Vijence su pod obnovljeni spomenik položili izaslanik predsjednika Republike brigadir Mirko Stošić, počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a pred spomen kosturnicu saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.
Izidor Štrok, kako je rekao njegov sin Goran, bio je španjolski borac i komunist koji je prošao i prisilni rad u Njemačkoj, ali je potom u kolovozu 1941. godine došao iz svog Hrvatskog zagorja na Kordun "zapaliti iskru za slobodu".
"Kao što je moj otac pomogao da se ovdje podigne ustanak, dozvolite njegovom sinu da makar malo pomogne u jednoj drugoj borbi, borbi za napredak, jer ovaj kraj zaslužuje razvoj, a ne stagnaciju i propadanje", istaknuo je Štrok. Dodao je da zbog osjećaja poštovanja prema ocu i njegovim suborcima ima dužnost pokrenuti neku investiciju za otvaranje radnih mjesta u perjasičkom kraju.
Milorad Pupovac je za ulogu Perjasice i generala Iziroda Štroka u Drugom svjetskom ratu rekao da je to "velika slobodarska priča, kao što su veliki i ideali za koje su se partizani borili, te je jako važno da se obnove ti ideali bratstva, sloge i slobodarstva".
Za namjeru Gorana Štroka da ulažne u perjasički kraj kazao je da će, pokrene li razvoj općina Barilović i Krnjak, učiniti danas jednako veliko djelo kao što je to učinio svojedobno i njegov otac.
Stjepan Mesić izrazio je zadovoljstvo što je Goran Štrok pomogao financijski da općina Barilović i Srpsko narodno vijeće obnove spomenik, iako je to samo jedan od oko tri tisuće u Domovinskom ratu devastiranih partizanskih spomenika.
Ne smijemo zaboraviti ljude poput Izidora Štroka ni njihovu borbu protiv naci-fašizma i njihovih domaćih suradnika, u kojoj su zajedno rame uz rame sudjelovali Srbi i Hrvati, katolici i pravoslavci, Židovi, razne manjine, slobodno misleći intelektualci i komunisti, kazao je Mesić i taj doprinos pobjedi antifašizma nazvao je "zvjezdanim trenutkom novije hrvatske povijesti".
Programu su nazočili predstavnici županijskih vlasti Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Primorsko-goranske županije i tristotinjak članova antifašističkih udruga Karlovačke županije i Grada Rijeke, među kojima i živi sudionici NOB-a.