Koordinator Svjetskog fonda za zaštitu okoliša (WWF) i stručni voditelj za Hutovo blato Zoran Mateljak iznio je podatak kako su dosadašnji hidroenergetski zahvati na području sliva Trebišnjice oduzeli močvarnom području Hutovog blata 50 posto voda, prenosi u petak sarajevski "Dnevniu avaz".
Mateljak je konstatirao kako trenutačna razina vode u močvari iznosi tek deset centimetara, umjesto uobičajenog metra zbog čega je eko-sustav teško stradao, a neke endemske vrste riba su nestale.
Prava katastrofa Hutovu blatu prijeti ukoliko se provede projekt hidroelektrane "Dabar" na kojemu inzistiraju vlasti Republike Srpske.
Riječ je o dijelu većeg projekta pod nazivom "Gornji horizonti" koji je povezan i hidroelektranom "Dubrovnik" čije bi se turbine pokretale dodatnim količinama vode preusmjerenim iz Trebišnjice.
Preusmjeravanje vode iz Trebišnjice moglo bi dodatno ugroziti cijeli sliv Neretve jer bi smanjeni dotok doveo do zaslanjenja njenih voda i time ugrozio opstanak biljnih i životnjskih vrsta koje tamo obitavaju.
Profesor sa sarajevskog Šumarskog fakulteta Dalibor Ballian pojasnio je kako su u pitanju podzemni izvori vode koji su napajali jezera u Hutovu blatu.
"Voda se zagrijava, dolazi do njene eutrofikacije, javlja se višak vodene flore, smanjuje se život, a povećava prisustvo jednog agresivnog biljnog svijeta. Sve to vodi ka nestanku ove močvare i svega onoga što imamo u Hutotu blatu", iztjavio je Balian.
"Zamislite kakva će tek biti katastrofa kada se voda skrene u Gornje horizonte", kazao je ovaj stručnjak.
Zbog smanjenja razine močvarne vode u Hutovu blatu dovedena je u pitanje njegova turistička uloga.
Tako je tamo sada svega desetak gostiju a vožnje brodicama i popularni fotosafari trenutačno se ne mogu organizirati jer je upitna plovnost močvarom.
"Voda opada i iz dana u dan sve je gore stanje" kazao je Nikola Zovko, ravnatelj Parka prirode Hutovo blato.