Zavod za ornitologiju HAZU i Udruga BIOM ističu da novi Zakon o zaštiti prirode uređuje sustav dojave i praćenja uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja te poziva građane da prijave krivolov, a u slučaju usmrćivanja zaštićenih životinja da obavijeste službenike inspekcije zaštite prirode, policiju ili Državni zavod za zaštitu prirode.
S tim u vezi, ornitolozi upozoravaju na poučnu priču o zlatovrani (lat. Coracias garrulus). Nakon što kao gnjezdarica nije viđena u Hrvatskoj dvadesetak godina, tek je 2010. ponovno zabilježeno njeno gniježđenje, a ove godine brojnost zlatovrane u Hrvatskoj procijenjena je na manje od 10 parova.
Nažalost, ni te malobrojne ptice nisu izbjegle sudbinu mnogih rijetkih ptica u Hrvatskoj koje često stradavaju u krivolovu.
Prilikom redovitog obilaska mjesta njezina gniježđenja, 13. srpnja su djelatnici Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) pronašli uginulu zlatovranu. Autopsijom koja je provedena u Sokolarskom centru u Šibeniku utvrđene su ozljede koje upućuju na usmrćivanje vatrenim ili plinskim oružjem.
Sanja Barišić iz Zavoda za ornitologiju HAZU-a kaže da su im redovita gniježđenja zlatovrane zadnjih nekoliko godina ulijevala nadu da će se i u Hrvatskoj njihovo brojčano stanje poboljšati, kao i u susjednim zemljama.
Međutim, na području gdje su tijekom protekle dvije godine bilježili uspješno gniježđenje, a 27. lipnja i aktivni par, 16 dana kasnije pronašli su samo mrtvu pticu.
"Nažalost, unatoč našem trudu i naizgled dobrim uvjetima za oporavak populacije zlatovrane, sada se to čini manje vjerojatnim", istaknula je Barišić.
Zlatovrana je hrvatskoj javnosti postala poznata 2009. kada je za njezin pronalazak u Krapinsko-zagorskoj županiji, jednom od posljednjih poznatih gnjezdilišta te vrste, ponuđena nagrada od 20.000 kuna.
Zlatovrana nije pronađena tamo ali su iduće godine djelatnici Zavoda za ornitologiju HAZU-a pronašli gnijezdeće parove u Ravnim kotarima u Zadarskoj županiji.
Ornitolozi smatraju da se u ovom slučaju, kao i kod čestih usmrćivanja ptica grabljivica, radi o ljudskoj obijesti.
Često opravdanje kako su ptice radile štetu ovdje nikako ne stoji jer se zlatovrane hrane velikim kukcima i time doprinose kontroli njihova broja. Za razliku od krivolova na guske, patke, liske i šljuke, koje krivolovci pojedu, u ovakvim slučajevima se ptice samo usmrte i ostave u prirodi, valjda kao podsjetnik na ljudsku zlobu, kažu ornitolozi.
Budući da je zlatovrana kritično ugrožena gnjezdarica Hrvatske i strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, propisana kazna za njezino usmrćivanje iznosi i do 500.000 kuna za pravne osobe, te 50.000 kuna za fizičke osobe.