Ovo je najteža točka optužnice koja može značiti doživotni zatvor za Manninga (25) koji je rekao da je WikiLeaksu otkrio stotine tisuća vojnih i diplomatskih dokumenata kako bi "potaknuo javnu raspravu" o američkoj vanjskoj i vojnoj politici.
Na saslušanju na vojnom sudu u Fort Meadeu, sjeverno od Washingtona, sutkinja Denise Lind je odbila prijedlog obrane da se prije kraja suđenja Manninga ne proglasi krivim za suradnju s neprijateljem. Ta mogućnost postoji kada tužitelji ne pruže "nikakav dokaz" kojim bi potkrijepili optužbe.
David Coombs, Manningov odvjetnik, rekao je na suđenju da tužiteljstvo nije dokazalo da je vojnik bio "potpuno svjestan" da predajom WikiLeaksu dokumenti mogu dospjeti u ruke neprijatelja, u ovom slučaju Al Kaide. Nije dokazalo ni da je postupao s "predumišljajem", nužnim za kvalifikaciju kaznenog djela.
Ova odluka sutkinje ne prejudicira Manningovu odgovornost po ovoj točki, ali je poraz za obranu. Osuditi ga za suradnju s neprijateljem značilo bi naći se na "skliskom terenu", upozorio je Commbs podnoseći prijedlog.
"Sve koji otkrivaju tajne informacije vlada smatra izdajnicima, a oni to nisu", rekla je Mary-Rose Papandrea, profesorica prava na Boston Collegeu.
Ovaj postupak mogao bi utjecati i na slučaj Edwarda Snowdena koji je prošlog mjeseca otkrio programe tajnog nadzora NSA-e.
Uprava Baracka Obame je u šest slučajeva pokrenula sudski progon protiv osoba osumnjičenih za iznošenje tajnih podataka medijima, što je triput više nego svi njegovi prethodnici, otkako je 1917. donesen zakon o špijuniranju.
Manninga se osim za suradnju s neprijateljem tereti po još 21 točki, za što može dobiti ukupno 154 godine zatvora. Priznao je krivnju po deset točaka, za što može dobiti 20 godina.
Ovih dana trebaju se iznijeti optužba i obrana.