Izgradnju Groblja mira predložila je Koordinacija stradalničkih udruga, a Hrvatski svjetski kongres (HSK) za istraživanje komunističkih zločina nad Hrvatima sa sjedištem u Mostaru zatražio je vlasti u BiH da rasvjetle brojne zločine.
Temeljni kamen u mjestu Misišta na uzvišenju Bile položili su predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović te predsjednik Koordinacije povjerenstava za otvaranje i uređenje grobišta iz II. svjetskoga rata i poraća Ilija Vrljić.
"Ovo je groblje mira, koje je otvoreno za svaku žrtvu bez obzira na to iz kojeg naroda potjecalo i pod kojom je čizmom stradala", kazao je Čović.
Neprihvatljivo je skrivanje istine o zločinima počinjenim nakon Drugog svjetskog rata, istaknuo je Čović i poručio "Moramo učiniti sve da istina, koja je skrivena na brojnim lokacijama u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji, i koje svakodnevno obilazimo i spominjemo, konačno dođe na vidjelo".
Čović je optužio režim koji je "čak 55 godina" i to " sustavno pokušavao skriti istinu o tim događanjima", a posebno važnim ocijenio je projekt postupka rasvjetljavanja stradanja 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca te brojnih obitelji.
Ujedno i supredsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, Čović je ocijenio da bi se zločini trebali istraživati na razini država, a ne, kao dosada, kroz upostavu određenih koordinacija i vijeća koji k tomu ne bi trebali raditi volonerski.
"Današnjim sjećanjem na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima želimo poručiti da se ne smije nikad više dopustiti da pojedinac strada zbog svoje vjerske, nacionalne ili neke druge vrste pripadnosti", kazao je predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž.
Udruge koje rade na rasvjetljivanju komunističkih zločina na području Hercegovine procjenjuju da je nakon II. Svjetskog rata i poraća likvidirano oko 30.000 Hrvata.
Otvaranju Groblja mira nazočio je i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda te brojni hrvatski dužnosnici u vlasti.
Središte HSK za istraživanje komunističkih zločina nad Hrvatima u petak je priopćilo da bi BiH morala usvojiti rezoluciju Europskog parlamenta o obilježavanju Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima te se distancirati od ideja i revolucionarnog djelovanja Josipa Broza Tita i njegovog komunističkog režima.
Upozorili su da je tijekom rata i u poraću ubijeno 226 ubijenih katoličkih svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova i sjemeništaraca što 'zorno govori o zločinačkom karakteru jugoslavenskog komunističkog režima, koji određeni krugovi i danas pokušavaju okarakterizirati socijalizmom s ljudskim likom'.