Ministarstvo navodi kako nije točno da je ukinuto plaćanje prekovremenog rada radnicima u zdravstvu, ali ne navodi da je upravo ono utjecalo na to da se dosad u najvećoj mjeri prekovremeni rad nije plaćao, o čemu najbolje govori više stotina sudskih postupaka kojima radnici traže da im se plati njihov prekovremeni rad, stoji u današnjem priopćenju sindikata.
Nesporno je da se radnicima rad u dežurstvu plaća, ali je činjenica da je ukinuto plaćanje dežurstva kao oblika prekovremenog rada, pa sadašnji oblik plaćanja ne odražava ni približnu cijenu rada, a pritom je i protivan standardima Europske unije i hrvatskog zakonodavstva, tvrdi sindikat.
Paušalni navodi Ministarstva da se za jedno dežurstvo osnovna plaća liječnika uveća za neto iznos od 1.050 do 1.300 kuna ničim nisu argumentirani, a javnost se dovodi u zabludu stvaranjem slike da se nečija plaća sama od sebe uvećava. Misli li Ministarstvo da radnicima možda ne bi trebalo ni plaćati rad u dežurstvu, rad u 24-satnim smjenama koje radnici odrađuju povrh svoje redovne satnice, pita se sindikat.
Istina je tvrdnja predsjednika Hrvatskog liječničkog sindikata Ivice Babića da su rješenja o plaćanju dežurstva u kolektivnom ugovoru od 5. srpnja protuzakonita. No, Ministarstvo očito smatra kako ima pravo i ovlast sklapati ugovore s odredbama koje su u suprotnosti sa zakonima, kaže se u priopćenju.
Pozivi ministra Rajka Ostojića na "transparentne pregovore i pregovaranje u dobroj vjeri radi postizanja dogovora o novom kolektivnom ugovoru" nakon svih dosadašnjih sastanaka zvuče samo kao prazne političke floskule koje su usmjerene prema tome da bi se zdravstvene radnike prikazalo u negativnom svjetlu, kaže sindikat.
Neistinite su Ostojićeve tvrdnje o hitnoj potrebi potpisivanja privremenog kolektivnog ugovora 5. srpnja, jer bi se inače zaposlenima u zdravstvu plaće isplaćivale samo prema Zakonu o plaćama i Uredbi o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, što znači da bi primali samo osnovnu plaću.
Ministar je zaboravio da postoji i Temeljni kolektivni ugovor za javne službe, kao i Zakon o radu, koji vrlo jasno navode da se prekovremeni rad obvezno plaća i s kakvim uvećanjima, pa bi radnicima njihov rad u dežurstvu po sili zakona bio plaćen kao prekovremeni rad, tvrdi sindikat.
Osim toga, svi elementi plaća za radnike u sustavu zdravstva bili su regulirani internim aktima svake pojedine ustanove, rješenjima o plaći radnika, Temeljnim kolektivnim ugovorom, Odlukom o plaćanju rada u dežurstvu iz 2011. godine, kao i Uredbom o dodacima na plaće iz 2002. godine.
U samom postupku mirenja, Vladin pregovarački odbor nije ponudio niti jedno rješenje, a napose ne kompromisno rješenje, pri čemu Vladin predstavnik nije imao ovlasti za potpisivanje sporazuma sa sindikatima. To potvrđuje da ni Vladi niti Ministarstvu nije stalo da se postupak mirenja uspješno okonča, poručuje sindikat medicinskih sestara.