Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
03. rujna 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
8. HNB predložio otvaranje stečajnog postupka nad Centar bankom
9. Makroekonomija: industrijska proizvodnja pala 4,1 posto
10. Europske proizvođačke cijene porasle u srpnju; Hrvatska među zemljama s izrazitijim padom
11. OECD: američkom oporavku pridružuje se i krizom iscrpljena Europa
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
03. 09. 32.500.000 262.500.000 12.500.000 1,00
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) 1 tjedan 12.500.000 1,00 Ukupno 12.500.000 1,00
Izvor: Tržište novca
Trgovanje devizama
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 1.200.000 0,50
Izvor: Tržište novca
Kamatne stope u međubankarskom trgovanju u 2013. godini (%):
datum prosjek T/N S/N ročni dep. 1 tjedan 2 tjedna 1 mjesec 3 mjeseca opoziv prekonoćni 02.09. 0,20 - - - - - - - - 0,20
*Izvor :HNB
U današnjem trgovanju na Tržištu novca ukupno prijavljena potrtažnja bilježi značajni pad, dok je istodobno ponuda zabilježila rast.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 32,5 milijuna kuna ili za oko 54 posto manje no u ponedjeljak.
Istodobno se na strani ponude našlo 262,5 milijuna kuna ili za oko 13,5 posto više no dan ranije.
Jedini je promet danas, u iznosu od 12,5 milijuna kuna, ostvaren je putem ročnih plasmana i to na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 1 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 12,5 mlijuna kuna, a pritom je 20 milijuna kuna potražnje, unatoć „višku“ ponude, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa pala je sa 2 na 1 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od tjedan dana plasirano 1,2 milijuna eura uz kamatnu stopu od 0,5 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobexi dan završili u minusu
Dionički indeksi Zagrebavče burze današnje su trgovanje završili u minusu, Crobex je oslabio 0,26 posto, na 1.840,85 bodova, a Crobex10 za 0,47 posto, na 1.035,97 bodova.
Redovni promet dionicama iznosi nešto više od 13 milijuna kuna, a na listi milijunaša našle su se tri dionice.
Najtrgovanija je danas bila dionica Luke Ploče s 1,5 milijuna kuna prometa, a zadnja joj je cijena 514,5 kuna, što je porast za 0,88 posto.
Dionica Ingre ostvarila je promet od 1,2 milijuna kuna, uz pad cijene za 5,61 posto, na 4,04 kune.
Milijunski promet ostvarila je još dionica HT-a koje je protrgovano za 1,1 milijun kuna, uz rast cijene od 0,83 posto, na 182 kune.
Više od 669,3 tisuće kuna prometa zabilježila je dionica Hidroelektre niskogradnje čija je cijena porasla 3,99 posto, na 104 kune.
Uz pad cijene od 4,36 posto, na 35,30 kuna, dionica Dalekovoda je protrgovano za 343,5 tisuća kuna. Ta je tvrtka danas izvijestila da je predsjednica Trgovačkog suda Nada Nekić Plevko odbila njezin zahtjev za izuzećem suca Mislava Kolakušića, pa će on i dalje rješavati predstečajnu nagodbu Dalekovoda. U Dalekovodu zasad to ne žele komentirati, samo podsjećaju da teče rok u kojem je Ustavni sud naložio nastavak postupka predstečajne nagodbe.
Izrazitiji pad cijene bilježe dionice Instituta IGH, za 7,90 posto, na 204 kune, uz promet od 291,7 tisuća kuna.
Pad vrijednosti među trgovanijim dionicama bilježe još dionice Ine koje su pojeftinile za 1,41 posto, povlaštenim dionicama Adris grupe cijena je pala za 2,91 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 122,95 122,99 122,99 71.191,21 0,20%
ATGR-R-A 680,13 690,09 690,09 178.580,60 0,74%
DLKV-R-A 34,00 36,81 35,30 343.544,04 -4,36%
HT-R-A 180,52 182,15 182,00 1.136.358,65 0,83%
IGH-R-A 200,00 214,80 204,00 291.739,58 -7,90%
INA-R-A 4.151,20 4.200,00 4.200,00 133.895,67 -1,41%
INGR-R-A 3,85 4,25 4,04 1.234.743,58 -5,61%
KOEI-R-A 688,25 705,00 705,00 114.322,08 1,00%
LEDO-R-A 8.000,00 8.020,00 8.000,00 120.120,00 0,25%
LKPC-R-A 500,00 514,50 514,50 1.501.029,00 0,88%
MGMA-R-A 1,21 1,23 1,21 7.988,78 0,83%
OPTE-R-A 6,83 7,00 6,83 3.947,70 -5,14%
PODR-R-A 253,20 259,99 253,22 54.403,13 -0,99%
PTKM-R-A 193,31 193,32 193,31 11.405,67 0,03%
ULPL-R-A 188,00 188,00 188,00 940,00 1,08%
Redovito Tržište
ACI-R-A 4.040,00 4.040,00 4.040,00 4.040,00 1,00%
ADRS-P-A 267,01 277,00 267,01 135.090,96 -2,91%
ADRS-R-A 295,62 295,62 295,62 5.912,40 -1,46%
ARNT-R-A 191,00 194,99 191,00 15.510,90 -2,52%
ATLN-R-A 54,16 54,16 54,16 1.462,32 -4,80%
ATLS-R-A 5,55 5,55 5,55 305,25 -7,50%
ATPL-R-A 307,85 313,49 308,88 26.544,78 0,36%
AUHR-R-A 280,00 280,00 280,00 25.200,00 -3,45%
BD62-R-A 19,50 20,80 19,87 52.492,30 4,58%
BLJE-R-A 60,76 62,10 61,51 140.877,71 -0,79%
BPBA-R-A 8,00 8,00 8,00 22.240,00 5,26%
CEBA-P-A 26,55 26,55 26,55 1.035,45 0,19%
DDJH-R-A 63,31 64,00 63,31 74.601,40 -1,08%
DIOK-R-A 27,81 28,69 28,00 75.624,91 0,00%
ELKP-R-A 675,00 675,00 675,00 24.300,00 0,00%
ELPR-R-A 10,00 10,00 10,00 2.000,00 0,20%
ERNT-R-A 1.505,11 1.508,00 1.508,00 9.036,44 0,51%
FNVC-R-A 51,00 51,00 51,00 11.067,00 -0,10%
HCVT-R-A 240,00 250,01 240,56 103.203,53 0,23%
HDEL-R-A 100,00 105,76 104,00 669.323,43 3,99%
HMAM-R-A 175,00 175,00 175,00 13.125,00 0,00%
HMST-R-A 129,00 129,00 129,00 1.677,00 0,00%
HTPK-R-A 57,01 61,00 59,00 47.921,95 -1,47%
HUPZ-R-A 1.180,00 1.201,00 1.201,00 33.405,30 0,08%
IKBA-R-A 900,50 900,50 900,50 5.403,00 0,06%
INDG-R-A 93,00 93,00 93,00 7.161,00 3,34%
JDPL-R-A 63,00 63,00 63,00 1.764,00 0,80%
KODT-P-A 1.053,16 1.060,00 1.060,00 28.564,68 0,28%
KOES-R-A 274,99 274,99 274,99 549,98 10,00%
KORF-R-A 161,00 162,00 162,00 238.674,60 0,12%
KRAS-R-A 400,00 400,50 400,11 130.938,96 -0,10%
KSST-R-A 350,00 350,00 350,00 1.750,00 -7,89%
KTJV-R-A 15,60 15,61 15,60 2.325,15 -7,91%
LKRI-R-A 107,10 107,51 107,51 11.376,76 0,20%
MAIS-R-A 81,15 81,66 81,15 16.236,12 -2,23%
PLAG-R-A 2.300,06 2.300,06 2.300,06 48.301,26 0,00%
SLRS-R-A 571,00 619,99 571,00 4.674,99 -4,83%
SMNS-R-A 550,00 550,00 550,00 9.350,00 0,92%
SNBA-R-A 52,89 52,89 52,89 2.644,50 19,12%
THNK-R-A 685,00 687,00 685,00 45.904,70 -3,52%
TISK-R-A 200,05 200,05 200,05 6.001,50 0,00%
TNPL-R-A 291,01 292,11 291,01 8.458,29 -3,00%
VDKT-R-A 330,00 338,84 338,84 30.854,20 1,15%
VPIK-R-A 118,53 118,91 118,53 35.887,49 -0,24%
ZABA-R-A 28,99 29,19 29,19 28.542,10 0,31%
ZTNJ-R-A 190,00 190,00 190,00 1.710,00 0,00%
Domaći MTP
BCIN-R-A 310,01 310,01 310,01 22.630,73 -5,77%
HRDH-R-A 85,00 114,90 114,90 1.639,80 0,00%
KOSN-R-A 979,99 979,99 979,99 1.959,98 0,00%
KOTR-P-A 1.360,30 1.360,30 1.360,30 6.801,50 0,02%
PRFC-R-A 26,48 26,56 26,48 10.616,00 -0,19%
SNHO-R-A 153,00 155,00 153,00 63.949,00 0,66%
VLHO-R-A 98,34 100,00 100,00 62.299,24 0,50%
FNOI-D-141A 97,73 97,73 97,73 5.627,99 \
FNOI-D-147A 94,03 94,03 94,03 5.414,92 \
FNOI-D-151A 91,21 91,21 91,21 5.252,52 \
FNOI-D-157A 87,13 87,13 87,13 5.017,56 \
FNOI-D-161A 84,76 84,76 84,76 4.881,08 \
FNOI-D-167A 80,01 80,01 80,01 4.607,54 \
FNOI-D-171A 77,01 77,01 77,01 4.434,78 \
FNOI-D-177A 65,01 69,53 65,01 8.169,53 \
FNOI-D-181A 67,50 67,50 67,50 3.887,13 \
FNOI-D-187A 65,00 65,00 65,00 3.743,16 \
FNOI-D-191A 62,00 62,00 62,00 3.570,40 \
FNOI-D-197A 57,03 57,03 57,03 3.284,19 \
RHMF-O-167A 105,50 105,50 105,50 3.165.000,00 3,713%
RHMF-O-172A 101,75 101,75 101,75 1.628.000,00 4,195%
RHMF-O-247Eblok 103,70 103,70 103,70 7.843.263,43 \
Inozemni MTP
EGB-S-LDX2 91,00 93,50 92,50 295.789,63 -1,07%
EGB-S-LWL2 101,30 101,30 101,30 10.130,00 -11,06%
EGB-S-SDX3 84,40 84,40 84,40 8.440,00 0,84%
EGB-S-SDX4 56,90 61,30 56,90 135.252,32 2,49%
EGB-S-SSP2 8,60 8,60 8,60 157.294,00 2,38%
EGB-S-SWL3 68,00 68,00 68,00 20.400,00 -8,60%
Ukupan promet
20.858.637,43
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,17 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u ponedjeljak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na petak porasla 0,31 bod ili 0,17 posto – na 182,3241 bod.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla 0,21 posto, na 167,6523 bodova a Erste Plavi fonda 0,19 posto, na 187,6245 bodova. Također je porasla vrijednost i AZ fonda 0,17 posto, na 187,1589 bodova te Raiffeisen fonda 0,14 posto, na 181,5298 bodova.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a viša 0,21, Erste Plavi Expert DMF-a 0,18, Raiffeisen DMF-a 0,11, AZ benefit DMF-a i Croatia osiguranje DMF-a po 0,1 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,06 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost AZ Zagreb fonda i fonda Novinara porasla po 0,22, AZ VIP fonda 0,21, AZ Dalekovod fonda i AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe po 0,2, Cestarskog fonda i fonda Ericsson Nikole Tesle po 0,18, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,15, AZ ZABA fonda 0,13, fonda Auto Hrvatske 0,12, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,11, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb, fonda Croatia osiguranja i fonda Hrvatskih autocesta po 0,1, fonda HEP grupe 0,09, fonda T-HT-a 0,07 a fonda Željezničara 0,03 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
30. 08. 02. 09.
Mirex 182,0137 182,3241 0,17
AZ OMF* 186,8399 187,1589 0,17
Erste Plavi OMF.* 187,2636 187,6245 0,19
PBZ Croatia osig.OMF* 167,2985 167,6523 0,21
Raiffeisen OMF* 181,2743 181,5298 0,14
AZ benefit DMF** 195,2417 195,4293 0,10
AZ profit DMF** 217,4808 217,9387 0,21
Croatia osiguranje DMF** 134,0429 134,1739 0,10
Erste Plavi Expert DMF** 156,0789 156,3659 0,18
Erste Plavi Protect DMF** 159,3696 159,4636 0,06
Raiffeisen DMF** 172,6175 172,8038 0,11
ZDMFAutocesta Rijeka – 107,5254 107,6372 0,10
Zagreb***
Auto Hrvatska ZDMF*** 122,1266 122,2791 0,12
AZ Dalekovod ZDMF*** 208,9977 209,4171 0,20
AZ Hr. kontrola zračne 204,1497 204,5661 0,20
plov.***
AZ VIP ZDMF*** 220,2064 220,6605 0,21
AZ ZABA*** 103,1851 103,3237 0,13
AZ Zagreb ZDMF*** 160,4545 160,8099 0,22
ZDMF cestarski fond*** 139,0798 139,3314 0,18
ZDMF Croatia osiguranje*** 117,6213 117,7417 0,10
ZDMF Ericsson N. Tesla*** 181,8264 182,1587 0,18
ZDMF HEP grupa*** 123,7349 123,8494 0,09
ZDMF Hrvatskih autocesta*** 134,0585 134,1948 0,10
ZDMF Hr. liječničkog sind.*** 194,8014 195,0847 0,15
ZDMF Novinar*** 167,1010 167,4744 0,22
ZDMF 136,7200 136,7603 0,03
Željezničar-Raiffeisen***
ZDMF Sind. Pomoraca Hr.*** 120,0982 120,2292 0,11
ZDMF T-HT*** 158,0531 158,1697 0,07
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA - 14.810 Tokyo/Nikkei 13.978 13.572 London/FTSE-100 6.499 6.506 Frankfurt/DAX 30 8.220 8.243
*Izvor: REUTERS
Europski burzovni indeksi danas su oslabili pod pritiskom obnovljenih zabrinutosti zbog krize u Siriji, čime su izbrisani početni dobitci, poduprti jačanjem dionica tehnološkog sektora na čelu s Nokijom.
Londonski Ftse u takvim je okolnostima skliznuo za 0,1 posto, na 6.499 bodova, frankfurtski DAX za 0,3 posto, na 8.220 bodova, a pariški CAC za 0,2 posto, spustivši se na 3.998 bodova.
U fokusu tržišta bila je objava Microsofta da će kupiti mobilno poslovanje finske Nokije. Takva transakcija uslijedila je samo dan nakon što je američki Verizon Comunnications izvijestio da će za 130 milijardi dolara otkupiti udio britanskog Vodafona u zajedničkom poslovanju s bežičnim komunikacijama u SAD-u Verizon Wirellesu.
Najveći dobitnici zabilježeni su tako u tehnološkom sektoru, uz prosječan rast cijene dionica od 2,9 posto, nakon što je Microsoft objavio 5,4 milijarda eura vrijedan sporazum. Sporazum označava izlazak 150 godina stare finske kompanije s globalnog tržišta mobitela kojim je nekad neprikosnoveno vladala. Njezina tržišna vrijednost od oko 15 milijardi dolara tek je djelić u usporedbi s 250 milijardi dolara koliko je iznosila na vrhuncu buma tehnološkog sektora 1999/2000.
"U okruženju smo obilježenom učestalim planovima o spajanjima, zasigurno zato što se uvjeti u gospodarstvu poboljšavaju, kompanije raspolažu velikim količinama gotovine, a kamatne su stope vrlo niske", kazao je Christian Stocker, dionički strateg u UniCreditu. "Očekujem još velikih sporazuma tijekom četvrtog tromjesečja".
Rast dionica na europskim tržištima prigušile su vijesti da je ruski radar otkrio lansiranje dvaju balističih "objekata" prema istočnom Mediteranu, unijevši ponovno nervozu među ulagače vezano za mogući vojni napad na Siriju.
"Ako napetosti ojačaju, može se očekivati veliki stupanj zazora ulagača od rizika", tumači analitičarka IG-a Brenda Kelly.
Indeks Tokijske burze Nikkei danas je poskočio tri posto, na 13.978 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3169 1,3197 1,3157
USD/JPY 99,51 99,70 99,14
GBP/USD 1,5546 1,5600 1,5534
USD/CHF 0,9360 0,9375 0,9337
*Izvor: REUTERS
Euro se danas na međunarodnim deviznim tržištima spustio nakratko prema dolaru na najnižu razinu u mjesec i pol, pogođen zabrinutostima da će Europska središnja banka (ECB) ponoviti kako namjerava zadržati niske kamatne stope kako bi poduprla tek započeti oporavak.
Euro se u takvim okolnostima nakratko spustio na 1,31605 dolara, što je njegova najniža razina od 22. srpnja. Potom se njime trgovalo po 1,3172 dolara, što znači da je na gubitku od 0,14 posto u odnosu na zatvaranje u prethodnoj trgovini.
Na sličnom postotnom dobitku dolar je bio i prema jenu pa se njime trgovalo po 99,46 jena.
Jen je inače smatran sigurnim utočištem za kapital u nemirnim vremenima a danas je nakratko ojačao nakon medijskih napisa da je ruski radar otkrio dva balistička "objekta" ispaljena prema istočnom Mediteranu. Potom je ponovo oslabio jer su ulagači shvatili da nije riječ o raketnom udaru na sirijsku prijestolnicu Damask. Izrael je u međuvremenu objavio da je zajedno sa SAD-om izveo probno ispaljivanje projektila.
Dolaru podršku pruža i rast prinosa na američke državne obveznice. Ulagači spekuliraju da bi američka središnja banka Fed mogla započeti s povlačenjem poticaja, moguće već ovoga mjeseca, poglavito ako američko tržište rada pokaže daljnje naznake poboljšanja.
Trgovci očekuju da će ECB na ovotjednom sastanku zakazanom za četvrtak zadržati popustljivu monetarnu politiku, a za Fed prognoziraju da na redovnom mjesečnom zasjedanju, 17. i 18. rujna, počne smanjivati poticaje, uz uvjet da podaci o zaposlenosti u SAD-u ne budu veliko razočaranje.
"Dolar dobiva na vrijednosti jer se financijska tržišta vraćaju polako uobičajenom obujmu transakcija, a bliži se i petak, dan objave izvješća o američkoj zaposlenosti, koje se smatra ključnim za određivanje datuma Fedova početka povlačenja poticaja", kazao je Tom Levinson, valutni strateg u tvrtki ING.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 02. 09. USLIB 0,11630 - 0,18256 0,25950 0,39350 02. 09. EULIB 0,04500 -0,009 0,08500 0,15643 0,27429
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 04. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5626 5,7383 8,9371 5,7756 6,1384 8,6304
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, ojačala prema euru za 0,01 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,562614 kune.
Kuna je ojačala i prema švicarskom franku za 0,03 posto, a oslabila prema američkom dolaru za 0,30 posto te britanskoj funti za 0,26 posto.
Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,138485 kuna, dolara 5,738382 kune, a funte 8,937147 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 04. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6500 5,9496 9,2086 6,3178 OTP Banka Hrvatska 7,6386 5,8931 9,1427 6,2910 Štedbanka 7,6665 5,9475 9,1368 6,2756 Partner banka 7,6300 5,9287 9,1445 6,2998 Erste&Steiermarkische 7,6370 5,9190 9,2100 6,3290 Hrvatska poštanska banka 7,6300 5,9584 9,2526 6,3987 Splitska banka 7,6350 5,9261 9,1686 6,3022 Podravska banka 7,7410 5,9701 9,1718 6,3031 Istarska kreditna banka 7,6400 5,9200 9,1873 6,3349 Karlovačka banka 7,6390 5,9680 9,2947 6,3841 Croatia banka 7,6344 5,8961 9,1158 6,2870 Sberbank 7,6550 5,9163 9,1695 6,3533 Hypo Group Alpe-Adria 7,6400 5,9632 9,2042 6,3452 Fina 7,5800 5,9584 9,2526 6,3987 Privredna banka 7,6250 6,0072 9,1626 6,3524 Centar banka* 7,6352 5,8470 9,1367 6,3248
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5853 5,7555 8,9639 6,1569 Zagrebačka banka 7,6400 5,8680 9,0823 6,2311 OTP Banka Hrvatska 7,6250 5,8643 9,0800 6,2602 Štedbanka 7,6360 5,8770 9,0464 6,2135 Partner banka 7,6200 5,8881 9,1004 6,2787 Erste&Steiermarkische 7,6250 5,8863 9,1591 6,2936 Hrvatska poštanska banka 7,6200 5,8703 9,1158 6,3042 Splitska banka 7,6250 5,8541 9,1015 6,2469 Podravska banka 7,7403 5,8701 9,1318 6,2731 Istarska kreditna banka 7,6300 5,8750 9,0801 6,3042 Karlovačka banka 7,6250 5,9170 9,2153 6,3295 Croatia banka 7,6193 5,8560 9,0533 6,2502 Sberbank 7,6350 5,8876 9,1248 6,3226 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 5,8631 9,1041 6,2451 Fina 7,5700 5,8703 9,1158 6,3042 Privredna banka 7,6150 5,8895 9,0719 6,2895 Centar banka* 7,6254 5,8184 9,0921 6,2941
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5399 5,7211 8,9103 6,1200 Zagrebačka banka 7,5400 5,6695 8,7751 6,0203 OTP Banka Hrvatska 7,5114 5,6287 8,8117 6,0208 Štedbanka 7,5214 5,6419 8,6845 5,9650 Partner banka 7,5100 5,5946 8,7977 5,9940 Erste&Steiermarkische 7,5250 5,6105 8,7299 5,9986 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,5949 8,7315 5,9788 Splitska banka 7,5250 5,6528 8,7884 6,0380 Podravska banka 7,5200 5,6533 8,7920 6,0814 Istarska kreditna banka 7,5250 5,6200 8,7852 5,9880 Karlovačka banka 7,5150 5,6200 8,7527 6,0118 Croatia banka 7,5399 5,6523 8,8477 6,0433 Sberbank 7,5350 5,6294 8,7852 6,0464 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,6629 8,8039 6,0449 Fina 7,5200 5,5949 8,7315 5,9788 Privredna banka 7,5150 5,6022 8,8037 5,9827 Centar banka* 7,5256 5,6239 8,7534 5,9871
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5250 5,6129 8,6874 5,9601 OTP Banka Hrvatska 7,4993 5,5942 8,7222 5,9778 Štedbanka 7,4913 5,5855 8,5977 5,9053 Partner banka 7,5000 5,5504 8,7572 5,9733 Erste&Steiermarkische 7,5150 5,5880 8,6860 5,9740 Hrvatska poštanska banka 7,5000 5,5109 8,6006 5,8892 Splitska banka 7,5150 5,5981 8,7213 5,9950 Podravska banka 7,5050 5,5833 8,7020 6,0314 Istarska kreditna banka 7,5150 5,5850 8,7673 5,9543 Karlovačka banka 7,5050 5,5700 8,6749 5,9583 Croatia banka 7,5248 5,6178 8,7852 6,0065 Sberbank 7,5150 5,6007 8,7405 6,0157 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,5628 8,7038 5,9448 Fina 7,5000 5,5109 8,6006 5,8892 Privredna banka 7,5050 5,5461 8,7157 5,9229 Centar banka* 7,5150 5,5924 8,7355 5,9564
*tečajevi primijenjeni 03.09.2013.
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 91 dan 182 dana 364 dana
Ostvareni iznos emisije 230.000.000 335.000.000 1.112.000.000
Ukupan iznos pristiglih 230.000.000 355.000.000 1.197.000.000
ponuda
Oznaka trezorskog zapisa RHMF-T-349A RHMF-T-410A RHMF-T-436B
ISIN HRRHMFT349A4 HRRHMFT410A4 HRRHMFT436B7
Najviša ponuđena cijena 99,789 99,258 98,044
uz kamatnu stopu 0,85 % 1,50 % 2,00 %
Najniža ponuđena cijena 99,751 98,915 97,284
uz kamatnu stopu 1,00 % 2,20 % 2,80 %
Vagana prosječna ponuđena 99,756 99,156 97,576
cijena uz kamatnu stopu 0,98 % 1,71 % 2,49 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,751 99,159 97,520
cijena uz kamatnu stopu 1,00 % 1,70 % 2,55 %
Udio nebankarskog sustava u 0,00 0,00 23,00
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 05. prosinca 2013. 06. ožujka 2014. 04. rujna 2014.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani je iznos izdanja iznosio milijardu, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 1,677 milijardi kuna, izvijestili su iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 1,677 milijardi kuna novo upisanih zapisa, uz istovjetno dospijeće 1,266 milijarde kuna, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa povečan za 411 milijuna odnosno sa 18,691 na 19,102 milijarde kuna.
Od toga je 530 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 3,238 milijardi, na rok od 364 dana upisano je 14,048 milijardi, dok je na rok od 728 dana upisano 1,196 milijardi kuna trezorskih zapisa.
Na aukciji su s rokom dospijeća od 91 dan na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 230 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije.
Najviša ponuđena cijena bila je 99,789 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatu od 0,85 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,751 kunu, uz kamatu od 1 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,751 kunu, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 1 posto identično kao i na prošlotjednoj aukciji. Udjela nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije nije bilo.
Također su na aukciji s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 355 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 335 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 99,258 kuna, uz kamatu od 1,5 posto. Najniža je pak cijena bila 98,915 kuna, uz kamatu od 2,2 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,159 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 1,7 posto, odnosno identično kai i na prošlotjednoj aukciji. Udjela nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije nije bilo.
Na aukciji je s rokom dospijeća od 364 dana na prodaju bilo ponuđeno zapisa u iznosu od 1,197 milijardi, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 1,112 milijardi kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom bila 98,044 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,284 kune, uz kamatu od 2,8 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,52 kune, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,55 posto, odnosno isto kao i na zadnjoj aukciji. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 23 posto.
Slijedeća aukcija trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će održana 10. rujna 2013. godine.
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
VRSTA EMISIJE 91 dan 364 dana
Ostvareni iznos emisije(EUR) 4.000.000 11.800.000
Ukupan iznos pristiglih 4.000.000 32.800.000
ponuda(EUR)
Oznaka trezorskog zapisa RHFM-T-349E RHFM-T-436E
ISIN HRRHMFT49E6 HRRHMFT436E1
Najviša ponuđena cijena 99,863 99,013
uz kamatnu 0,55 % 1,00 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 99,863 98,150
uz kamatnu stopu 0,55 % 1,89 %
Vagana prosječna ponuđena 99,863 98,423
cijena uz kamatnu stopu 0,55 % 1,61 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,863 98,866
cijena uz kamatnu stopu 0,55 % 1,15 %
Udio nebankarskog sustava u
0,00 9,00
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 05. prosinca 2013. 04. rujna 2014.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa u eurima, a plativog u kunama, planirano je bilo izdanje vrijedno 20 milijuna, no ostvaren je iznos emisije od 15 milijuna eura, priopćeno je iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 15 milijuna eura novo upisanih zapisa te uz istovremeno dospijeće od 13,13 milijuna eura, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa povečan je za 1,87 milijuna odnosno sa 418,41 milijun na 420,28 milijuna eura.
Od toga je 11 milijuna eura upisano na rok dospijeća od 91 dan te 409,28 milijun eura na rok dospijeća od 364 dana.
Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za jedan euro iznosi 7,563417 kuna, pa je iznos emisije izražen u kunama dosegnuo 113,451 milijun kuna.
Na aukciju je trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 91 dana pristiglo 4 milijuna eura vrijednih ponuda, koliko ih je i upisano.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 99,863 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, pa je kamatna stopa iznosila 0,55 posto. Najniža je ponuđena cijena bila također 99,863 eura uz kamatu 0,55 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 99,863 eura, što daje kamatnu stopu 0,55 posto, odnosno identično kao i na prošlotjednoj ukciji. Udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo.
Također je trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana na aukciju pristiglo i 32,8 milijuna eura vrijednih ponuda, dok ih je upisano u iznosu od 11 milijuna eura.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 99,013 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, pa je kamatna stopa iznosila 1 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,15 eura uz kamatu 1,89 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 98,866 eura, što daje kamatnu stopu od 1,15 posto, odnosno 0,05 posotnih bodova mnje no na prošlotjednoj aukciji. Udop nebankarskog sektora u emisiji iznosio je 9 posto.
Slijedeća aukcija trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će održana 10. rujna 2013. godine.
8. HNB predložio otvaranje stečajnog postupka nad Centar bankom
Centar banka je danas poslijepodne zaustavila pružanje svih usluga klijentima, nakon što je Hrvatska narodna banka (HNB) predložila otvaranje stečaja nad tom bankom, dok Državna agencija za osiguranje depozita (DAB) poručuje da je u potpunosti spremna za isplatu osiguranih depozita.
Savjet HNB-a odlučio je danas Trgovačkom sudu u Zagrebu podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad Centar bankom, nakon što je utvrđeno da je izostala dokapitalizacija te banke od strane češke J&T banke.
Jučer je Savjet HNB-a toj banci dao suglasnost za stjecanje više od 50 posto vlasničkog udjela u Centar banci, pod uvjetom da dokapitalizacija bude provedena u skladu s odlukama glavne skupštine Banke od 16. kolovoza.
No, J&T banka je nakon dobivanja prethodne suglasnosti istog dana povukla zahtjev za stjecanjem kvalificiranog udjela u Centar banci. Time je postalo jasno da nužna promptna dokapitalizacija Centar banke neće biti realizirana, te da nije moguće računati na stabilizaciju i uspostavu zakonitosti poslovanja te banke, navodi se u priopćenju HNB-a.
Od trenutka donošenja te pa do odluke Trgovačkog suda o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka nastupa privremena zabrana svih plaćanja s računa banke, što znači da se neće provoditi ovrha na računima banke, bez obzira na vrstu osnove za plaćanje (zadužnice, rješenja o ovrsi i sl.).
Uz to, klijenti banke ne mogu dobiti isplatu sa svojih računa u banci i ne može se obavljati prijenos na teret njihovih računa, a banka ne smije više pružati platne usluge putem platnih kartica. Dužnici banke i dalje su dužni ispunjavati sve svoje obveze prema banci.
Guverner HNB-a donio je danas i rješenje o uvođenju posebne uprave koja će, do donošenja odluke suda o pokretanju stečajnog postupka, preuzeti ovlasti nadzornog odbora i uprave kreditne institucije.
Kako se neslužbeno doznaje, predsjednik privremene uprave Centar banke je Anri Jurčec, a njezin član Tomislav Jelinić.
DAB spreman za obeštećenje klijenata
Državna agencija za osiguranje depozita (DAB-a) u potpunosti je spremna za isplatu obeštećenja za osigurane depozite u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad Centar bankom, priopćio je DAB.
Nakon donošenja rješenja Trgovačkog suda o pokretanju stečaja ili rješenja HNB-a o nedostupnosti depozita, DAB će započeti s pripremom isplate obeštećenja za osigurane depozite u zakonski propisanim rokovima, navodi se u priopćenju DAB-a.
To znači da će svim deponentima - građanima, malim poduzetnicima i neprofitnim institucijama - biti u najkraćem mogućem roku osigurana isplata obeštećenja, a do maksimalnog iznosa osiguranih depozita koji je od 1. srpnja ove godine povećan na 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Fond osiguranih depozita raspolaže svim potrebnim sredstvima za isplatu obeštećenja, poručuju iz DAB-a.
I u Ministarstvu financija ističu da će DAB isplatiti sve obveze prema štedišama Centar banke koje su osigurane, a radi se o svoti od oko 500 milijuna kuna. Napominju da ne bi trebalo biti problema s isplatom osigurane štednje bude li još stečajeva banaka. Deponenti iz javnog sektora su, prema saznanjima Ministarstva financija, uspjeli povući veći dio uloga, ali manji dio je ostao.
Ministarstvo: stečaj se mogao izbjeći
Centar banka odlazi u stečaj koji je mogla izbjeći da je bilo više spremnosti vlasnika i menadžmenta za pokušaj spajanja s drugim manjim bankama, a kasnije ozbiljnosti ulagača u pokušaju dokapitalizacije, ocjenjuju u Ministarstvu financija.
U Ministarstvu podsjećaju na pokušaj dokapitalizacije Centar banke putem Fonda za gospodarsku suradnju (FGS) Alternative, ali je prethodna vlada od toga odustala na svojoj posljednjoj sjednici. Sadašnja Vlada je, kaže izvor iz Ministarstva financija, ipak prihvatila angažman FGS-a, iako takvi fondovi, smatraju u Ministarstvu, ne bi trebali sudjelovati u sanaciji financijskog sektora.
Ministarstvo je pritom, podsjeća izvor, iniciralo okupljanje malih banaka oko Croatia banke i stvaranje veće banke, dokapitalizacijom od strane DAB-a ili bilo koga tko bi to htio. Cilj države pritom nije bilo postizanje većinskog udjela nego konsolidacija i izbjegavanje rizika, odnosno sprječavanje urušavanja malih banaka tim više što je prethodno krahirala Credo banka pa bi kraj još jedne unio nesigurnost u financijski sektor. Prema zamisli Ministarstva financija, pored Centar banke, u konsolidaciju su trebale ući Vaba banka, Karlovačka banka, Banka Kovanica, Nava banka i Croatia banka.
No, taj pokušaj Ministarstva nije uspio jer vlasnici banaka nisu bili spremni prihvatiti neminovno smanjenje svoga kapitala. Zapelo je i na kriterijima konsolidacije pri čemu su vlasnici pojedinih banaka uglavnom nerealno procjenjivali svoj budući udjel u konsolidaciji, tvrdi izvor iz Ministarstva financija.
Tada počinju novi razgovori o dokapitalizaciji Centar banke, a pojavili su se ulagač iz Češke, J&T Banka, kojoj je država jasno dala do znanja da u tu banku više neće ulagati kroz FGS. Ministarstvo financija nije imalo ništa protiv toga da dokapitalizaciju obavi bilo koji investitor koji to može, međutim, kaže izvor iz Ministarstva, u razgovorima s novim investitorom pojavila se ucjena. Naime, investitor se poslužio činjenicom da će država u slučaju propasti banke morati isplatiti 450 do 500 milijuna kuna osigurane štednje, tvrdeći da bi joj stoga bilo jeftinije sudjelovati u dokapitalizaciji s 50 posto, što država nije prihvatila. U Ministarstvu financija ocjenjuju da to pokazuje neodgovornost investitora te ističu da su predložili dokapitalizaciju po pravilima Hrvatske narodne banke, ali to toga nije došlo, nego je investitor inzistirao da država otkupi "prljave portfelje". U međuvremenu, istekli su svi rokovi i danas je HNB Centar banku poslao u stečaj.
Bivši većinski vlasnik o zbivanjima u banci
Ulazak jakog strateškog investitora trebao je dugoročno stabilizirati poslovanje Centar banke i omogućiti daljnju provedbu procesa konsolidacije malih banaka, no češka J&T Banka jučer je, unatoč dobivenom preliminarnom odobrenju HNB-a, iznenada povukla svoju ponudu za dokapitalizaciju Centar banke i nažalost, pokazala se iznenađujuće nepouzdanim investitorom, kaže Dragutin Biondić, bivši većinski vlasnik Centar banke, njezin donedavni predsjednik Nadzornog odbora, ujedno i predsjednik Uprave Heruca.
Heruc grupa je još prošli tjedan u cijelosti izvršila svoj dio obveze za sudjelovanje u dokapitalizaciji (izglasane na skupštini banke u kolovozu) i na računu Centar banke deponiran je dogovoreni iznos od 7,5 milijuna kuna (kombinacija kapitala i hibridnog kapitala), ističe Biondić.
Međutim nakon skupštinske odluke o dokapitalizaciji, J&T banka je pred državu i pred dioničare počela postavljati nove, neodržive uvjete, zatraživši da država preuzme cjelokupni kreditni portfelj HBOR-a i to po nominalnoj cijeni, čime bi država na sebe preuzela cijeli rizik.
Nažalost, sada je očito da se radilo o neozbiljnom investitoru, koji je pokušao loviti u mutnom, ističe Biondić.
Sada, nažalost dolaze na vidjelo posljedice lošeg rada Uprave banke u pripremi ove dokapitalizacije. Uprava nije dovoljno radila na drugim mogućnostima dokapitalizacije, posebice odbivši to pravovremeno ponuditi i drugim dioničarima ili ulagačima, navodi Biondić u izjavi za medije.
Prvi stečaj banke nakon siječnja 2012.
Centar banka je danas u 14,45 sati, po nalogu HNB-a, zaustavila pružanje svih usluga svojim klijentima.
"Ne smijemo provesti nikakav nalog, niti obavljati bilo kakve isplate, jer imamo privremenu zabranu od strane HNB-a", doznaje Hina od izvora u Centar banci.
U Centar banci kažu da će se sutra vidjeti što dalje, kad u banku uđe privremena uprava. Prema nekim izvorima, u samoj se banci nadaju i da bi stečajni prijedlog mogao biti i povučen, ako se u roku od 30 dana uspije naći zainteresirani partner koji bi ušao u banku.
Zadnji slučaj stečaja jedne banke u Hrvatskoj je stečaj splitske Credo banke, nad kojom je Trgovački sud u Splitu otvorio stečaj 16. siječnja 2012. godine.
Centar banka spada u manje hrvatske banke, krajem lipnja ove godine njena je ukupna imovina iznosila 1,4 milijarde kuna, što je u ukupnoj aktivi hrvatskog bankovnog sustava udio od 0,35 posto.
Krajem lipnja ove godine stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala Centar banke iznosila je 9,80 posto, što je ispod zakonskog minimuma od 12 posto, podaci su iz HNB-ovog izvješća o šestomjesečnom poslovanju banaka u Hrvatskoj.
Po podacima iz financijskog izvješća koje je Centar banka objavila na Zagrebačkoj burzi, ukupni depoziti u toj su banci krajem lipnja ove godine iznosili 754,7 milijuna kuna, što je smanjenje za 13,3 posto u odnosu na kraj prošle godine, a iz banke su to objasnili smanjenjem depozita pravnih osoba (ti su depoziti iznosili 136,8 milijuna kuna).
Štednja građana pak je u šest mjeseci porasla za 7 posto i krajem lipnja depoziti građana u Centar banci su iznosili 511,05 milijuna kuna.
Centar banka je zadnji dan lipnja imala 115 zaposlenih, podatak je iz šestomjesečnog izvješća te banke.
Po podacima s internet stranice ta banka u poslovnom centru Zagreb ima četiri poslovnice (u Draškovićevoj i Tratinskoj ulici, na Trgu Nikole Šubiće Zrinskog te u Svetom Ivanu Žabnom), u po jednu u Rijeci (Ulica žrtava fašizma) i Varaždinu (Augusta Šenoe), a u Hrvatskoj ima 14 bankomata.
9. Makroekonomija: industrijska proizvodnja pala 4,1 posto
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u srpnju pala za 4,1 posto na godišnjoj razini, što je već četvrti mjesec zaredom kako pada, i to brže nego mjesec dana prije.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u srpnju oslabila za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine potonula 4,1 posto.
To je znatno veći pad nego u lipnju, kada je proizvodnja oslabila 1,5 posto. Nakon rasta na početku godine, u posljednja četiri mjeseca industrija neprestano slabi.
„Očekivali smo blaži pad proizvodnje, no osim u sektoru intermedijarnih proizvoda, proizvodnja je u srpnju pala u svim segmentima. U odnosu na prethodne mjesece, nešto je usporen pad kapitalnih proizvoda, no s druge strane, u proizvodnji roba za široku potrošnju zabilježen je nešto veći pad“, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
Promatrajući prema GIG-u, u srpnju je na godišnjoj razini najviše, 10,7 posto, pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 6,9 posto slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju.
Proizvodnja energije skliznula je, pak, za 5 posto, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju 4,5 posto.
U srpnju je na godišnjoj razini porasla samo proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 2 posto.
Pad industrijske proizvodnje posljedica je slabosti domaće potrošnje, nejake inozemne potražnje zbog slabosti gospodarstva eurozone, kao i restrukturiranja domaće industrije, među ostalim, brodograđevne.
„Ukupno gledajući, i dalje prevladavaju negativni trendovi jer je domaća potražnja još uvijek slaba, dok inozemna nije dovoljno snažna, posebice nakon izlaska Hrvatske iz CEFTA-e, što otežava pristup domaćih kompanija važnim tržištima u regiji“, zaključuje Alen Kovač.
U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja pala za 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
10. Europske proizvođačke cijene porasle u srpnju; Hrvatska među zemljama s izrazitijim padom
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i Europskoj uniji uvećane su u srpnju na mjesečnoj razini dok se Hrvatska svrstala u skupinu zemalja koje bilježe njihov izrazitiji pad, pokazale su današnje procjene europskog statističkog ureda.
U eurozoni su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle u srpnju za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. U 28 članica Europske unije uvećane su za 0,4 posto. U lipnju su stagnirale i u eurozoni i u EU, izvijestio je Eurostat.
Ako se izuzme energetski sektor, proizvođačke su cijene u srpnju ostale nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec i u eurozoni i u EU. U energetskom su sektoru porasle 0,8 posto u eurozoni, te 1,2 posto u EU.
Prema podacima kojima trenutno raspolaže Eurostat, najizrazitiji rast ukupnog indeksa proizvođačkih cijena na mjesečnoj je razini zabilježen u Velikoj Britaniji (1,9 posto), Grčkoj (0,9 posto) i Nizozemskoj (0,7 posto). Najveći pad zabilježen je pak u Estoniji (5,0 posto). Slijede Slovačka s padom cijena od 0,5 posto, Cipar, gdje su cijene pale 0,4 posto, i Hrvatska, gdje su se smanjile 0,3 posto.
Na godišnjoj su razini ukupne proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle u srpnju 0,2 posto u 17-članoj eurozoni, te 0,7 posto u 28-članom EU, pokazuju Eurostatove procjene.
Ako se izuzme energetski sektor, cijene su porasle 0,6 posto u eurozoni i 0,8 posto u EU. U energetskom sektoru eurozone zabilježen je njihov pad na godišnjoj razini, za 0,6 posto, dok su u EU porasle 0,3 posto.
Na godišnjoj razini, prema trenutno dostupnim podacima, najveći rast cijena zabilježen je u Estoniji (8,4 posto), Danskoj (5,1 posto) i Velikoj Britaniji (4,4 posto), a najveći pad na Cipru (2,3 posto), u Bugarskoj (1,8 posto) i Litvi (1,4 posto).
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle u srpnju na godišnjoj razini za 0,6 posto, izračunali su u Eurostatu.
11. OECD: američkom oporavku pridružuje se i krizom iscrpljena Europa
Poduprte čvrstim rastom američkog gospodarstva, prognoze za skupinu razvijenih gospodarstava postupno se poboljšavaju, a oporavku se konačno pridružuje i krizom iscrpljena Europa, objavila je danas Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
U OECD-u ipak napominju da će zbog usporavanja aktivnosti u mnogim gospodarstvima u nastajanju rast globalnog gospodarstva ostati slabašan. "Zaključak je da razvijena gospodarstva rastu brže a ona u nastajanju sporije", kazao je danas Reutersu glavni ekonomist Pier Carlo Padoan.
Među najvećim gospodarstvima oporavak će predvoditi SAD sa stopom rasta od 1,7 posto u ovoj godini, čime je ipak blago snižena OECD-ova prognoza iz svibnja kojom je predviđan rast od 1,9 posto.
Potvrđena je pak ranija prognoza za Japan u kojoj se trećem najvećem svjetskom gospodarstvu prognozira rast od 1,6 posto u ovoj godini, uz podršku golemih monetarnih poticaja tamošnje središnje banke.
Zahvaljujući oporavku u Njemačkoj i Francuskoj, dobre vijesti konačno stižu i iz Europe, koja je posljednjih godina bila uteg rastu zbog dužničke krize.
OECD je tako poboljšao prognoze za Francusku, drugo najveće gospodarstvo eurozone, u kojem sada očekuje rast od 0,3 posto u ovoj godini, dok je svibanjskim prognozama predviđen isti postotni pad. Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, ove bi godine trebalo porasti za 0,7 posto, čime je podignuta svibanjska prognoza rasta od 0,4 posto.
Italija, treće po veličini gospodarstvo eurozone, ove bi godine trebala zabilježiti pad od 1,8 posto, prognoziraju u OECD-u. Uz takve prognoze, kazao je Padoan, dugovima pogođenoj južnoj Europi i dalje treba popustljiva monetarna politika.
Za Britaniju, koja nije članica eurozone, OECD je snažno podigao prognozu i sada očekuje rast od 1,5 posto u ovoj godini. Svibanjskom prognozom bio je predviđan rast od 0,8 posto.
Paralelno usporavanje u mnogim gospodarstvima u nastajanju vjerojatno će ipak prigušiti širi globalni rast, napominju u OECD-u. Iznimka među tim zemljama je Kina čije bi gospodarstvo ove godine trebalo ostvariti stopu rasta od 7,4 posto.
Glavni OECD-ov ekonomist osvrnuo se i na monetarne politike u SAD-u i eurozoni. Za SAD kaže da bi uz očekivan nastavak stabilnog rasta u ovoj godini bilo primjereno da Fed polako počne smanjivati monetarne poticaje u vidu kupovina obveznica. Europska središnja banka (ECB) pak ne bi trebala isključiti mogućnost daljnjeg smanjenja kamatne stope u eurozoni, u slučaju da oporavak popusti, smatraju u OECD-u.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821