"Eurozona je formirana s premalo institucija koje bi bile stvarno sposobne obavljati zadane im funkcije", konstatirao je u razgovoru za duesseldorfski Handelsblatt glavni ekonomist ECB-a.
"Povjeravaju nam sve više i više zadaća. Ne bih to baš nazvao politizacijom banke već možda prekomjernim opterećivanjem", dodao je.
Još od početka krize u eurozoni ECB je na glasu kao jedina institucija koja može dovoljno brzo gasiti krizne požare.
Od druge polovine iduće godine preuzet će i funkciju supervizije banaka u cijeloj eurozoni.
"To je strašno velik izazov", upozorava Praet.
Založio se ujedno za otvoreniju komunikaciju unutar ECB-a, primjerice objavom zapisnika sa sastanaka, kao što to radi američki Fed.
"Spekulacije u tom smjeru potvrđuju moje uvjerenje da bismo prije ili kasnije morali početi objavljivati zapisnike. Intenzivno raspravljamo o toj mogućnosti", dodao je.
Na prošlotjednom sastanku bančina odbora za monetarnu politiku predsjednik ECB-a Mario Draghi pokrenuo je 'mini revoluciju' takozvanom 'smjernicom', odnosno izjavom da se očekuje da će ključne kamatne stope u eurozoni "dulje vrijeme" ostati na sadašnjoj rekordno niskoj razini ili će biti još i niže.
U četvrtak je ipak guverner njemačke središnje banke Jens Weidmann naglasio da Draghijeve izjave ne predstavljaju nikakvu povijesnu prekretnicu u izvješćivanju javnosti o kretanjima u monetarnoj politici.