 0,9265 0,9301 0,9222
*Izvor: REUTERS
Američki dolar oslabio je danas prema drugim vodećim svjetskim valutama nakon što se iz utrke za novog guvernera američke središnje banke (Fed) povukao Lawrence Summers, što je mnoge navelo na zaključak da će tempo zaoštravanja američke monetarne politike biti sporiji.
Euro je u takvim okolnostima ojačao prema dolaru 0,4 posto, na 1,3351 dolar. Ranije je nakratko poskočio na najvišu razinu u posljednja dva i pol tjedna od oko 1,3383 dolara. Dolar je prema jenu oslabio 0,5 posto, na 98,88 jena. Nakratko se spustio i do 98,45 jena, što je njegova najniža razina od početka rujna. U fokusu ulagača bila je utrka za novog guvernera Feda iz koje se povukao bivši ministar financija Summers. Tržišta su ga smatrala sklonijim zaoštravanju monetarne politike. Nakon njegova bi povlačenja vodeća kandidatkinja za čelno mjesto u Fedu mogla biti Janet Yellen, poznatija u tim krugovima po sklonosti labavijoj monetarnoj politici. Američki predsjednik Barack Obama prihvatio je Summersovu odluku o povlačenju.
"Tržišta su očekivala da će Summers biti kandidat skloniji zaoštravanju monetarne politike, tako da je zbog njegova povlačenja dolar danas slabio", kazao je Carl Hammer, glavni valutni strateg u SEB Merchant Bankingu.
Ti bi nepovoljni učinci po njegovoj ocjeni ipak mogli biti kratkog daha, jer teško da će američka valuta značajnije skliznuti pred ovotjedno redovno mjesečno zasjedanje Feda, napominje. Fokus se sada preusmjerava dvodnevnom sastanku koji počinje sutra. Američka valuta ionako je već pod pritiskom zbog najnovijeg niza gospodarskih pokazatelja koji su bili lošiji nego što se očekivalo.
Tržišta sada očekuju da će Fed ovaj tjedan odlučiti o tek minornom smanjenju programa poticaja, za oko 10 milijardi dolara. Inače, mjesečna je vrijednost toga programa kupovina obveznica 85 milijardi dolara.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 13. 09. USLIB 0,11190 -0,002 0,18020 0,25390 0,38340 13. 09. EULIB 0,04286 - 0,08500 0,15214 0,26429
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 17. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5774 5,6747 9,0402 5,7435 6,1257 8,6651
*Izvor: HNB
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnici s kraja prošlog tjedna, kuna je prema euru ojačala za 0,05 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,577497 kuna.
Osim eura prema kuni je oslabio i američki dolar, i to za 0,53 posto, pa njegov srednji tečaj iznosi 5,674752 kune.
Istodobno je tečaj švicarskog franka povećan za 0,01 posto, a britanske funte za 0,18 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,125705 kuna, a funte na 9,040202 kune.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 17. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6700 5,8766 9,3138 6,3081 OTP Banka Hrvatska 7,6536 5,8124 9,2360 6,2784 Štedbanka* 7,6695 5,8900 9,2057 6,2487 Partner banka 7,6600 5,8620 9,2469 6,2628 Erste&Steiermarkische 7,6520 5,8430 9,3190 6,3180 Hrvatska poštanska banka 7,6500 5,8923 9,3593 6,3854 Splitska banka 7,6600 5,8570 9,2936 6,3047 Podravska banka 7,7563 5,9014 9,2848 6,2908 Istarska kreditna banka 7,6500 5,8400 9,2933 6,3217 Karlovačka banka 7,6590 5,8890 9,3815 6,3569 Croatia banka 7,6525 5,8279 9,2300 6,2788 Sberbank 7,6700 5,8393 9,2752 6,3401 Hypo Group Alpe-Adria 7,6600 5,8802 9,3102 6,3422 Fina 7,6000 5,8923 9,3593 6,3854 Privredna banka 7,6450 5,9372 9,2756 6,3443
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6002 5,6917 9,0673 6,1440 Zagrebačka banka 7,6600 5,7960 9,1860 6,2216 OTP Banka Hrvatska 7,6400 5,7841 9,1727 6,2477 Štedbanka* 7,6390 5,8210 9,1146 6,1868 Partner banka 7,6500 5,8389 9,2098 6,2413 Erste&Steiermarkische 7,6400 5,8102 9,2675 6,2832 Hrvatska poštanska banka 7,6400 5,8052 9,2210 6,2910 Splitska banka 7,6500 5,7860 9,2256 6,2494 Podravska banka 7,7555 5,8014 9,2448 6,2608 Istarska kreditna banka 7,6400 5,8100 9,1848 6,2910 Karlovačka banka 7,6490 5,8590 9,3337 6,3245 Croatia banka 7,6373 5,7882 9,1667 6,2420 Sberbank 7,6500 5,8109 9,2300 6,3095 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 5,7801 9,2101 6,2421 Fina 7,5900 5,8052 9,2210 6,2910 Privredna banka 7,6350 5,8208 9,1837 6,2815
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5547 5,6577 9,0130 6,1073 Zagrebačka banka 7,5600 5,6000 8,8754 6,0112 OTP Banka Hrvatska 7,5262 5,5517 8,9016 6,0087 Štedbanka* 7,5244 5,5881 8,7500 5,9393 Partner banka 7,5400 5,5293 8,9026 5,9979 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,5380 8,8331 5,9888 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,5328 8,8322 5,9664 Splitska banka 7,5500 5,5869 8,9083 6,0405 Podravska banka 7,5350 5,5876 8,9016 6,0699 Istarska kreditna banka 7,5400 5,5350 8,8865 5,9756 Karlovačka banka 7,5400 5,5500 8,8414 5,9910 Croatia banka 7,5562 5,5782 8,9606 6,0368 Sberbank 7,5500 5,5556 8,8865 6,0338 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,5799 8,9099 6,0419 Fina 7,5400 5,5328 8,8322 5,9664 Privredna banka 7,5350 5,5369 8,9123 5,9750
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5450 5,5440 8,7866 5,9510 OTP Banka Hrvatska 7,5141 5,5177 8,8112 5,9658 Štedbanka* 7,4943 5,5322 8,6625 5,8799 Partner banka 7,5300 5,4849 8,8547 5,9780 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,5150 8,7890 5,9640 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,4498 8,6997 5,8769 Splitska banka 7,5400 5,5329 8,8403 5,9975 Podravska banka 7,5200 5,5176 8,8116 6,0199 Istarska kreditna banka 7,5300 5,5101 8,8684 5,9419 Karlovačka banka 7,5300 5,5100 8,7777 5,9478 Croatia banka 7,5411 5,5442 8,8973 6,0001 Sberbank 7,5300 5,5272 8,8413 6,0032 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,4798 8,8098 5,9418 Fina 7,5200 5,4498 8,6997 5,8769 Privredna banka 7,5250 5,4815 8,8232 5,1930
*valutni tečajevi banaka primjenjivi od 14. rujna
6. Grčić na Bečkom ekonomskom forumu
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić danas je u Beču, na Bečkom ekonomskom forumu pod naslovom "Hrvatska u EU: nova članica - nove mogućnosti", pozvao austrijske investitore da ulažu u Hrvatskoj te naglasio da će država poduprijeti investitore u realizaciji velikih gospodarskih i infrastrukturnih projekata.
Poruka sa skupa je poziv svim austrijskim investitorima da ulažu u Hrvatskoj, kazao je u izjavi za Hinu Grčić.
Istaknuo je kako se situacija u Hrvatskoj polako, ali sigurno mijenja u pozitivnom smislu. Hrvatska Vlada je kao ključni prioritet postavila jačanje poslovne klime i uklanjanje barijera konkretnim investicijskim projektima, kazao je Grčić pred oko stotinu predstavnika političkog, gopodarskog i kulturnog života Austrije i Hrvatske na skupu koji se održava u prostoru Novomatic foruma.
Cilj je vratiti investicije na putanju rasta, što je ključni uvjet oporavka gospodarstva i novog zapošljavanja, rekao je Grčić dodajući kako se tu očekuje potpora i austrijskih investitora.
Podsjetio je pritom da su austrijski investitori do sada u Hrvatsku uložili nešto više od sedam milijardi eura te su tako prvi na ljestvici stranih investitora u Hrvatskoj.
Grčić je posebno istaknuo i mogućnosti korištenja strukturnih fondova EU te očekuje da će u idućih nekoliko godina kroz ulaganja u infrastrukturu započeti novi investicijski val i oporavak građevinskog i za to vezanih sektora industrije.
Kao područja u koja se očekuju veća ulaganja spomenuo je razvoj željeznice, vodoopskrbe i sustave odvodnje, sustave odlaganja otpada, kao i ulaganja u istraživanje i razvoj te jačanje ljudskih resursa.
Poseban doprinos očekuje se kroz ulaganja u poduzetništvo i jačanje konkurentnosti gospodarstava.
Potpredsjednik hrvatske Vlade Grčić na marginama gospodarskog foruma imao je i niz bilateralnih susreta primjerice s europskim povjerenikom za regionalnu politiku Johannesom Hahnom s kojim je razgovarao o pripremljenosti Hrvatske za korištenje strukturnih fondova EU, kao i s nekoliko austrijskih gospodarstvenika koji su prezentirali trendove poslovanja i buduće mogućnosti ulaganja u Hrvatsku.
U svom obraćanju skupu europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn naglasio je da je Hrvatska na sigurnom putu da se čvrsto integrira u europsko tržište i da pametno i korisno iskoristi europske fondove.
Pritom je spomenuo i neke trenutno aktualne političke teme u Hrvatskoj, kao što je "lex Perković", apelirajući da se prevladaju u što kraćem roku, rekavši kako se ne može dogoditi situacija da zbog tog slučaja bude ugroženo korištenje financijskih sredstava iz europskih fondova.
Sudionicima skupa obratio se i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je uz ostalo kazao kako je oporavak u Hrvatskoj odgođen zbog kontinuiranog pada domaće potražnje te kako se u zadnje vrijeme zamjećuje poboljšanje indeksa pouzdanja potrošača, ali se to još nije prenijelo u značajniji rast domaće potrošnje, kao ni u rast potražnje za kreditima.
Ocijenio je da je, u usporedbi s ostalim zemljama EU, hrvatski bankarski sustav najstabilniji s prosječnom stopom adekvatnosti kapitala od gotovo 21 posto.
Skup, pod nazivom "Hrvatska u EU: nova članica - nove mogućnosti" organiziraju Bečki ekonomski forum i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji, a suorganizator je Novomatic - skupina tvrtki, a u poslijepodnevnom dijelu skupa govorit će se i o investicijskoj klimi te investicijskim mogućnostima u Hrvatskoj.
7. I RWE Energija najavljuje prilagodbu svojih cijena od 1. listopada
Tvrtka RWE Energija najavila je danas da će od 1. listopada prilagoditi svoje cijene kako bi i dalje ponuda te tvrtke bila niža u odnosu na HEP kao dominantnog opskrbljivača električnom energijom.
"RWE Energija je od početka dolaska na hrvatsko tržište građanima ponudila uštedu do 12 posto u odnosu na dominantnog opskrbljivača, HEP ODS. Ta odluka ostaje bez obzira na promjenu cijene dominantnog opskrbljivača. RWE se ugovorom s krajnjim kupcima obvezao sniziti cijenu u odnosu na dominantnog opskrbljivača, ukoliko ovaj bude snižavao cijene. Time RWE-ovi potrošači zadržavaju sve obećane uštede", navodi se u priopćenju RWE Energije.
Iz RWE Energije najavljuju kako će svoje cijene prilagoditi već od 1. listopada, a odnosit će se i na korisnike koji su već potpisali ugovor s RWE Energijom.
"Tako će potrošači koji su već prepoznali konkurentne prednosti RWE Energije električnu energiju i dalje kupovati povoljnije", navodi se u priopćenju u kojem se pritom ne iznose podaci koliko bi RWE Energija mogla sniziti svoje cijene od početka listopada.
Današnjom objavom i iz RWE Energije su reagirali na odluku HEP-a da od 1. listopada sniziti proizvodni dio cijene električne energije za 10,7 posto, što će u konačnici za kućanstva koja opskrbljuje HEP značiti nižu ukupnu cijenu struje od 6 do 7 posto.
Iz RWE Energije podsjećaju da svojim potrošačima nude tri modela - Ideal (ugovara se na tri godine), Bonus (ugovara se na dvije godine) i Klasik (ugovara se na godinu dana), te da svi koji putem interneta sklope ugovor za modele Ideal i Bonus ostvaruju dodatan bonus od 2 posto.
U priopćenju iznose i okviran izračun prema kojem bi krajnji potrošač, koji je do sada imao mjesečni račun za struju 350 kuna, odabirom modela Ideal ostvario godišnju uštedu od 567 kune, u Bonusu uštedu od 480 kuna, a odabirom Klasika uštedio bi 422 kune godišnje, za prvu ugovorenu godinu opskrbe.
8. PBZ: ove godine pad BDP-a 0,9 posto, iduće rast 1 posto
Analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) ostaju pri svojoj prognozi pada BDP-a u ovoj godini za 0,9 posto, dok su za iduću godinu 'blago optimistični' i očekuju gospodarski rast od 1 posto.
"Iako očekujemo daljnje usporavanje pada BDP-a u trećem tromjesečju ostajemo pri ocjeni da će na razini cijele godine BDP zabilježiti pad od 0,9 posto", navode analitičari PBZ-a u danas objavljenoj publikaciji PBZ Tjedna analize. Pritom napominju kako će treće tromjesečje uglavnom počivati na pozitivnim učincima turističke sezone i utjecaju fiskalizacije, dok će utjecaj gubitka tržišta Cefte i pojačane konkurencije na domaćem tržištu, ali i intenziviranje postsezonskih negativnih kretanja na tržištu rada imati prevladavajući negativni utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju.
Analitičari PBZ-a trenutno su "blago optimistični" što se tiče 2014. s predviđanjem gospodarskog rasta od 1 posto.
Međutim, ističu, da ta procjena više govori u prilog tomu da će 2014. prije biti svojevrsna 'stabilizacijska' nego godina rasta.
Naime, iako očekuju da će neki sektori izaći iz procesa restrukturiranja te uslijed poboljšane konkurentnosti pronaći 'svoje mjesto pod suncem' tzv. unutarnjeg tržišta EU zajedno s onima koji su svoje pozicije već utvrdili, ne smije se zanemariti i negativne posljedice koje će otvaranje domaćeg tržišta i gubitak Cefte imati na domaće proizvođače.
Najvećom nepoznanicom trenutno drže državni proračun za 2014. godinu.
"Kako nam trenutno nisu dostupne Smjernice za izradu proračuna, a izvjesno je pokretanje tzv. Excessive Deficit Procedure (EDP), razina državne potrošnje nam je nepoznanica koja na BDP u 2014. može djelovati kako pozitivno tako i negativno", navode analitičari PBZ-a.
U tjednom pregledu se, uz osvrt na podatke Državnog zavoda za statistiku o padu BDP-u u drugom tromjesečju za 0,7 posto na godišnjoj razini, osvrću i na najnovije podatke o industrijskoj proizvodnji i građevinarstvu.
Pad industrijske proizvodnje u srpnju se ponovo intenzivirao te je zabilježen međugodišnji pad proizvodnje od 4,1 posto, odnosno 1,3 posto u prvih sedam mjeseci. Kretanja u industrijskoj proizvodnji pod snažnim su utjecajem restrukturiranja brodogradnje i gubitku dijela izvoznog tržišta (Cefta, spori oporavak EU), pa analitičari PBZ-a niti ove godine ne očekuju rast industrijske proizvodnje.
Bitne promjene ne očekuju ni u sektoru građevinarstva, za koji prognoziraju nastavak usporavanja ili ubrzavanje pada. Pritom podsjećaju da je u lipnju usporen međugodišnji pad građevinskih radova na 2,2 posto, dok je u prvih šest mjeseci ukupna građevinska aktivnost smanjena za 4,7 posto, a istovremeno je izdano 29,6 posto manje odobrenja za građenje.
Iz PBZ-a također podsjećaju da je koincidentni ekonomski indikator koji objavljuje Ekonomski institut - CEIZ indeks u srpnju zabilježio smanjenje vrijednosti od 0,40 indeksnih bodova u odnosu na mjesec prije. Od listopada prošle godine izmjenjuju se razdoblja rasta i pada vrijednosti indeksa i nastavak takvih kretanja u srpnju upućuje na to da ekonomska aktivnost u hrvatskom gospodarstvu nastavlja stagnirati i u trećem tromjesečju 2013. godine. Drugim riječima, za sada nema nikakvih naznaka oporavka ekonomske aktivnosti, ali nema ni naznaka da se ekonomska situacija u zemlji dodatno pogoršava, kažu u PBZ-u.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821