Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
13. kolovoza 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
7. Blagi pad proizvođačkih cijena u srpnju
8. Rast industrijske proizvodnje u eurozoni i EU u lipnju
9. ECB: nitko nije imun na krizu eurozone
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
13. 08. 61.490.000 271.490.000 11.490.000 1,06
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 11.490.000 1,06 Ukupno 11.490.000 1,06
Trgovanje devizama
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 1.200.000 0,50
Izvor: Tržište novca
Kamatne stope u međubankarskom trgovanju u 2013. godini (%):
datum prosjek T/N S/N ročni dep. 1 tjedan 2 tjedna 1 mjesec 3 mjeseca opoziv prekonoćni 12.08. 0,38 - 0,4 - - - - - - 0,37
*Izvor :HNB
I u današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo nastavak pada ukupno prijavljene potrtažnje dok je istodobno ponuda bilježila rast. Stoga je njihov međusobni odnos dodatno povećan u korist ponude.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 61,49 milijuna kuna ili za oko 15 posto manje no u ponedjeljak.
Istodobno se na strani ponude našlo 271,49 milijuna kuna, ili za oko 12 posto više no dan ranije.
Jedini je promet danas, u iznosu od 11,49 milijuna kuna, ostvaren plasmanom prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa tek lagano korigirana sa 1,09 na 1,06 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 11,49 mlijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, unatoć „višku“ ponude, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa pala je, zbog izostanka ročnih plasmana, sa 3,21 na 1,06 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od tjedan dana plasirano 1,2 milijuna eura uz kamatnu stopu od 0,5 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobex pao 0,14 posto
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je pao za 0,14 posto, na 1.826,87 bodova, dok je specijalizirani Crobex10 smanjen za 0,28 posto, na 1.028,04 boda.
Redovni promet Burze iznosio je danas 7,1 milijun kuna, a samo je dionica Konzuma imala promet veći od milijun kuna.
Konzumova je dionica ostvarila 1,4 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala za 3 posto, na 142,01 kunu.
Za 0,12 posto, na 173,20 kuna, porasla je cijena dionice HT-a koja je imala promet od 831,5 tisuća kuna.
Dionici Valamar Adria Holdinga cijena je pala za 0,49 posto, na 162,20 kuna, uz promet od 772,8 tisuća kuna.
Po prometu slijedi dionica Solarisa sa 448,6 tisuća kuna i rastom cijene od 4,49 posto, na 675 kuna.
Kod dionica s prometima većim od sto tisuća kuna cijena je danas porasla i dionicama Podravke za 0,41 posto, Leda 0,75 posto, Belja za 1 posto.
Istovremeno, cijena je pala dionicama Petrokemije za 0,50 posto, Đuro Đaković Holdinga 0,62 posto, Ericssona Nikole Tesle za 0,99 posto.
Imunološki zavod d.d., na upit Zagrebačke burze, potvrdio je danas da je "zbog neispunjavanja zahtjeva vezanih uz dobru proizvođačku praksu, Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode Imunološkom zavodu uskratila proizvodnu dozvolu za krvne derivate i bakterijska cjepiva. Imunološki zavod i dalje ima proizvodnu dozvolu za virusna cjepiva", navodi se u obavijesti.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 121,32 121,89 121,57 88.583,35 0,22%
ATGR-R-A 645,00 645,00 645,00 84.495,00 0,00%
CROS-R-A 6.740,00 6.740,00 6.740,00 6.740,00 -0,13%
DLKV-R-A 25,60 26,19 26,19 47.523,80 2,30%
HT-R-A 172,76 173,50 173,20 831.528,03 0,12%
IGH-R-A 193,89 193,89 193,89 1.163,34 -0,03%
INA-R-A 4.252,00 4.260,00 4.252,00 51.040,00 -1,12%
INGR-R-A 2,96 3,02 2,96 18.178,32 -2,95%
KOEI-R-A 705,01 710,10 705,01 9.895,59 0,21%
LEDO-R-A 8.050,00 8.060,00 8.060,00 145.000,00 0,75%
LKPC-R-A 529,40 529,40 529,40 1.058,80 4,21%
MGMA-R-A 1,17 1,34 1,34 15.988,54 -4,29%
OPTE-R-A 6,99 7,09 7,09 3.912,26 2,75%
PODR-R-A 237,51 242,02 242,00 116.771,38 0,41%
PTKM-R-A 197,58 199,99 199,00 414.629,30 -0,50%
ULPL-R-A 176,50 181,99 176,50 38.879,82 -2,75%
VART-R-1 13,44 14,00 13,44 6.781,60 0,00%
VERN-R-A 47,90 47,90 47,90 479,00 3,34%
VIRO-R-A 612,07 612,07 612,07 5.508,63 -1,28%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.850,00 3.850,00 3.850,00 7.700,00 2,80%
ADRS-P-A 280,15 280,22 280,20 179.880,17 0,03%
ARNT-R-A 199,70 206,98 206,89 34.809,78 -0,48%
ATLN-R-A 54,99 56,00 56,00 8.298,16 4,67%
ATPL-R-A 304,45 314,00 314,00 91.107,64 -0,29%
BD62-R-A 16,42 16,43 16,43 8.508,70 0,06%
BLJE-R-A 65,26 66,66 66,66 317.937,87 1,00%
DDJH-R-A 69,50 72,05 72,05 134.079,24 -0,62%
DIOK-R-A 23,11 23,69 23,25 21.219,60 -1,86%
ERNT-R-A 1.500,00 1.519,98 1.500,00 208.695,29 -0,99%
FRNK-R-A 461,10 461,10 461,10 6.455,40 -1,30%
HCVT-R-A 242,00 250,00 250,00 65.404,52 0,00%
HDEL-R-A 99,99 99,99 99,99 1.099,89 -2,79%
HGSP-R-A 1,02 1,02 1,02 342,72 -49,00%
HIMR-R-A 209,00 240,00 236,98 92.616,16 13,39%
HMST-R-A 128,98 129,99 128,99 38.822,80 0,01%
HTPK-R-A 53,99 57,99 56,98 37.144,39 13,96%
ILRA-R-A 395,00 395,00 395,00 3.555,00 16,18%
INDG-R-A 90,45 90,45 90,45 994,95 -4,40%
JDBA-R-A 1.000,00 1.000,00 1.000,00 40.000,00 0,00%
JDPL-R-A 60,31 63,50 63,50 17.076,24 -2,31%
JDRA-R-A 571,01 584,00 584,00 9.298,07 4,28%
JNAF-R-A 2.318,00 2.341,00 2.318,00 49.028,06 -2,20%
KNZM-R-A 141,00 142,10 142,01 1.429.091,30 -3,00%
KODT-P-A 1.070,50 1.071,00 1.071,00 51.390,50 0,05%
KORF-R-A 161,51 163,99 162,20 772.838,84 -0,49%
KRAS-R-A 395,78 396,25 396,25 27.315,87 0,17%
KSST-R-A 397,00 398,99 398,99 1.194,98 7,54%
LKRI-R-A 113,00 114,99 113,00 20.062,42 0,00%
LRH-R-A 2.305,33 2.350,00 2.350,00 30.027,31 4,91%
LVCV-R-A 132,70 132,70 132,70 3.981,00 13,35%
MAIS-R-A 82,00 85,00 85,00 38.163,36 6,10%
PKMI-R-A 702,35 702,35 702,35 68.830,30 -0,05%
QUNE-R-A 18,01 18,01 18,01 1.801,00 -5,21%
SAPN-R-A 175,00 175,00 175,00 175,00 0,00%
SLPF-R-A 33,50 36,85 36,85 19.796,00 10,00%
SLRS-R-A 648,94 698,00 675,00 448.629,36 4,49%
SMNS-R-A 549,00 549,00 549,00 11.529,00 5,58%
SUNH-R-A 23,26 23,26 23,26 3.163,36 5,25%
THNK-R-A 643,00 643,00 643,00 3.215,00 -7,44%
TNPL-R-A 300,00 300,00 300,00 1.200,00 -4,76%
VDKT-R-A 331,00 331,20 331,00 28.475,69 0,00%
VPIK-R-A 123,80 124,98 123,80 29.128,22 -1,28%
ZABA-R-A 28,00 29,24 28,00 55.633,24 -2,13%
ZTNJ-R-A 170,01 170,01 170,01 1.870,11 0,01%
ZVZD-R-A 3.680,00 3.730,00 3.730,00 44.623,97 3,61%
Domaći MTP
BCIN-R-A 282,16 282,16 282,16 14.108,00 -1,34%
PRFC-R-A 23,00 23,00 23,00 11.270,00 -2,13%
VLHO-R-A 98,21 106,79 106,00 274.719,25 3,92%
FNOI-D-141A 96,72 96,72 96,72 1.038,33 \
FNOI-D-147A 93,01 93,01 93,01 998,50 \
FNOI-D-151A 89,71 89,71 89,71 963,08 \
FNOI-D-157A 83,76 83,76 83,76 899,20 \
FNOI-D-161A 80,51 80,51 80,51 864,31 \
FNOI-D-167A 78,51 78,51 78,51 842,84 \
FNOI-D-171A 74,51 74,51 74,51 799,90 \
FNOI-D-177A 68,67 68,67 68,67 737,20 \
FNOI-D-181A 65,51 65,51 65,51 703,28 \
FNOI-D-187A 62,51 62,51 62,51 671,07 \
FNOI-D-191A 59,51 59,51 59,51 638,87 \
FNOI-D-197A 58,51 58,51 58,51 628,13 \
RHMF-O-187Ablok 103,50 103,50 103,50 11.747.250,00 \
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 85,50 90,70 85,50 12.552,70 -9,04%
EGB-S-LDX2 105,30 107,10 105,30 237.122,90 4,26%
EGB-S-LGD3 130,40 136,40 130,40 39.880,00 -5,44%
EGB-S-LSL4 20,20 20,20 20,20 1.010,00 21,69%
EGB-S-SDX3 68,40 69,50 68,80 83.579,90 -6,01%
EGB-S-SDX4 42,50 43,50 43,00 29.988,90 -10,57%
EGB-S-SGD3 64,00 64,00 64,00 640,00 2,73%
EGB-S-SSL2 25,70 26,50 26,50 3.828,40 -9,56%
EGB-S-SSL3 13,10 14,00 14,00 2.332,00 -10,26%
EGB-S-SWL3 77,50 78,40 78,40 86.617,20 -4,97%
Ukupan promet
18.909.051,20
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,05 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u ponedjeljak je zabilježila lagani rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na petak porasla 0,1 bod ili 0,05 posto – na 181,4015 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Erste Plavi fonda porasla 0,12 posto, na 186,9324 boda, Raiffeisen fonda 0,07 posto, na 179,5882 boda te AZ fonda 0,04 posto, na 186,89 bodova. S druge je pak strane vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja pala 0,01 posto, na 166,7185 bodova.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima većina ih je bilježila dobitke. Tako je vrijednost Erste Plavi Expert DMF-a viša 0,18 a AZ benefit DMF-a, Croatia osiguranje DMF-a i Erste Plavi Protect DMF-a po 0,02 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ profit DMF-a niža 0,03 posto, dok je vrijednost Raiffeisen DMF-a tek minimalno pala.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima većina ih je bilježila rast vrijednosti. Tako je vrijednost Cestarskog fonda porasla 0,06, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,04, fonda Ericsson Nikole Tesle, fonda HEP grupe, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata, fonda Novinara i fonda Željezničara po 0,03, fonda Croatia osiguranja, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske i fonda T-HT-a po 0,02 a fonda Hrvatskih autocesta 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ Dalekovod fonda pala 0,07, fonda Auto Hrvatske 0,05, AZ ZABA fonda 0,04 a AZ Zagreb fonda, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ VIP fonda po 0,02 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
09. 08. 12. 08.
Mirex 181,3023 181,4015 0,05
AZ OMF* 186,8159 186,8900 0,04
Erste Plavi OMF.* 186,7029 186,9324 0,12
PBZ Croatia osig.OMF* 166,7352 166,7185 -0,01
Raiffeisen OMF* 179,4541 179,5882 0,07
AZ benefit DMF** 195,1344 195,1771 0,02
AZ profit DMF** 218,0516 217,9883 -0,03
Croatia osiguranje DMF** 133,5995 133,6258 0,02
Erste Plavi Expert DMF** 155,6054 155,8821 0,18
Erste Plavi Protect DMF** 158,7780 158,8098 0,02
Raiffeisen DMF** 171,0720 171,0681 0,00
ZDMFAutocesta Rijeka – 106,9933 107,0343 0,04
Zagreb***
Auto Hrvatska ZDMF*** 122,4734 122,4146 -0,05
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,4394 209,3017 -0,07
AZ Hr. kontrola zračne 204,6864 204,6537 -0,02
plov.***
AZ VIP ZDMF*** 220,8455 220,7992 -0,02
AZ ZABA*** 103,5041 103,4672 -0,04
AZ Zagreb ZDMF*** 161,0801 161,0479 -0,02
ZDMF cestarski fond*** 138,4441 138,5338 0,06
ZDMF Croatia osiguranje*** 117,1704 117,1971 0,02
ZDMF Ericsson N. Tesla*** 180,8216 180,8770 0,03
ZDMF HEP grupa*** 123,3167 123,3481 0,03
ZDMF Hrvatskih autocesta*** 133,5334 133,5424 0,01
ZDMF Hr. liječničkog sind.*** 193,7677 193,8188 0,03
ZDMF Novinar*** 165,9949 166,0367 0,03
ZDMF 136,3142 136,3552 0,03
Željezničar-Raiffeisen***
ZDMF Sind. Pomoraca Hr.*** 119,5171 119,5422 0,02
ZDMF T-HT*** 156,7031 156,7325 0,02
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Dobitnici i dalje u većini
I u ponedjeljak su među investicijskim fondovima dobitnici bili u velikoj većini. Naime, po podacima iCapital-a, njih 59 ili 76,62 posto bilježilo je dobitke, dok ih je 18 ili 23,38 posto billježilo gubitke.
Među dioničkim investicijskim fondovima dobitnici su i ovaj puta bili u većini. Naime, njih 22 bilježila su rast, dok ih je 10 bilježilo pad vrijednosti. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,02 posto HI-growth fonda do 1,46 posto KD Victoria fonda. S druge su se pak strane gubici kretali u rasponu od 0,008 posto Raiffeisen World fonda do 0,22 posto A1 fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova pak bilo je nešto više gubitnika. Naime, 7 je fondova bilježilo pad, dok ih je 6 bilježilo rast vrijednosti. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,004 posto OTP uravnoteženi fonda do 0,5 posto C-Premium fonda. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,04 posto HI-balanced fonda do 1,1 posto KD Balanced fonda.
Među obvezničkim investicijskim fondovima svi su pak bilježili dobitke. Tako su se dobici kretali od 0,06 posto HI-conservative fonda do 0,28 posto Erste Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi već tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima no, i ovaj je puta bilo gubitnika. Naime, gubitak 0,0055 posto zabilježilo je PBZ Dollar fond. Svi ostali kretali su se u rasponu dobitaka od 0,003 posto Allianz Cash fonda do 0,03 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
KD Victoria dionički 12.8.2013 14,7381 HRK 1,4636
NETA New Europe dionički 12.8.2013 95,1308 HRK 0,9256
KD Nova Europa dionički 12.8.2013 5,9622 HRK 0,7673
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 12.8.2013 125,9057 EUR 0,7462
ZB BRIC+ dionički 12.8.2013 82,04 EUR 0,6996
KD Prvi izbor dionički 12.8.2013 11,5113 HRK 0,6893
Ilirika BRIC dionički 12.8.2013 72,8798 EUR 0,656
NETA US Algorithm dionički 12.8.2013 145,8073 HRK 0,5631
HPB World Absolute Value - dionički 12.8.2013 108,5388 EUR 0,5593
DJE
PBZ I-Stock dionički 12.8.2013 55,1152 HRK 0,5013
Ilirika Azijski tigar dionički 12.8.2013 44,153 EUR 0,4409
HPB Titan dionički 12.8.2013 67,482 EUR 0,3721
Raiffeisen Central Europe dionički 12.8.2013 47,3101 EUR 0,2755
FIMA Equity dionički 12.8.2013 57,0229 HRK 0,2528
ZB euroaktiv dionički 12.8.2013 124,2 EUR 0,2098
Raiffeisen Prestige Equity dionički 12.8.2013 113,0501 EUR 0,1951
OTP MERIDIAN 20 dionički 12.8.2013 82,3983 EUR 0,1926
Capital Two dionički 12.8.2013 65,2233 HRK 0,1837
KD Energija dionički 12.8.2013 8,9811 HRK 0,1394
ZB aktiv dionički 12.8.2013 98,52 HRK 0,1321
Platinum Blue Chip dionički 12.8.2013 90,2235 EUR 0,1304
HI-growth dionički 12.8.2013 8,6121 EUR 0,0267
Raiffeisen World dionički 12.8.2013 118,2701 EUR -0,0085
NETA Global Developed dionički 12.8.2013 93,6604 HRK -0,0191
Erste Adriatic Equity dionički 12.8.2013 76,96 EUR -0,026
PBZ Equity dionički 12.8.2013 68,1686 HRK -0,0302
ZB trend dionički 12.8.2013 132,02 EUR -0,0606
Platinum Global Opportunity dionički 12.8.2013 12,954 USD -0,0825
NETA Mena dionički 12.8.2013 476,2914 HRK -0,127
HPB Dionički dionički 12.8.2013 85,7009 HRK -0,1346
Allianz Equity dionički 12.8.2013 119,2625 EUR -0,1881
A1 dionički 12.8.2013 84,95 HRK -0,2232
Mješoviti fondovi
KD Balanced mješoviti 12.8.2013 7,8768 HRK 1,1078
Raiffeisen Prestige mješoviti 12.8.2013 91,9701 EUR 0,4259
ICF Balanced mješoviti 12.8.2013 100,5174 HRK 0,3608
Agram Trust mješoviti 12.8.2013 55,3651 HRK 0,1882
Raiffeisen Balanced mješoviti 12.8.2013 119,4601 EUR 0,1425
HI-balanced mješoviti 12.8.2013 10,3452 EUR 0,0455
OTP uravnoteženi mješoviti 12.8.2013 96,1888 HRK -0,004
PBZ Global mješoviti 12.8.2013 92,7351 HRK -0,0978
ZB global mješoviti 12.8.2013 137,5 EUR -0,109
Allianz Portfolio mješoviti 12.8.2013 123,256 HRK -0,1116
HPB Global mješoviti 12.8.2013 77,5991 HRK -0,1301
NETA EM Balanced mješoviti 12.8.2013 69,1701 HRK -0,3189
C-Premium mješoviti 12.8.2013 4,8028 HRK -0,5055
Obveznički fondovi
Erste Bond obveznički 12.8.2013 122,0101 EUR 0,2877
Raiffeisen Bonds obveznički 12.8.2013 152,9001 EUR 0,2491
PBZ Bond obveznički 12.8.2013 110,5804 EUR 0,1106
ZB bond obveznički 12.8.2013 168,31 EUR 0,1071
Capital One obveznički 12.8.2013 181,1231 HRK 0,0811
HPB Obveznički obveznički 12.8.2013 135,1399 EUR 0,071
HI-conservative obveznički 12.8.2013 12,1557 EUR 0,0634
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 12.8.2013 11,7501 EUR 0,0313
OTP euro novčani novčani 12.8.2013 100,822 EUR 0,0245
Locusta Cash novčani 12.8.2013 1.286,05 HRK 0,0203
VB Cash novčani 12.8.2013 124,6646 HRK 0,0188
Auctor Cash novčani 12.8.2013 106,4664 HRK 0,0171
Erste Money novčani 12.8.2013 147,73 HRK 0,0136
HI-cash novčani 12.8.2013 147,4392 HRK 0,0136
HPB Novčani novčani 12.8.2013 140,5808 HRK 0,0134
NETA Multicash novčani 12.8.2013 103,5067 HRK 0,013
HPB Euro Novčani novčani 12.8.2013 104,2096 EUR 0,0127
PBZ Novčani novčani 12.8.2013 140,6771 HRK 0,0119
PBZ Euro Novčani novčani 12.8.2013 135,4669 EUR 0,0113
OTP novčani fond novčani 12.8.2013 130,1324 HRK 0,011
ZB europlus novčani 12.8.2013 147,3574 EUR 0,011
Raiffeisen euroCash novčani 12.8.2013 103,75 EUR 0,0096
Erste Euro-Money novčani 12.8.2013 113,05 EUR 0,0089
Raiffeisen Cash novčani 12.8.2013 153,8501 HRK 0,0065
ZB plus novčani 12.8.2013 172,2744 HRK 0,0065
Allianz Cash novčani 12.8.2013 116,1183 HRK 0,0036
PBZ Dollar novčani 12.8.2013 127,8096 USD -0,0055
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 12.8.2013 98,0021 HRK 0,1595
OTP indeksni indeksni 12.8.2013 38,575 HRK 0,0415
Posebni fondovi
VB SMART posebni 12.8.2013 95,4446 EUR 0,3383
Dionički fond fondova
NETA GDEM dionički fond 12.8.2013 8,5669 EUR 0,1286
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 12.8.2013 8,4784 EUR 0,2424
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.419 15.425 Tokyo/Nikkei 13.867 13.519 London/FTSE-100 6,605 6.574 Frankfurt/DAX 30 8,423 8.359
*Izvor: REUTERS
Uz slabašan promet, na Wall Streetu su u ponedjeljak Dow Jones i S&P 500 indeksi produbili minuse nakon prošlotjednih najvećih gubitaka od lipnja, dok je Nasdaq uspio završiti trgovanje u pozitivnom području, zahvaljujući rastu cijena dionica BlackBerryja i Applea.
Dow Jones indeks oslabio je jučer 5,83 boda ili 0,04 posto, na 15.419 bodova. S&P 500 indeks se spustio 0,12 posto, na 1.689 bodova, dok je tehnološki Nasdaq ojačao 0,27 posto, na 3.669 bodova.
Obujam trgovanja bio je slabašan, s manje od pet milijardi dionica koje su tijekom dana promijenile vlasnika, što je jedan od najnižih prometa od početka godine. U prosjeku na njujorškoj burzi dnevno 6,36 milijardi dionica promijeni vlasnika.
Mnogi su trgovci na godišnjem odmoru u kolovozu, a sezona objava korporativnih zarada bliži se kraju tako da tržište ulazi u uobičajenu sezonsku mirnu fazu. No, uz slabe promete tržište ima sklonost velikim oscilacijama.
Razočaravajući podatak o usporavanju japanskih gospodarskih aktivnosti u drugom tromjesečju, odmah po otvaranju Wall Streeta rezultirao je padom cijena dionica, no kasnije su vijesti iz BlackBerryja pomogle ublažiti gubitke.
Taj proizvođač pametnih telefona izvijestio je da je sastavio odbor koji će istražiti mogućnost njegove prodaje ili partnerstva. Cijena dionice skočila mu je za 10,5 posto, na 10,78 dolara.
Znatnije je porasla i cijena dionice Applea, za 2,8 posto, na 467,36 dolara, nakon što su neki mediji objavili da se očekuje redizajnirani iPhone u rujnu.
Ipak, analitičari ističu da je tržište već pomalo prenapregnuto.
„Cijene dionica sada premašuju stvarne poslovne rezultate kompanija“, smatra Kim Forrest, analitičarka pri investicijskom društvu Fort Pitt Capital Group, dodajući kako i dalje procjenjuje da će S&P do kraja godine biti na 1.625 bodova.
Na europskim burzama cijene dionica u ponedjeljak su se kretale oko najviših razina u posljednja dva mjeseca.
Londonski Ftse indeks trgovanje je završio u minusu za 0,14 posto, na 6.574 boda, a pariški CAC 0,12 posto, na 4.071 bodu, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,25 posto, na 8.359 bodova.
Europske dionice porasle su u utorak jer su investitore ohrabrili znakovi da europsko gospodarstvo ponovno uzima zamah.
Londonski FTSE porastao je 0,46 posto, na 6.605 bodova, frankfurtski DAX za 0,75 posto na 8.423 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 0,27 posto i iznosio 4.083 boda.
Industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u lipnju u skladu s očekivanjima dok je raspoloženje njemačkih analitičara i ulagača za kolovoz premašilo očekivanja.
"Trenutna priča o gospodarskom oporavku pomaže poboljšati raspoloženje a svaki podatak poput ovog današnjeg je potvrda toga", rekao je Graham Bishop, viši strateg u Exane BNP Paribas.
"Gledano iz europske perspektive, nema razloga da ne uhvatimo malo veći zalet", dodaje.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u plusu 2,57 posto, na 13.867 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3297 1,3316 1,3280
USD/JPY 97,97 98,11 96,83
GBP/USD 1,5459 1,5490 1,5436
USD/CHF 0,9284 0,9294 0,9252
*Izvor: REUTERS
Euro je danas ojačao prema dolaru i jenu nakon što je najnovije izvješće uglednog njemačkog ekonomskog instituta ZEW pokazalo osjetno poboljšanje ekonomske klime u Njemačkoj.
Nakon objave ZEW-ova izvješća euro je dosegnuo 1,33175 dolara. Prema jenu bio je u plusu 1,1 posto, te se njime trgovalo po 130,34 jena.
Dolar je također osjetno ojačao prema japanskoj valuti, jedan posto, na 97,92 jena.
Indeks instituta ZEW očitovao je poboljšanje ekonomskih prilika u Njemačkoj u kolovozu u odnosu na srpanj i nadovezao se na prošlotjedni podatak o najvećem skoku njemačke industrijske proizvodnje u lipnju u gotovo dvije godine.
"Euro reagira na neočekivano snažne podatke ali ne očekujemo da će nastaviti snažno rasti sve dok središnja banka (eurozone) ne pokaže da je spremna mijenjati politiku", kazao je valutni strateg švicarske banke UBS Geoffrey Yu.
Europska središnja banka (ECB) objavila je da će i dalje provoditi blagu monetarnu politiku i da je spremna čak i dodatno sniziti ključne kamatne stope kako bi poduprla ekonomski oporavak.
Proteklih je tjedana euro crpio potporu iz naznaka stabilizacije gospodarstva eurozone. Očekuje se da će sutrašnji podaci o BDP-u eurozone pokazati izlazak iz recesije u drugom tromjesečju.
Dolar će pak reagirati na današnje podatke o prometu u američkoj maloprodaji u srpnju, za koje u Reutersu očekuju da će pokazati rast za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je promet povećan 0,4 posto.
Snažni podaci potaknut će američku središnju banku da možda već u rujnu smanji mjesečne programe kupnje imovine čija vrijednost trenutno iznosi 85 milijardi dolara.
"Očekujemo visoku brojku o prometu u malooprodaji a to bi trebalo podići dolar2, ističe Yu. "Za razliku od ECB-a, Fed razmišlja o povlačenju poticaja", dodaje.
Jen je pak pritisnulo izvješće poslovnog dnevnika Nikkei da premijer Shinzo Abe razmatra mogućnost smanjenja jednog korporativnog poreza kako bi ublažio mogući negativan utjecaj planiranog povećanja PDV-a na gospodarstvo.
"Pojavile su se bojazni da će Abe možda izmijeniti planove o povećanju poreza i odustati od reformi. No, ako vjerujete današnjem izvješću (Nikkeija), Abe ide u pravom smjeru", tumači Yunosuke Ikeda iz Nomure.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12. 08. USLIB 0,11980 0,000 0,18456 0,26470 0,39550 12. 08. EULIB 0,04071 - 0,07786 0,15071 0,26214
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 14. kolovoza
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5139 5,6457 8,7320 5,7675 6,0871 8,5115
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na prethodnu tečajnu listu, oslabila prema euru za 0,14 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,513936 kuna.
Kuna je za neznatnih 0,001 posto oslabila i prema američkom dolaru, a ojačala prema prema britanskoj funti za 0,11 posto i švicarskom franku za 0,03 posto.
Srednji tečaj dolara tako iznosi 5,645756 kuna, funte 8,732058 kuna, a franka 6,087116 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 14. kolovoza
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6000 5,8691 9,0179 6,2482 OTP Banka Hrvatska 7,5935 5,8185 8,9574 6,2311 Štedbanka 7,6263 5,8802 8,9379 6,2306 Partner banka 7,5900 5,8620 8,9516 6,2454 Erste&Steiermarkische 7,5970 5,8520 9,0400 6,2660 Hrvatska poštanska banka 7,5900 5,8622 9,0403 6,3452 Splitska banka 7,5960 5,8581 9,0235 6,2539 Podravska banka 7,6912 5,8882 8,9883 6,2558 Istarska kreditna banka 7,6000 5,8550 8,9765 6,2819 Karlovačka banka 7,5990 5,8990 9,1237 6,3601 Croatia banka 7,5995 5,8196 8,9372 6,2380 Sberbank 7,6100 5,8377 8,9853 6,3002 Hypo Group Alpe-Adria 7,6000 5,8842 9,0292 6,2882 Fina 7,5400 5,8622 9,0403 6,3452 Privredna banka 7,5900 5,9234 8,9833 6,3082 Centar banka* 7,5721 5,7698 8,9603 6,2718
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5364 5,6626 8,7582 6,1053 Zagrebačka banka 7,5900 5,7886 8,8941 6,1625 OTP Banka Hrvatska 7,5800 5,7902 8,8961 6,2007 Štedbanka 7,5960 5,8105 8,8494 6,1689 Partner banka 7,5800 5,8205 8,9118 6,2254 Erste&Steiermarkische 7,5850 5,8196 8,9895 6,2314 Hrvatska poštanska banka 7,5800 5,7756 8,9066 6,2514 Splitska banka 7,5860 5,7870 8,9575 6,1991 Podravska banka 7,6905 5,7882 8,9483 6,2258 Istarska kreditna banka 7,5900 5,8150 8,8717 6,2514 Karlovačka banka 7,5890 5,8350 9,0247 6,2911 Croatia banka 7,5845 5,7801 8,8761 6,2015 Sberbank 7,5900 5,8095 8,9416 6,2697 Hypo Group Alpe-Adria 7,5900 5,7841 8,9291 6,1881 Fina 7,5300 5,7756 8,9066 6,2514 Privredna banka 7,5800 5,8073 8,8943 6,2458 Centar banka* 7,5623 5,7416 8,9166 6,2414
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4913 5,6288 8,7058 6,0688 Zagrebačka banka 7,4900 5,5928 8,5933 5,9541 OTP Banka Hrvatska 7,4671 5,5575 8,6331 5,9635 Štedbanka 7,4820 5,5780 8,4955 5,9222 Partner banka 7,4700 5,4905 8,5850 5,9619 Erste&Steiermarkische 7,4850 5,5470 8,5683 5,9394 Hrvatska poštanska banka 7,4800 5,5046 8,5312 5,9288 Splitska banka 7,4860 5,5879 8,6494 5,9918 Podravska banka 7,4700 5,5733 8,6137 6,0200 Istarska kreditna banka 7,4850 5,5480 8,5836 5,9379 Karlovačka banka 7,4800 5,5500 8,5839 5,9838 Croatia banka 7,4959 5,5943 8,6613 6,0000 Sberbank 7,4900 5,5554 8,6098 5,9958 Hypo Group Alpe-Adria 7,4900 5,5839 8,6289 5,9879 Fina 7,4800 5,5046 8,5312 5,9288 Privredna banka 7,4800 5,5240 8,6315 5,9411 Centar banka* 7,4618 5,5497 8,5844 5,9369
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4750 5,5369 8,5074 5,8945 OTP Banka Hrvatska 7,4551 5,5235 8,5455 5,9209 Štedbanka 7,4521 5,5222 8,4105 5,8630 Partner banka 7,4600 5,4547 8,5497 5,9497 Erste&Steiermarkische 7,4750 5,5240 8,5250 5,9150 Hrvatska poštanska banka 7,4600 5,4220 8,4032 5,8399 Splitska banka 7,4760 5,5339 8,5834 5,9492 Podravska banka 7,4550 5,5033 8,5237 5,9846 Istarska kreditna banka 7,4750 5,5200 8,5661 5,9045 Karlovačka banka 7,4700 5,5000 8,5066 5,9299 Croatia banka 7,4808 5,5605 8,6002 5,9635 Sberbank 7,4700 5,5272 8,5661 5,9654 Hypo Group Alpe-Adria 7,4800 5,4838 8,5288 5,8878 Fina 7,4600 5,4220 8,4032 5,8399 Privredna banka 7,4700 5,4688 8,5451 5,8817 Centar banka* 7,4520 5,5186 8,5669 5,9065
*tečajevi primijenjeni 14.08.2013.
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
VRSTA EMISIJE 547 dana
Ostvareni iznos emisije(EUR) 700.000.000
Ukupan iznos pristiglih 1.146.117.000
ponuda(EUR)
Oznaka trezorskog zapisa RHFM-T-507X
ISIN HRRHMFT507X9
Najviša ponuđena cijena 97,378
uz kamatnu 1,80 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 93,029
uz kamatnu stopu 5,00 %
Vagana prosječna ponuđena 93,362
cijena uz kamatnu stopu 4,74 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 93,029
cijena uz kamatnu stopu 5,00 %
Udio nebankarskog sustava u 16,75
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 12. veljače 2015.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa u eurima a plativo u kunama planirano je bilo izdanje vrijedno 700 milijuna eura koliko je iznosio i ostvaren iznos emisije, priopćeno je iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 700 milijuna eura novo upisanih zapisa te uz istovremeno dospijeće zapisa u iznosu od 730,42 milijuna eura, ukupno upisanih trezorskih zapisa manje je za 30,42 milijuna eura odnosno sa 730,42 milijuna na 700 milijuna eura.
Ukupno je na aukciji pristiglo čak 1,146 milijardi eura vrijednih ponuda, dok je upisano 700 milijuna eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 97,378 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, pa je kamatna stopa iznosila 1,8 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 93,029 eura uz kamatu 5 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 93,029 eura, što daje kamatnu stopu od 5 posto. Udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio je 16,75 posto.
Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa izraženih u eurima iznosi 700 milijuna eura i to s dospijećem od 547 dana.
7. Blagi pad proizvođačkih cijena u srpnju
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u srpnju su bile 0,1 posto niže nego u lipnju, te ujedno 0,1 posto niže nego u srpnju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Bez cijena energije, proizvođačke su cijene u srpnju na mjesečnoj razini pale za 0,1 posto, dok su na godišnjoj razini zadržale stabilnost.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u srpnju su u odnosu na lipanj porasle za 0,3 posto. U odnosu na prošlogodišnji srpanj, bile su više za 0,6 posto.
Cijene po kojima su se industrijski proizvodi proizvedeni na domaćem tržištu prodavali u srpnju na stranim tržištima bile su više 0,3 posto u odnosu na lipanj, dok su prema srpnju lani niže za 1,2 posto.
Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u srpnju su na mjesečnoj razini proizvođačke cijene u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša porasle za 0,8 posto, dok su u rudarstvu i vađenju pale za 1,5 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,1 posto, a u prerađivačkoj su industriji zadržale stabilnost.
Na godišnjoj razini, u srpnju su cijene u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša porasle za 6 posto, u prerađivačkoj industriji za 0,5 posto, dok su u rudarstvu i vađenju pale za 10,3 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,6 posto.
8. Rast industrijske proizvodnje u eurozoni i EU u lipnju
Industrijska proizvodnja u eurozoni i u Europskoj uniji oporavila se u lipnju, nakon što je u prethodnom mjesecu zabilježila blagi pad, pokazale su u utorak procjene europskog statističkog ureda, koji i za Hrvatsku procjenjuje rast proizvodnje.
U lipnju je industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla za 0,7 odnosno 0,9 posto. U prethodnom mjesecu smanjena je za 0,2 odnosno 0,4 posto, objavio je Eurostat.
Najviše je u lipnju poskočila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 4,9 posto u eurozoni, te za 4,2 posto u EU. Najveći je pad zabilježen u segmentu proizvodnje energije, za 1,6 posto u eurozoni, te za 1,3 posto u EU.
Među pojedinim zemljama čijim podacima raspolaže Eurostat, najizrazitiji rast ostvarile su Irska (8,7 posto), Rumunjska (5,7 posto), Poljska (3,1 posto), te Njemačka i Grčka (obje 2,5 posto). Najveći pad zabilježen je pak u Nizozemskoj (4,1 posto), Portugalu (2,8 posto) i Francuskoj (1,5 posto).
U Hrvatskoj je ukupna industrijska proizvodnja u lipnju porasla za 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, procjenjuje Eurostat.
Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni porasla za 0,3 posto, a u EU za 0,4 posto, navodi Eurostat.
Najviše se ponovo smanjila proizvodnja energije, za 1,7 posto u eurozoni, te za 2,9 posto u EU. Povećana je samo proizvodnja trajnih potrošačkih dobara u EU, za blagih 0,1 posto.
Među pojedinim zemljama najveći su rast zabilježile Rumunjska, za 9,6 posto, Poljska, za 5,3 posto, i Estonija, za 4,7 posto. Najizrazitiji pad zabilježila je Finska, za 5,9 posto, Bugarska, za 4,4 posto te Češka, za 3,0 posto.
U Hrvatskoj je ukupna industrijska proizvodnja na godišnjoj razini smanjena 1,6 posto, procjenjuju u Eurostatu.
Prema hrvatskom Državnom zavodu za statistiku (DZS), podatak o mjesečnom rastu industrijske proizvodnje u lipnju podudara se s procjenom Eurostata. Na godišnjoj razini pad industrijske proizvodnje iznosio je prema DZS-u 1,5 posto.
Sutra će se s posebnom pozornošću pratiti objava podataka o bruto domaćem proizvodu eurozone u drugom tromjesečju, za koje Reutersovi analitičari očekuju da će pokazati rast za 0,2 posto. To bi značilo kraj recesije koja je zahvatila područje jedinstvene valute krajem 2011.
Optimizam u pogledu poboljšanja stanja u eurozoni očituje se i u indeksu ekonomske klime u eurozoni koji izrađuje ugledni njemački institut ZEW a u kolovozu je poskočio za čak 11,2 boda, na 44 boda.
9. ECB: nitko nije imun na krizu eurozone
Čak ni zemlje u kojima ulagači obično traže utočište za kapital u nesigurnim vremenima nisu imune na financijske šokove povezane s krizom u eurozoni, prenose danas europski mediji zaključak izvješća ekonomista Europske središnje banke (ECB).
Livio Stracca primjećuje da je profitabilnost financijskih tvrtki naglo rasla odnosno padala u ključnim trenucima krize, između siječnja 2010. i svibnja 2013., čak i u zemljama poput Njemačke ili SAD-a, prinosi na čije su obveznice ostali niski, prenosi danas informativni portal EUobserver.
Negativni su krizni događaji izazivali "averziju prema riziku" na svjetskim tržištima, nanoseći štetu državama u razvoju i uzrokujući pad vrijednosti eura, navodi Stracca u izvješću objavljenom jučer na internetskoj stranici ECB-a.
Na druge valute, poput dolara, franka i jena, krizne su epizode tek neznatno utjecale, a nisu značajnije poremetile ni cijene nafte i zlata, koje su postojano rasle, tvrdi on.
Identificirao je 18 važnih događaja tijekom krize, stavljajući naglasak na utjecaj priopćanja EU-a, političkih zbivanja i medijskih izvješća.
Među reakcijama na razini EU-a pozitivne epizode uključuju obećanje europskih lidera iz svibnja 2010. da će poduzeti "drastične mjere" i izjavu čelnika ECB-a Marija Draghija iz srpnja 2012. da će učiniti "sve što je potrebno" kako bi spasio euro.
Pozitivna je također bila objava ECB-a iz rujna 2012. da kupuje obveznice posrnulih članica eurozone kao što su Italija i Španjolska i dogovor na listopadskom summitu EU-a o stvaranju bankovne unije.
Negativni politički događaji uključuju svađu iz srpnja 2011. oko mjera štednje između tadašnjeg talijanskog premijera Silvia Berlusconija i ministra financija Giulija Tremontija, nasilne ulične prosvjede u Italiji i Španjolskoj u rujnu 2012. i parlament bez stabilne većine u Italiji nakon izbora u veljači ove godine.
Medijski izvještaji, poput curenja informacija krajem 2010. da ECB već kupuje obveznice članica u nevolji i priče u medijima iz studenog 2011. da su Francuska i Njemačka razgovarale o potencijalnom raspadu eurozone, također su utjecali na tržišta.
Negativni događaji obično potaknu kupce obveznica na bijeg iz krizom pogođenih država, kao što su Grčka, Irska, Italija, Portugal i Španjolska. Oni se u takvim slučajevima okreću Njemačkoj, Japanu, Švicarskoj, Velikoj Britaniji ili SAD-u.
Prinosi na obveznice 'sigurnih' članica eurozone i zemalja izvan zone primjene jedinstvene europske valute ostali su u takvim situacijama nepromijenjeni ili su se tek blago snizili dok je dobit banaka, hedge fondova i ostalih financijskih kompanija na 'sigurnim' tržištima naglo pala.
Svaki negativni šok također je uzrokovao pad vrijednosti eura za oko 0,2 posto, primjećuje Stracca.
Krizu opisuje kao "eksperiment globalne transmisije šokova ... zaraze i prelijevanja".
Napominje također da narušena dobit njemačkih banaka pokazuje važnu ulogu "veze između banaka i država" koja je po njegovim riječima u samom središtu dužničke krize u eurozoni.
Razvijena gospodarstva pojedinih zemalja i njihov 'pristojni' omjer duga u odnosu na BDP nisu tako značajni faktori zaštite njihovih banaka od posljedica krize. Izuzetno važnu ulogu igraju 'realne' ekonmske veze sa zemljama u teškoćama, ističe.
"Trgovina i ekonomske veze s eurozonom uvijek uzrokuju zarazu", napominje. "Trgovina i ekonomske veze s eurozonom... najvažniji su kanal zaraze", dodaje.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821