Realni BDP u 2013. u Hrvatskoj bi se mogao smanjiti za oko 1 posto, dok se u 2014. očekuje godišnji rast gospodarske aktivnosti od 0,7 posto, tijekom ove godine nezaposlenost bi se mogla i dalje povećavati, a realne plaće padati, dok se zbog stagnacije prihoda i povećanja rashoda i državnih investicija u ovoj godini očekuje povećanje proračunskog manjka.
Ocjene su to i prognoze iz srpanjske Informacije o gospodarskim kretanjima i prognozama koje je danas objavila Hrvatska narodna banka na svojim mrežnim stranicama.
Realni BDP u ovoj bi se ovoj godini, prema sadašnjim očekivanjima, mogao smanjiti za oko 1,0 posto, pri čemu se očekuju pad osobne potrošnje i potrošnje države te vrlo slab rast izvoza i investicija.
Za 2014. predviđa se postupan oporavak pod utjecajem rasta investicija i izvoza, pa bi rast BDP-a mogao dosegnuti 0,7 posto, s tim da prevladavaju negativni rizici. Istodobno nastavit će se kontrakcija osobne potrošnje i potrošnje države.
Pretpostavlja se da će za Hrvatsku biti pokrenuta procedura pri prekomjernom manjku u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, što će zahtijevati relativno snažnu fiskalnu konsolidaciju u 2014. i sljedećim godinama, procjenjuju analitičari središnje banke.
Smatraju da će intenzitet oporavka ovisiti o realizaciji investicijskih projekata, uvoznoj potražnji glavnih vanjskotrgovinskih partnera i o načinu provođenja fiskalne prilagodbe.
Analitičari HNB-a upozoravaju i kako je za ostvarivanje rasta bitno ojačati izvozni sektor, jer hrvatsko gospodarstvo karakterizira jedan od najnižih udjela izvoza robe i usluga u BDP-u među usporedivim zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe. Potrebno je stoga nastaviti s provođenjem strukturnih reforma koje će povećati izvozni potencijal domaćih poduzeća i privući izvozno orijentirana strana poduzeća.
S obzirom na nastavak slabljenja gospodarske aktivnosti u 2013. očekuju daljnji pad broja zaposlenih i rast broja nezaposlenih. Međunarodno usporediva, anketna stopa nezaposlenosti mogla bi dosegnuti 16,7 posto, a od 2014. mogla bi se stabilizirati te u idućim godinama postupno početi smanjivati, u skladu s očekivanim gospodarskim oporavkom. Pritom bi pad nezaposlenosti mogao biti i izraženiji, ako se intenzivira zapošljavanje u inozemstvu.
Realne plaće pak mogle bi padati ne samo u 2013. nego i u 2014. godini.
Stopa inflacije potrošačkih cijena bit će zamjetljivo niža nego u prethodnoj godini, prosječna godišnja stopa inflacije usporiti će s 3,4 posto u 2012. godini na 2,6 posto u ovoj, a na 1,9 posto u 2014.
Kunska likvidnost bankovnoga sustava bit će visoka, a HNB će biti spreman reagirati na moguće pritiske na tečaj.
Manjak (ESA 95) opće države u 2013. mogao bi iznositi 4,8 posto procijenjenog BDP-a, što je za 1,0 postotni bod više nego u 2012. Pritom je povećanje u najvećoj mjeri posljedica rasta kamatnih rashoda.
Za 2014. pretpostavljeno je da će Hrvatska morati započeti s fiskalnom konsolidacijom zbog pravila Pakta o stabilnosti i rastu. Naime, za svaku članicu EU čiji je manjak opće države nominalno veći od 3 posto BDP-a, pokreće se tzv. procedura pri prekomjernom manjku. Zemlji se tada određuje rok u kojem se proračunski manjak mora svesti na prihvatljivu razinu, pri čemu godišnji iznos prilagodbe strukturnog salda ne može biti manji od 0,5 posto BDP-a.
Očekuje se zato, kažu u HNB-u, da će u 2014. manjak biti znatno smanjen, a prilagodba će se morati nastaviti i u sljedećim godinama. Kako su porezne stope postojećih poreza u Hrvatskoj već sada relativno visoke, prilagodba bi se ponajprije trebala provesti na rashodnoj strani proračuna.
Iako će prilagodba državnih financija vjerojatno dovesti do nešto lošijih gospodarskih rezultata u kratkom roku, ta je prilagodba bez sumnje nužna da bi se javne financije vratile na održivu putanju. Naime, hrvatski bi dug opće države već početkom 2014. mogao premašiti 60 posto BDP-a, napominju analitičari HNB-a.