Kako se ističe u najavi izložbe na mrežnim stranicama muzeja, izložba "Matisse i fovisti" koja se 20. rujna otvara u Albertini, donosi oko 160 djela mladih umjetnika koje je početkom prošloga stoljeća spojila želja za slobodom izražavanja u umjetnosti, a većina njih će po prvi puta biti izložena u Austriji i središnjoj Europi.
Fovizam nije bila povezana umjetnička skupina već prirodan, jednostavan i iskren izraz nesputanosti pravilima i slobode izražavanja. Zbog njihova kršenja svih pravila i načela akademskog slikarstva u oblikovanju i primjeni boje, te osobito neobuzdana temperamenta, jedan ih je kritičar nazvao "les fauves" (franc., divlje zvijeri), što su fovisti s oduševljenjem prihvatili.
Henri Matisse (1869.–1954.) bio je jedan od osnivača i glasnogovornika pokreta koji je vatrometom boja i deformacijom likova izazvao sablazan na trećoj godišnjoj izložbi Jesenski pariški salon (Salon d'Automne) 1905. godine. "Slike su im doslovce vrištale sa zidova. Javnost je bila šokirana silovitim, naizgled nasumično nabacanim potezima kista i živim, žestokim bojama. Motiv je pao u drugi plan: važnost je pripala ekspresiji", ističe se u najavi.
Izložba, koja ostaje otvorena do 12. siječnja 2014., donosi i djela ostalih istaknutih predstavnika fovizma Andrea Deraina, Mauricea de Vlamincka i Georgesa Rouaulta. Georges Braque, Raoul Dufy, Henri Manguin i Robert Delaunay neki su od umjetnika čiji će radovi također biti predstavljeni u Albertini a, osim slavnih slika, izložba će pokazati da su Matisse i fovisti jednako žestok izričaj nastojali postići i u svojim bronzama, keramici, kamenim skulpturama i namještaju.
Iako je fovizam trajao samo dvije godine a umjetnici koje je okupljao imali samo tri izložbe, od čega su samo jednom zajedno izlagali, riječ je o prvom avangardnom pokretu 20. stoljeća koji je bio od epohalne važnosti za razvoj modernizma i koji je postavio temelj razvoja njemačkog ekspresionizma.