Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
14. kolovoza 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Ročište za IGH 27. kolovoza
7. Godišnja stopa inflacije u srpnju 2,3 posto
8. Rast maloprodaje u lipnju
9. Rehn: oporavak eurozone na dohvat ruke
10. Europsko gospodarstvo izašlo iz dosad najduže recesije
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
14. 08. 127.390.000 267.390.000 67.390.000 3,00
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) Prekonoćni 13.000.000 1,00 1 tjedan 13.000.000 1,85 1 mjesec 40.390.000 4,00 više od 3 mjeseca 1.000.000 3,85 Ukupno 67.390.000 3,00
Trgovanje devizama
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR ročni depozit 600.000 0,75
Izvor: Tržište novca
Kamatne stope u međubankarskom trgovanju u 2013. godini (%):
datum prosjek T/N S/N ročni dep. 1 tjedan 2 tjedna 1 mjesec 3 mjeseca opoziv prekonoćni 13.08. 0,42 - - - - 0,36 - - - 0,70
*Izvor :HNB
Iako u današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo snažan skok ukupno prijavljene potrtažnje, ponuda je i dalje značajno viša od svih prijavljenih potreba korisnika.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 127,39 milijuna kuna ili za oko 107 posto više no u utorak.
Istodobno se na strani ponude našlo 267,39 milijuna kuna, ili za oko 1,5 posto manje no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 40,39 milijuna kuna, plasirano putem ročnih plasmana i to na rok od mjesec dana uz kamtnu stopu od 4 posto. Također je plasirno i 13 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatu od 1,85 posto te milijun kuna pozajmica na rok duži od 3 mjeseca po cijeni od 3,85 posto.
Prekonoćnih je pak pozajmica plasirano u iznosu od 13 milijuna kuna a pritom je kamatna stopa tek lagano korigirana sa 1,06 na 1 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 67,39 mlijuna kuna, a pritom je 40 milijuna kuna potražnje, unatoć „višku“ ponude, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa porasla je, zbog većeg udjela ročnih plasmana, sa 1,06 na 3 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je ročnih depozita plasirano 600 tisuća eura uz kamatnu stopu od 0,75 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Rast indeksa uz nizak promet
Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze danas su porasli, Crobex za 0,48 posto, na 1.835,60 bodova, a Crobex10 za 0,33 posto, na 1.031,41 bod.
Redovni promet Burze iznosio je danas skromnih 5,8 milijuna kuna, a samo je dionica HT-a imala promet veći od milijun kuna.
Promet dionicom HT-a iznosio je 1,1 milijun kuna, a cijena joj je porasla za 0,52 posto, na 174,10 kuna.
Porast cijene od 1,34 posto, na 123,20 kuna, imala je dionica AD Plastika uz promet od 409,9 tisuća kuna.
Najveći porast cijene među trgovanijim dionicama zabilježila je danas dionica Diokija, za 7,01 posto, na 24,88 kuna, a ostvarila je promet od 333,6 tisuća kuna.
Dionici Belja cijena je porasla za 0,44 posto, na 66,95 kuna uz promet od 242,9 tisuća kuna.
Ostale dionice koje su imale promete veće od sto tisuća kuna zabilježile su pad cijene - redovna dionica Croatia osiguranja za 0,15 posto, Đuro Đaković Holdinga za 2,19 posto, Solarisa za 2,82 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 121,89 123,25 123,20 409.905,55 1,34%
ATGR-R-A 645,00 645,50 645,50 5.806,00 0,08%
CROS-R-A 6.730,00 6.730,00 6.730,00 100.950,00 -0,15%
DLKV-R-A 26,00 26,20 26,00 13.996,00 -0,73%
HT-R-A 172,86 175,00 174,10 1.105.843,15 0,52%
INA-R-A 4.250,05 4.250,05 4.250,05 4.250,05 -0,05%
INGR-R-A 3,00 3,04 3,04 44.195,94 2,70%
KOEI-R-A 715,00 715,00 715,00 7.150,00 1,42%
LEDO-R-A 8.170,00 8.170,00 8.170,00 81.700,00 1,36%
MGMA-R-A 1,32 1,40 1,40 9.537,00 4,48%
PTKM-R-A 196,51 199,40 196,51 34.651,94 -1,25%
ULPL-R-A 176,50 176,50 176,50 5.295,00 0,00%
VART-R-1 13,57 13,80 13,80 12.744,28 2,68%
VIRO-R-A 612,07 612,08 612,08 8.568,99 0,00%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.811,00 3.811,00 3.811,00 15.244,00 -1,01%
AMDN-R-A 78,00 78,00 78,00 1.872,00 9,86%
ARNT-R-A 204,69 206,89 204,69 42.493,23 -1,06%
ATLN-R-A 54,50 56,50 54,50 23.954,35 -2,68%
ATPL-R-A 313,00 313,00 313,00 13.772,00 -0,32%
BD62-R-A 16,86 16,87 16,87 2.648,02 2,68%
BLJE-R-A 65,38 66,95 66,95 242.957,80 0,44%
DDJH-R-A 67,34 70,47 70,47 117.666,84 -2,19%
DIOK-R-A 23,60 25,59 24,88 333.641,77 7,01%
ELPR-R-A 9,98 9,98 9,98 1.996,00 -0,20%
HCVT-R-A 242,55 255,00 245,00 27.339,72 -2,00%
HDEL-R-A 102,14 102,15 102,15 2.042,83 2,16%
HIMR-R-A 225,00 235,00 225,00 17.720,00 -5,06%
HMST-R-A 128,99 129,00 128,99 36.117,49 0,00%
HPDG-R-A 24,00 24,00 24,00 1.680,00 9,09%
INDG-R-A 90,02 91,20 90,02 27.100,14 -0,48%
JDGT-R-A 690,00 690,00 690,00 11.040,00 0,15%
JDPL-R-A 61,46 61,46 61,46 614,60 -3,21%
KNZM-R-A 143,99 144,00 144,00 64.079,00 1,40%
KODT-P-A 1.071,00 1.075,00 1.075,00 20.408,50 0,37%
KORF-R-A 162,17 165,90 165,49 89.995,45 2,03%
KRAS-R-A 396,50 396,50 396,50 3.172,00 0,06%
KTJV-R-A 16,10 16,10 16,10 3.139,50 0,63%
LKRI-R-A 113,00 113,05 113,02 24.863,77 0,02%
LRH-R-A 2.350,00 2.350,00 2.350,00 9.400,00 0,00%
MAIS-R-A 80,01 81,00 81,00 5.620,50 -4,71%
RIVP-R-A 13,60 13,64 13,60 27.529,62 -6,21%
SLRS-R-A 638,00 680,00 655,99 131.313,69 -2,82%
TEP-R-A 11,33 11,33 11,33 566,50 25,75%
THNK-R-A 655,00 660,00 660,00 5.930,00 2,64%
TNPL-R-A 310,00 313,99 313,99 1.251,97 4,66%
TUHO-R-A 1.360,01 1.389,93 1.360,04 47.698,55 -2,85%
VDKT-R-A 322,55 326,10 322,55 20.788,45 -2,55%
VPIK-R-A 123,80 124,98 124,98 31.432,12 0,95%
ZABA-R-A 28,06 29,10 29,10 4.236,58 3,93%
Domaći MTP
BCIN-R-A 290,01 290,01 290,01 14.500,50 2,78%
PRFC-R-A 22,50 23,00 23,00 5.617,00 0,00%
SNHO-R-A 160,83 160,83 160,83 16.565,49 0,00%
VLHO-R-A 104,00 108,74 105,01 170.775,01 -0,93%
MTEL-O-137A 21,07 21,07 21,07 1.456.531,41 65,500%
RIBA-O-177A 103,50 103,50 103,50 777.692,38 5,477%
Inozemni MTP
EGB-S-LDX2 107,00 107,00 107,00 2.140,00 1,61%
EGB-S-LGD3 128,20 128,20 128,20 12.820,00 -1,69%
EGB-S-SBU2 61,90 61,90 61,90 1.857,00 24,05%
EGB-S-SDX3 66,00 69,80 66,00 46.398,00 -4,07%
EGB-S-SDX4 42,00 42,50 42,00 591,50 -2,33%
EGB-S-SSL2 25,80 26,30 25,80 2.701,90 -2,64%
EGB-S-SSL3 14,50 14,50 14,50 2.900,00 3,57%
EGB-S-SSP1 11,60 11,66 11,66 34,87 6,10%
EGB-S-SSP2 6,00 6,00 6,00 9.600,00 -1,64%
EGB-S-SWL3 78,00 78,20 78,00 12.578,00 -0,51%
Ukupan promet
5.789.223,95
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,22 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u utorak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,4 boda ili 0,22 posto – na 181,8003 boda.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda porasla 0,33 posto, na 180,1897 bodova a fonda PBZ Croatia osiguranja 0,27 posto, na 167,166 bodova. Također je porasla vrijednost i Erste Plavi fonda 0,19 posto, na 187,2788 bodova te AZ fonda 0,14 posto, na 187,1459 bodova.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF-a viša 0,37, Croatia osiguranje DMF-a 0,27, AZ profit DMF-a 0,18, Erste Plavi Expert DMF-a 0,16, Erste Plavi Protect DMF-a 0,14 a AZ benefit DMF-a 0,07 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Hrvatskog liječničkog sindikata porasla 0,4, fonda Novinara 0,38, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,37, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,3, Cestarskog fonda i fonda Croatia osiguranja po 0,29, fonda HEP grupe 0,28, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb, AZ Dalekovod fonda fonda Hrvatskih autocesta i po 0,25, AZ VIP fonda 0,18, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,17, AZ Zagreb fonda 0,16, fonda T-HT-a 0,15, fonda Auto Hrvatske 0,14, AZ ZABA fonda 0,11 a fonda Željezničara 0,1 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
12. 08. 13. 08.
Mirex 181,4015 181,8003 0,22
AZ OMF* 186,8900 187,1459 0,14
Erste Plavi OMF.* 186,9324 187,2788 0,19
PBZ Croatia osig.OMF* 166,7185 167,1660 0,27
Raiffeisen OMF* 179,5882 180,1897 0,33
AZ benefit DMF** 195,1771 195,3181 0,07
AZ profit DMF** 217,9883 218,3909 0,18
Croatia osiguranje DMF** 133,6258 133,9865 0,27
Erste Plavi Expert DMF** 155,8821 156,1241 0,16
Erste Plavi Protect DMF** 158,8098 159,0254 0,14
Raiffeisen DMF** 171,0681 171,7067 0,37
ZDMFAutocesta Rijeka – 107,0343 107,3012 0,25
Zagreb***
Auto Hrvatska ZDMF*** 122,4146 122,5863 0,14
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,3017 209,8146 0,25
AZ Hr. kontrola zračne 204,6537 205,0079 0,17
plov.***
AZ VIP ZDMF*** 220,7992 221,2036 0,18
AZ ZABA*** 103,4672 103,5859 0,11
AZ Zagreb ZDMF*** 161,0479 161,3079 0,16
ZDMF cestarski fond*** 138,5338 138,9380 0,29
ZDMF Croatia osiguranje*** 117,1971 117,5420 0,29
ZDMF Ericsson N. Tesla*** 180,8770 181,5401 0,37
ZDMF HEP grupa*** 123,3481 123,6954 0,28
ZDMF Hrvatskih autocesta*** 133,5424 133,8763 0,25
ZDMF Hr. liječničkog sind.*** 193,8188 194,5946 0,40
ZDMF Novinar*** 166,0367 166,6741 0,38
ZDMF 136,3552 136,4897 0,10
Željezničar-Raiffeisen***
ZDMF Sind. Pomoraca Hr.*** 119,5422 119,9029 0,30
ZDMF T-HT*** 156,7325 156,9660 0,15
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Prevladvali dobitnici
I u utorak su među investicijskim fondovima dobitnici bili u velikoj većini. Naime, po podacima iCapital-a, njih čak 65 ili 84,42 posto bilježilo je dobitke, dok ih je 10 ili 12,98 posto billježilo gubitke a pritom vrijednosti 2 fonda nisu se mijenjale.
Među dioničkim investicijskim fondovima ovaj su puta gotovo svi bilježili dobitke. Naime, njih čak 30 bilježilo je rast vrijednosti, dok su jedini gubitnici s gubicima od 0,02 odnosno 0,56 posto bili FIMA Equity fond i NETA New Europe fond. Svi ostali kretali su se u rasponu dobitaka od 0,002 posto Allianz Equity fonda do 1,42 posto ZB BRIC+ fonda.
I kod mješovitih investicijskih fondova bilo je slićno. Naime, 11 je fondova bilježilo rast vrijednosti, dok su gubitnici s gubicima od 0,06 ondonso 0,26 posto bili tek C-Premium fond i Agram Trust fond. Svi ostali dobici su se pak kretali u rasponu od 0,02 posto HPB Global fonda do 1,1 posto NETA EM Balanced fonda.
I među obvezničkim investicijskim fondovima tek dva gubitnika. Naime, gubitke od 0,02 odnosno 0,03 posto zabilježili su HI-conservative fond i Erste Bond fond. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,05 posto Capital One fonda do 0,1 posto PBZ Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi već tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima no, i ovaj je puta bilo gubitnika. Naime, gubitak 0,01 posto zabilježilo je OTP euro novčani fond, dok su vrijednosti Raiffeisen Cash fonda i Raiffeisen euroCash fonda ostale nepromijenjene. Svi ostali kretali su se u rasponu dobitaka od 0,0001 posto Erste Euro-Money fonda do 0,012 posto Locusta Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
ZB BRIC+ dionički 13.8.2013 83,21 EUR 1,4261
KD Energija dionički 13.8.2013 9,1029 HRK 1,3562
NETA US Algorithm dionički 13.8.2013 147,3017 HRK 1,0249
HI-growth dionički 13.8.2013 8,699 EUR 1,009
ZB trend dionički 13.8.2013 133,35 EUR 1,0074
KD Victoria dionički 13.8.2013 14,8793 HRK 0,9581
Raiffeisen World dionički 13.8.2013 119,3801 EUR 0,9385
NETA Mena dionički 13.8.2013 483,2576 HRK 0,9293
KD Nova Europa dionički 13.8.2013 6,0167 HRK 0,9141
PBZ I-Stock dionički 13.8.2013 55,5966 HRK 0,8734
Ilirika BRIC dionički 13.8.2013 73,5104 EUR 0,8653
NETA Global Developed dionički 13.8.2013 94,4661 HRK 0,8602
KD Prvi izbor dionički 13.8.2013 11,604 HRK 0,8053
HPB World Absolute Value - dionički 13.8.2013 109,3895 EUR 0,7838
DJE
Ilirika Azijski tigar dionički 13.8.2013 44,4403 EUR 0,6507
ZB aktiv dionički 13.8.2013 99,16 HRK 0,6496
ZB euroaktiv dionički 13.8.2013 124,77 EUR 0,4589
Platinum Blue Chip dionički 13.8.2013 90,6262 EUR 0,4463
Raiffeisen Central Europe dionički 13.8.2013 47,46 EUR 0,3169
Raiffeisen Prestige Equity dionički 13.8.2013 113,4001 EUR 0,3097
HPB Dionički dionički 13.8.2013 85,9516 HRK 0,2925
OTP MERIDIAN 20 dionički 13.8.2013 82,635 EUR 0,2873
Platinum Global Opportunity dionički 13.8.2013 12,9832 USD 0,2254
HPB Titan dionički 13.8.2013 67,5665 EUR 0,1252
Erste Adriatic Equity dionički 13.8.2013 77,0401 EUR 0,1041
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 13.8.2013 126,0362 EUR 0,1036
A1 dionički 13.8.2013 85,02 HRK 0,0824
PBZ Equity dionički 13.8.2013 68,2042 HRK 0,0522
Capital Two dionički 13.8.2013 65,2492 HRK 0,0397
Allianz Equity dionički 13.8.2013 119,2655 EUR 0,0025
FIMA Equity dionički 13.8.2013 57,0113 HRK -0,0203
NETA New Europe dionički 13.8.2013 94,5951 HRK -0,5631
Mješoviti fondovi
NETA EM Balanced mješoviti 13.8.2013 69,9984 HRK 1,1975
HI-balanced mješoviti 13.8.2013 10,4071 EUR 0,5983
ZB global mješoviti 13.8.2013 138,29 EUR 0,5745
KD Balanced mješoviti 13.8.2013 7,9161 HRK 0,4989
ICF Balanced mješoviti 13.8.2013 100,9256 HRK 0,4061
Raiffeisen Balanced mješoviti 13.8.2013 119,7101 EUR 0,2093
Raiffeisen Prestige mješoviti 13.8.2013 92,1501 EUR 0,1957
OTP uravnoteženi mješoviti 13.8.2013 96,3392 HRK 0,1564
Allianz Portfolio mješoviti 13.8.2013 123,3442 HRK 0,0716
PBZ Global mješoviti 13.8.2013 92,7968 HRK 0,0665
HPB Global mješoviti 13.8.2013 77,6206 HRK 0,0277
C-Premium mješoviti 13.8.2013 4,7998 HRK -0,0625
Agram Trust mješoviti 13.8.2013 55,2179 HRK -0,2661
Obveznički fondovi
PBZ Bond obveznički 13.8.2013 110,6954 EUR 0,104
HPB Obveznički obveznički 13.8.2013 135,2741 EUR 0,0993
Raiffeisen Bonds obveznički 13.8.2013 153,0501 EUR 0,0981
ZB bond obveznički 13.8.2013 168,46 EUR 0,0891
Capital One obveznički 13.8.2013 181,2264 HRK 0,057
HI-conservative obveznički 13.8.2013 12,153 EUR -0,0222
Erste Bond obveznički 13.8.2013 121,97 EUR -0,0328
Novčani fondovi
Locusta Cash novčani 13.8.2013 1.286,20 HRK 0,0122
Agram Euro Cash novčani 13.8.2013 11,7512 EUR 0,0104
VB Cash novčani 13.8.2013 124,6738 HRK 0,0074
Auctor Cash novčani 13.8.2013 106,474 HRK 0,0071
Erste Money novčani 13.8.2013 147,74 HRK 0,0067
NETA Multicash novčani 13.8.2013 103,513 HRK 0,0061
HPB Novčani novčani 13.8.2013 140,589 HRK 0,0058
PBZ Euro Novčani novčani 13.8.2013 135,4746 EUR 0,0057
OTP novčani fond novčani 13.8.2013 130,1389 HRK 0,005
HI-cash novčani 13.8.2013 147,4459 HRK 0,0045
PBZ Dollar novčani 13.8.2013 127,8152 USD 0,0044
PBZ Novčani novčani 13.8.2013 140,6827 HRK 0,004
Allianz Cash novčani 13.8.2013 116,1223 HRK 0,0034
ZB europlus novčani 13.8.2013 147,3623 EUR 0,0033
ZB plus novčani 13.8.2013 172,2789 HRK 0,0026
HPB Euro Novčani novčani 13.8.2013 104,2121 EUR 0,0024
Erste Euro-Money novčani 13.8.2013 113,0501 EUR 0,0001
Raiffeisen Cash novčani 13.8.2013 153,85 HRK 0
Raiffeisen euroCash novčani 13.8.2013 103,75 EUR 0
OTP euro novčani novčani 13.8.2013 100,8111 EUR -0,0108
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 13.8.2013 38,5359 HRK -0,1014
VB CROBEX10 indeksni 13.8.2013 97,722 HRK -0,2858
Posebni fondovi
VB SMART posebni 13.8.2013 95,5884 EUR 0,1507
Dionički fond fondova
NETA GDEM dionički fond 13.8.2013 8,5817 EUR 0,1728
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 13.8.2013 8,4593 EUR -0,2253
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.451 15.419 Tokyo/Nikkei 14.050 13.867 London/FTSE-100 6.615 6.611 Frankfurt/DAX 30 8.425 8.415
*Izvor: REUTERS
Porast prometa u američkoj maloprodaji, kao i industrijske proizvodnje u eurozoni i ZEW indeksa povjerenja njemačkih investitora potaknuo je u utorak na Wall Streetu jačanje burzovnih indeksa.
Dow Jones indeks porastao je tako 31,33 boda ili 0,2 posto, na 15.451 bod, S&P 500 za 0,28 posto, na 1.694 boda, a tehnološki Nasdaq 0,39 posto, na 3.684 boda.
Promet u američkoj maloprodaji u srpnju je porastao četvrti mjesec zaredom, što signalizira da američka kućanstva povećavaju potrošnju jer raste zaposlenost.
Dodatno, industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u lipnju u skladu s očekivanjima dok je raspoloženje njemačkih analitičara i ulagača za kolovoz premašilo očekivanja.
„Kretanja na Wall Streetu odražavaju bolje gospodarske podatke i prihvaćanje na tržištu da bi Fed uskoro smanjiti kupnje državnih i korporativnih obveznica“, kaže Quincy Krosby, strateg pri investicijskom društvu Prudential Financial.
Predsjednik Feda u Atlanti Dennis Lockhart kazao je jučer da bi američka središnja banka mogla početi smanjivati svoj program otkupa obveznica već u rujnu, no da su pokazatelji još raznoliki da bi se objelodanila detaljna strategija povlačenja monetarnih stimulansa.
Investitori pozorno prate signale o tome kada će i za koliko Fed smanjiti program otkupa obveznica, mjesečno vrijedan 85 milijardi dolara. Upravo taj program potaknuo je skok S&P 500 indeksa na rekordne razine.
Od većih dobitnica ističe se dionica Applea, čija je cijena skočila 4,8 posto, na 489,57 dolara, najvišu razinu od kraja siječnja, nakon što je veliki investitor Carl Icahan putem Twittera objavio da je stvorio 'veliku poziciju' u toj dionici, ocijenio da je ona uvelike podcijenjena te izvijestio da je 'lijepo razgovarao' s izvršnim direktorom kompanije Timom Cookom o tome da kompanija poduzme otkup vlastitih dionica.
Na europskim burzama cijene dionica dosegnule su u utorak najvišu razinu u zadnja 2,5 mjeseca, uslijed boljih od očekivanja podataka iz eurozone i Njemačke.
Investitori s optimizmom iščekuju i današnje podatke o BDP-u eurozone, koji bi mogao signalizirati izlazak iz dugotrajne recesije.
Londonski Ftse indeks ojačao je jučer 0,57 posto, na 6.611 bodova, frankfurtski DAX 0,68 posto, na 8.415 bodova, a pariški CAC 0,51 posto, na 4.092 boda.
Europske dionice blago su u srijedu porasle nakon što su prve procjene europskog statističkog ureda pokazale da je eurozona u drugom tromjesečju izašla iz recesije.
Londonski FTSE porastao je 0,02 posto na 6.615 bodova, frankfurtski DAX za 0,14 posto na 8.425 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,33 posto i iznosio 4.105 bodova.
Rast eurozone poduprla su gospodarstva Njemačke i Francuske, koja su ostvarila bolje rezultate nego što se očekivalo.
"Pojavili se se znakovi poboljšanja u Europi, a dionice u regiji i dalje su jeftine, što više nije opravdano“, kazala je Jeanne Asseraf-Bitton iz tvrtke Lyxor Asset Management.
"Sjedinjene Američke Države već svjedoče velikoj rotaciji iz imovine s fiksnim prinosima prema dionicama a u Europi taj proces upravo počinje", dodala je.
Rast europskih burzovnih indeksa ograničile su dionice rudarskih kompanija Rio Tinto, AstraZeneca i Royal Dutch Shell.
Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 1,32 posto na 14.050 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3248 1,3278 1,3238
USD/JPY 98,25 98,42 97,84
GBP/USD 1,5495 1,5504 1,5421
USD/CHF 0,9364 0,9377 0,9320
*Izvor: REUTERS
Euro je danas blago oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta usprkos najnovijim podacima iz eurozone koji su naznačili izlazak iz recesije.
Euro je prema dolaru oslabio 0,1 posto, kliznuvši na 1,3249 dolara.
Tečaj zelene novčanice prema jenu ostao je pak nepromijenjen u odnosu na jučerašnje zatvaranje tržišta i dolarom se trgovalo po 98,50 jena.
Neočekivano snažan rast njemačkog i francuskog gospodarstva u drugom tromjesečju izvukao je eurozonu iz najdulje recesije u njezinoj povijesti.
Tako je u razdoblju od travnja do lipnja gospodarstvo u zoni primjene jedinstvene europske valute poraslo 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.
Objava tog podatka ipak nije pružila značajnijeg poticaja euru.
"Jačanje eura koče opća potražnja za dolarima i rast prinosa na američke državne obveznice. Stoga jedinstvena europska valuta nije značajnije reagirala na bolej podatke o BDP-u eurozone", tumači Neil Jones iz Mizuho Corporate Banka.
Budući da se oporavak eurozone i dalje čini krhkim i da pojedine rubne zemlje i dalje imaju teškoća, očekuje se da će Europska središnja banka dulje vrijeme zadržati ključne kamatne stope na rekordno niskoj razini.
Istodobno su ojačala očekivanja da će američka središnja banka već idućeg mjeseca smanjiti svoj 85 milijardi dolara mjesečno vrijedan program kupovine obveznica.
Predsjednik Fedova ureda u Atlanti Dennis Lockhart kazao je jučer da ne može isključiti mogućnost da će Fed idućeg mjeseca smanjiti poticaje. Dodao je ipak da su makrogospodarski pokazatelji previše neujednačeni da bi središnja banka mogla objaviti detaljan plan povlačenja poticaja.
"Podaci u SAD-u i dalje će se poboljšavati i to će poduprijeti Fedove planove o smanjenju poticaja i pomaknuti razlike u visini ključnih kamatnih stopa u korist dolara", ističe Niels Christiansen iz Nordee.
Jučer su američku novčanicu poduprli ohrabrujući podaci o prometu u američkoj maloprodaji u srpnju, koji su potaknuli oštar rast prinosa na američke državne obveznice.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 13. 08. USLIB 0,11890 -0,001 0,18406 0,26420 0,39550 13. 08. EULIB 0,04071 - 0,07929 0,15071 0,26214
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 15. i 16. kolovoza
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5294 5,6860 8,7971 5,7892 6,0662 8,5663
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na prethodnu tečajnicu, oslabila prema euru za 0,20 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,529486 kuna.
Kuna je oslabila i prema američkom dolaru za 0,71 posto i britanskoj funti za 0,74 posto, a ojačala je prema švicarskom franku za 0,34 posto.
Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,066296 kuna, dolara 5,686064 kune te funte 8,797156 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 15. i 16. kolovoza
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6050 5,8757 9,0635 6,2365 OTP Banka Hrvatska 7,5985 5,8228 9,0000 6,2136 Štedbanka 7,6253 5,8832 8,9848 6,1957 Partner banka 7,5900 5,8715 8,9991 6,2297 Erste&Steiermarkische 7,5970 5,8480 9,0710 6,2460 Hrvatska poštanska banka 7,5900 5,9040 9,1076 6,3235 Splitska banka 7,6000 5,8607 9,0487 6,2360 Podravska banka 7,7071 5,9065 9,0307 6,2297 Istarska kreditna banka 7,6000 5,8500 9,0434 6,2604 Karlovačka banka 7,6050 5,8990 9,1265 6,2934 Croatia banka 7,6077 5,8469 8,9994 6,2161 Sberbank 7,6200 5,8510 9,0435 6,2786 Hypo Group Alpe-Adria 7,6000 5,8852 9,0682 6,2762 Fina 7,5500 5,9040 9,1076 6,3235 Privredna banka 7,5900 5,9415 9,0242 6,2828 Centar banka 7,5987 5,8111 9,0170 6,2482
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5520 5,7031 8,8235 6,0844 Zagrebačka banka 7,5950 5,7951 8,9391 6,1509 OTP Banka Hrvatska 7,5850 5,7944 8,9384 6,1833 Štedbanka 7,5950 5,8135 8,8958 6,1343 Partner banka 7,5800 5,8209 8,9697 6,2097 Erste&Steiermarkische 7,5850 5,8158 9,0211 6,2113 Hrvatska poštanska banka 7,5800 5,8168 8,9730 6,2300 Splitska banka 7,5900 5,7895 8,9824 6,1813 Podravska banka 7,7064 5,8065 8,9975 6,1997 Istarska kreditna banka 7,5900 5,8150 8,9379 6,2300 Karlovačka banka 7,5890 5,8350 9,0275 6,2251 Croatia banka 7,5927 5,8071 8,9379 6,1797 Sberbank 7,6000 5,8225 8,9995 6,2483 Hypo Group Alpe-Adria 7,5900 5,7851 8,9681 6,1761 Fina 7,5400 5,8168 8,9730 6,2300 Privredna banka 7,5800 5,8250 8,9349 6,2206 Centar banka 7,5889 5,7827 8,9730 6,2179
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5068 5,6690 8,7707 6,0480 Zagrebačka banka 7,4950 5,5991 8,6368 5,9429 OTP Banka Hrvatska 7,4720 5,5616 8,6742 5,9467 Štedbanka 7,4810 5,5809 8,5400 5,8890 Partner banka 7,4700 5,5408 8,6524 5,9275 Erste&Steiermarkische 7,4850 5,5432 8,5983 5,9203 Hrvatska poštanska banka 7,4800 5,5439 8,5948 5,9085 Splitska banka 7,4900 5,5904 8,6735 5,9746 Podravska banka 7,4800 5,5910 8,6611 6,0000 Istarska kreditna banka 7,4850 5,5450 8,6476 5,9176 Karlovačka banka 7,4800 5,5500 8,5866 5,9211 Croatia banka 7,5068 5,6098 8,7276 5,9801 Sberbank 7,5000 5,5667 8,6652 5,9753 Hypo Group Alpe-Adria 7,4900 5,5849 8,6679 5,9759 Fina 7,4800 5,5439 8,5948 5,9085 Privredna banka 7,4800 5,5409 8,6708 5,9171 Centar banka 7,4880 5,5894 8,6388 5,9146
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4800 5,5431 8,5505 5,8835 OTP Banka Hrvatska 7,4600 5,5275 8,5861 5,9043 Štedbanka 7,4511 5,5251 8,4546 5,8301 Partner banka 7,4600 5,4918 8,6072 5,8855 Erste&Steiermarkische 7,4750 5,5210 8,5550 5,8960 Hrvatska poštanska banka 7,4600 5,4607 8,4658 5,8199 Splitska banka 7,4800 5,5363 8,6073 5,9321 Podravska banka 7,4650 5,5210 8,5711 5,9593 Istarska kreditna banka 7,4750 5,5200 8,6300 5,8843 Karlovačka banka 7,4700 5,5000 8,5092 5,8677 Croatia banka 7,4918 5,5757 8,6660 5,9437 Sberbank 7,4800 5,5382 8,6212 5,9450 Hypo Group Alpe-Adria 7,4800 5,4848 8,5678 5,8758 Fina 7,4600 5,4607 8,4658 5,8199 Privredna banka 7,4700 5,4855 8,5841 5,8580 Centar banka 7,4782 5,5581 8,6212 5,8843
6. Ročište za IGH 27. kolovoza
Nagodbeno vijeće u postupku predstečajne nagodbe nad dužnikom Institutom IGH zakazalo je ročište za glasovanje o Izmijenjenom planu financijskog i operativnog restrukturiranja te tvrtke za 27. kolovoza, izvijestio je danas IGH putem Zagrebačke burze.
Sastavni dio zaključka Nagodbenog vijeća o zakazivanu ročišta je tablica s povećim popisom vjerovnika koji imaju pravo glasa o Izmijenjenom planu financijskog i operativnog restrukturiranja Instituta IGH koji je objavljen na web stranicama Financijske agencije.
Prema toj listi ukupno utvrđene tražbine vjerovnika prema Institutu IGH iznose 1,89 milijardi kuna, a iznos tražbina za koje vjerovnici imaju pravo glasa nakon izvršenog prijeboja iznosi 1,88 milijardi kuna.
Vjerovnici mogu glasovati osobno na ročištu ili pisanim putem.
7. Godišnja stopa inflacije u srpnju 2,3 posto
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u Hrvatskoj su u srpnju u odnosu na lipanj u prosjeku bile niže za 0,6 posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji srpanj, više su za 2,3 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
U godišnjem prosjeku pak cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, više su za 3,8 posto.
Srpanjska stopa inflacije na godišnjoj razini od 2,3 posto nešto je veća nego u lipnju kada je iznosila 2 posto, dok je u svibnju zabilježena najniža razina od veljače 2012. godine, od 1,6 posto.
Po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje na mjesečnoj razini, u srpnju u odnosu na lipanj, najviše su pale cijene odjeće i obuće, koje su uslijed sezonskih sniženja u prosjeku bile niže za 9,6 posto.
Cijene prehrane i bezalkoholnih pića u prosjeku su bile niže za 1,6 posto (niže cijene svježeg voća i povrća), pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja 0,4 posto, obrazovanja 0,2 posto, a cijene prometa te komunikacija u prosjeku po svakoj skupini niže su za 0,1 posto.
Istodobno su u srpnju u odnosu na lipanj cijene alkoholnih pića i duhana u prosjeku bile više za 6,0 posto (porast cijena duhana), rekreacije i kulture za 1,1 posto, ugostiteljskih usluga 0,5 posto, ostalih dobara i usluga 0,3 posto, a cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva na mjesečnoj su razini u prosjeku više za 0,1 posto. Cijene zdravstva u srpnju su u prosjeku ostale na razini iz lipnja.
U sklopu indeksa potrošačkih cijena, cijene dobara u srpnju u odnosu na lipanj u prosjeku su niže za 0,9 posto, dok su cijene usluga u prosjeku više za 0,3 posto.
Na godišnjoj razini, pak, od 12 glavnih skupina prema namjeni potrošnje zabilježen je rast cijena kod njih devet, a kod tri pad.
Pritom su u srpnju ove prema istom mjesecu prošle godine najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 12,6 posto, čemu je najviše doprinijelo povećanje cijena duhana za 15,6 posto.
Po glavnim skupinama potrošnje po porastu cijena na godišnjoj razini slijede prehrana i bezalkoholna pića s porastom od 4,3 posto, u čemu prehrane za 4,6 posto.
Pritom je najveći rast u toj skupini zabilježen kod mlijeka, sira i jaja za 12,8 posto, cijene voća na godišnjoj su razini veća za 7,6 posto, ribe za 5 posto, ulja i masti za 4,9 posto, a kruha i žitarica za 3,6 posto.
Na godišnjoj razini, u srpnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, veće su i cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 2,4 posto, ugostiteljskih usluga 1,7 posto, ostalih dobara i usluga 1,4 posto, a prometa za 0,9 posto.
Umjereniji rast bilježe cijene rekreacije i kulture za 0,3 posto te obrazovanja i zdravstva za po 0,1 posto.
Pad cijena na godišnjoj razini u srpnju se pak bilježi kod cijena komunikacija za 3,5 posto, odjeće i obuće za 2,1 posto te pokućstva za 0,1 posto.
Rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini u srpnju od 2,3 posto nešto snažniji rast nego u lipnju (2,0 posto), no inflatorni pritisci i dalje su razmjerno slabi, kažu analitičari iz Raifeisenbank Austrie (RBA).
Na mjesečnoj razini cijene su niže za 0,6 posto, prije svega zahvaljujući sezonskim sniženjima, dok je godišnji rast potrošačkih cijena bio prije svega potaknut rastom cijena prehrambenih proizvoda, iako je u srpnju djelomično ublažen bazni učinak porasta cijena voća i povrća tijekom srpnja prošle godine.
Analitičari iz RBA napominju kako "godišnje stope rasta potrošačkih cijena od početka krize pokazuju da su snažniji inflatorni pritisci bili u najvećoj mjeri generirani rastom administrativno utvrdenih cijena, odnosno rastom troškova, dok poticaj rastu cijena zbog oporavka i rasta potražnje izostaje".
U idućim mjesecima očekuju zadržavanje razmjerno niskih stopa inflacije, iako bi rast trošarina na goriva trebao utjecati na indeks potrošačkih cijena.
"Bez oporavka gospodarstva pritisaka na rast cijena nema, a s druge strane ulaskom u Europsku uniju trebalo bi doći i do pojeftinjenja odredenih proizvoda i usluga, primjerice komunikacijskih usluga", ocjenjuju analitičari RBA.
8. Rast maloprodaje u lipnju
Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u lipnju je u odnosu na svibanj bio nominalno i realno veći za 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini nominalno povećan za 4,6 posto, a realno za 2,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Podaci o prometu trgovine na malo prema trgovačkim strukama pokazuju da je promet u lipnju u odnosu na svibanj nominalno porastao u većini struka.
U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koja u ukupnoj maloprodaji ima udio od 37,4 posto, promet je u lipnju u odnosu na svibanj nominalno povećan za 3,6 posto.
U maloprodaji motornih goriva i maziva, koja u ukupnoj maloprodaji sudjeluje s 20 posto, promet je nominalno porastao za 6,4 posto.
Tijekom lipnja, u odnosu na svibanj, postotno je najviše pala prodaja računalne opreme, knjiga, novina, igri i igračaka, cvijeća, sadnica, satova i nakita i to za 12,9 posto.
Na godišnjoj razini, u lipnju ove godine u odnosu na prošlogodišnji lipanj, nominalni promet najviše je porastao u prodaji vozila i dijelova, za 26 posto. Promet u specijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama porastao je za 16,2 posto, a tekstila, odjeće, obuće i kožnih proizvoda prodano je 13,6 posto više.
U trgovačkim strukama s najvećim udjelom u maloprodaji, promet u nespecijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama porastao je za 1,8 posto, a promet motornih goriva i maziva nominalno je veći 2,9 posto.
9. Rehn: oporavak eurozone na dohvat ruke
Najnoviji gospodarski podaci signaliziraju da je oporavak eurozone od najduže recesije u njezinoj povijesti na dohvat ruke, ali bi ipak bilo prerano zaključiti da je kriza gotova, kazao je u srijedu europski povjerenik za gospodarsku i monetarnu politiku Olli Rehn.
Najveća gospodarstva eurozone, Njemačka i Francuska, ostvarila su u drugom tromjesečju veći rast no što se očekivalo, što je pomoglo eurozoni da zabilježi prvi rast aktivnosti u sedam tromjesečja, i to po stopi od 0,3 posto, što je također nešto više no što se očekivalo.
"Za sljedeću godinu naše projekcije pokazuju da bi oporavak trebao počivati na čvršćim temeljima, pod uvjetom da uspijemo izbjeći nove političke krize i štetna previranja na tržištu", kazao je Rehn.
Upozorava da su podaci o rastu i dalje niski i da su znakovi rasta još uvijek krhki, s obzirom na neujednačen oporavak u pojedinim zemljama članicama eurozone, kao što su Španjolska ili Grčka, gdje su stope nezaposlenosti i dalje "neprihvatljivo visoke".
10. Europsko gospodarstvo izašlo iz dosad najduže recesije
Gospodarstva eurozone i Europske unije izašla su iz recesije u drugom tromjesečju, predvođena najvećima - njemačkim i francuskim, pokazale su danas objavljene prve procjene europskog statističkog ureda.
U razdoblju od travnja do lipnja gospodarske aktivnosti u eurozoni i u EU porasle su za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavio je Eurostat.
To je nešto veći rast nego što se očekivalo. Ekonomisti u anketi Reutersa procjenjivali su da je gospodarstvo eurozone u drugom tromjesečju ostvarilo rast od 0,2 posto u razdoblju od travnja do kraja lipnja, pokazuje anketa Reutersa.
Također, ovime je eurozona i službeno izašla iz najdulje recesije u svojoj povijesti, koja je počela krajem 2011. godine.
Vodeća gospodarstva, njemačko i francusko, oporavila su se u drugom tromjesečju, uz rast aktivnosti u Njemačkoj na 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, te za 0,5 posto u Francuskoj.
Među najvećim gospodarstvima, Italija je i dalje u recesiji, iako je pad aktivnosti u usporio na 0,2 posto, s 0,6 posto koliko je iznosio u prva tri ovogodišnja mjeseca. Pad aktivnosti usporio je i u Španjolskoj, na 0,1 posto, s 0,5 posto u prethodnom tromjesečju.
U Britaniji rast je pak ubrzao na 0,6 posto, s 0,3 posto koliko je iznosio u prva tri ovogodišnja mjeseca.
U novoj Europi, baltičke zemlje prednjačile su rastom. Najviše je porastao BDP Litve, za 0,6 posto, iako osjetno sporije nego u prethodnom tromjesečju kada su aktivnosti porasle 1,3 posto. Isti trend zabilježen je i u Latviji, gdje je rast usporio na 0,5 posto, s 1,2 posto koliko je iznosio u prethodna tri mjeseca.
U Poljskoj je rast ubrzao, na 0,4 posto, s 0,2 posto u prethodna tri mjeseca dok je Rumunjska rasla ujednačenim tempom, od 0,3 posto.
Mađarsko je gospodarstvo pak oštro usporilo, uz rast aktivnosti za 0,1 posto, u odnosu na 0,6 posto koliko su aktivnosti porasle u prethodna tri mjeseca.
Bugarska je jedina zemlja u toj skupini koja bilježi pad aktivnosti, za blagih 0,1 posto. U prethodnom je tromjesečju zabilježila rast od 0,1 posto.
Podaci za Sloveniju nisu raspoloživi, kao ni za Irsku, Grčku, Hrvatsku, Luksemburg i Maltu.
Na godišnjoj razini gospodarstvo eurozone smanjilo se u drugom tromjesečju za 0,7 posto, dok je Europska unija zabilježila pad aktivnosti za 0,2 posto.
"Eurozona je spremna za postupni gospodarski oporavak, potpomognut oštrim usporavanjem tempa štednje, ubrzanjem rasta globalne potražnje te smanjenjem neizvjesnosti i financijskog stresa", izjavio je čelnik istraživačkog odjela u ABN Amrou, Nick Kounis. Ipak, dodao je da i dalje vidi mnoge rizike po gospodarski rast u Europi.
I analitičari u anketi Reutersa ističu da zdrave stope gospodarskog rasta u eurozoni ne treba očekivati prije 2015. godine. Naime, sve do te godine ekonomisti ne očekuju stope rasta iznad 0,4 posto.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821