Napomenula je kako stečajni plan još nije pravomoćan, da postoji mogućnost žalbe vjerovnika koje će, ako ih bude, rješavati Visoki trgovački sud u Zagrebu, te će se tek za 30-ak dana znati je li rješenje pravomoćno.
Sadašnji i bivši radnici potražuju od Jadrana ukupno oko 70 milijuna kuna.
Prema stečajnom planu, kojeg su potkraj kolovoza prihvatili vjerovnici, država će sva svoja potraživanja od oko 300 milijuna kuna pretvoriti u vlasničke udjele, a u temeljni kapital unijet će nekretnine koje nisu ušle u pretvorbu Jadrana - autokamp Selce i turističko naselje Kačjak, procijenjene na oko 122 milijuna kuna.
Ostali vjerovnici, koji imaju pravo na namirenje, 80 posto tražbina unijeli bi u vlasnički kapital, dok bi se oko 20 posto njihovih potraživanja otpisalo za pokriće odbitaka iz prethodnih godina.
Stečajna upraviteljica Marija Ružić pojasnila je da se stečajni plan ne odnosi na hipotekarne vjerovnike Jadrana, primjerice Croatia osiguranje, Veneto banku i Hypo banku te oko 60 radnika, koji svoje tražbine žele namiriti prodajom nekretninama. Ako parnični postupci završe u njihovu korist, oni bi se mogli naplatiti u dijelu na kojem imaju hipoteke, a u suprotnom također će dobiti udjele u Jadranu.
Stečajnim planom predviđa se da temeljni kapital Jadrana nakon pretvaranja dijela tražbina stečajnih vjerovnika u udjele bude oko 490 milijuna kuna.
Vlasnik oko 80 posto udjela bit će država, a očekuje se da bi Jadran imao ukupno oko 1000 dioničara.
Jadran je u stečaju od polovice 2010. nakon višegodišnje agonije i nekoliko propalih pokušaja sanacija i preustroja tijekom kojih je prodan dio imovine.
Prije otvaranja stečaja ukupna dugovanja Jadrana bila su oko 500 milijuna kuna, a procjenjena vrijednost imovine, bez uračunate dokapitalizacije nekretninama, bila je manja od te sume.
(Hina) xhsup yds