Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
09. srpnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Ekonomski institut: vrijednost CEIZ indeksa porasla i u svibnju
7. EK priželjkuje značajne ovlasti u odlučivanju o sudbini posrnulih banaka
8. MMF blago snizio prognoze rasta za svjetsko gospodarstvo
9. Britanija prepušta nadzor nad liborom NYSE Euronextu
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
09. 07. 101.490.000 151.490.000 1.490.000 3,50
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 1.490.000 3,50 Ukupno 1.490.000 3,50
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo rast ukupnih potreba korisnika, dok je istodobno ponuda bilježila značajniji pad. No, unatoč tome ponuda se i dalje zadržala iznad razine prijavljene potražnje, koja je pak, zbog izostanka interesa korisnika obzirom da je zadnji dan razdoblja održavanja obvezne pričuve, gotovo u cijelosti ostala nepodmirena.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 101,49 milijuna kuna ili za oko 22,5 posto više no u ponedjeljak.
Istodobno se na strani ponude našlo 151,49 milijuna kuna, ili za oko 46,5 posto manje no dan ranije.
Jedini je promet danas, u iznosu od svega 1,49 milijuna kuna, ostvaren plasmanom prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa skočila sa 0,25 na 3,5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas tek 1,49 mlijuna kuna, a pritom je čak 100 milijuna kuna potražnje, zbog nusuglašenih uvjeta kreditiranja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa skočila je sa 0,25 na 3,5 posto.
„Danas su sudionici na Tržištu novca prijavili veću potražnju za ročnim pozajmicama, s obzirom na upis novog izdanja državnih obveznica. Iako je u ponudi bilo prekonoćnih viškova za kojih nije bilo pretjeranog interesa, jer je zadnji dan održavanja obvezne pričuve, tako je zbog nemogućnosti uklađenja uvjeta kreditiranja gotovo cjelokupna potražnja ostala nepodmirena.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobex porastao za 0,82 posto
Dionički indeksi Zagrebačke burze današnje su trgovanje završili s rastom vrijednosti, Crobex je ojačao 0,82 posto, na 1.820,86 bodova, a Crobex10 za 1,16 posto, na 1.029,43 boda.
Redovni promet na Burzi iznosio je 11,9 milijuna kuna, a na listi milijunaša našla se samo dionica HT-a. Tom je dionicom ostvareno 1,9 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 0,30 posto, na 174,87 kuna.
Po prometu slijede dionice Končar Elektroindustrije kojih je protrgovano za 965,6 tisuća kuna, uz rast cijene od 1,14 posto, na 707,99 kuna.
Povlaštena dionica Adris grupe prikupila je 457,7 tisuća kuna prometa, a cijena joj je porasla za 2,49 posto, na 288 kuna.
Dionica Ine protrgovano je za 318,2 tisuće kuna, a cijena im je porasla za 1,86 posto, na 4.320 kuna.
Cijena se nije mijenjala dionici Valamar Adria Holdinga te je ostala na 151 kunu, uz promet od 313,8 tisuća kuna.
Cijene većine trgovanijih dionica danas su porasle, dionici AD Plastika za 1,31 posto, Ericssona Nikole Tesla za 1,49 posto, Jamnice za 2,61 posto, Belja za 2,62 posto, Vupika za 3,15 posto, Atlantske plovidbe za 3,30 posto.
Nakon jučerašnjeg rasta od 8,2 posto, danas je cijena dionice Vira pala za 4,55 posto, na 630 kuna, a promet tom dionicom iznosio je 209,2 tisuće kuna. Uprava Vira danas se, na zahtjev Zagrebačke burze, osvrnula na članak u Jutarnjem listu pod naslovom "Želimo partnera koji će uložiti do 24,99 posto u šećerane". "Stavovi izneseni u članku predstavljaju isključivo stavove i želje Uprave koja dokapitalizaciju smatra najkvalitetnijim načinom osnaživanja Društva. S jedne strane, Društvo na taj način može dobiti snažnu potporu u obliku strateškog partnera značajne tržišne snage, a s druge strane pribavlja svježi kapital potreban za daljnji rad i eventualno širenje", naveli su iz Uprave Vira.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 121,90 123,50 123,50 291.997,92 1,31%
ATGR-R-A 600,00 605,00 605,00 140.605,00 0,83%
DLKV-R-A 21,99 22,54 22,54 10.091,45 1,53%
HT-R-A 174,11 175,98 174,87 1.909.022,32 0,30%
IGH-R-A 185,01 193,99 193,99 11.926,43 1,57%
INA-R-A 4.240,11 4.320,00 4.320,00 318.243,92 1,86%
INGR-R-A 3,15 3,18 3,18 9.580,77 2,58%
KOEI-R-A 697,00 709,94 707,99 965.608,97 1,14%
LEDO-R-A 7.700,00 7.700,00 7.700,00 15.400,00 0,06%
LKPC-R-A 547,41 547,41 547,41 3.284,46 -0,10%
MGMA-R-A 1,56 1,69 1,56 3.470,82 -8,24%
OPTE-R-A 6,87 7,31 7,10 54.004,47 10,08%
PODR-R-A 234,95 238,00 238,00 36.391,10 -0,40%
PTKM-R-A 195,01 198,44 198,44 27.119,90 -0,08%
ULPL-R-A 176,00 181,45 181,30 10.843,35 0,75%
VART-R-1 15,59 16,50 15,59 26.414,30 -2,56%
VIRO-R-A 630,00 659,00 630,00 209.235,99 -4,55%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 283,00 288,00 288,00 457.697,18 2,49%
ADRS-R-A 320,00 320,00 320,00 11.840,00 0,00%
ARNT-R-A 148,00 154,77 154,77 17.783,02 3,18%
ATLN-R-A 59,60 62,50 61,98 121.520,59 3,30%
ATPL-R-A 305,55 315,55 315,55 40.607,79 -0,43%
AUHR-R-A 290,00 290,00 290,00 20.300,00 0,00%
BD62-R-A 16,99 17,00 17,00 13.191,00 0,00%
BLJE-R-A 65,01 66,70 66,70 144.271,93 2,62%
DDJH-R-A 74,37 74,38 74,37 2.975,01 0,43%
DIOK-R-A 21,56 22,43 22,43 9.874,50 1,54%
ELKP-R-A 467,49 467,49 467,49 21.972,03 -1,58%
ERNT-R-A 1.478,00 1.500,00 1.500,00 136.838,00 1,49%
HCVT-R-A 193,62 200,01 197,50 59.870,41 0,25%
HDEL-R-A 99,52 99,52 99,52 1.194,24 -0,48%
HGSP-R-A 2,01 2,01 2,01 4.156,68 40,56%
HMDN-R-A 51,50 51,50 51,50 1.802,50 2,63%
HTPK-R-A 50,00 52,00 52,00 25.105,00 4,00%
HUPZ-R-A 1.150,00 1.250,00 1.250,00 11.700,00 12,51%
JDPL-R-A 62,63 65,00 62,63 3.386,09 -2,82%
JDRA-R-A 539,00 568,00 568,00 13.738,00 3,46%
JMNC-R-A 54.899,00 54.899,00 54.899,00 109.798,00 2,61%
JNAF-R-A 2.293,02 2.360,00 2.293,02 25.563,32 -0,30%
KNZM-R-A 141,00 141,00 141,00 24.111,00 0,71%
KODT-R-A 1.139,98 1.139,98 1.139,98 1.139,98 1,78%
KORF-R-A 149,56 151,00 151,00 313.772,13 0,00%
KRAS-R-A 395,31 395,31 395,31 5.929,65 0,00%
KSST-R-A 411,99 412,00 412,00 2.883,97 5,37%
KTJV-R-A 15,75 15,96 15,96 18.149,25 -5,95%
LKRI-R-A 117,40 117,65 117,55 23.495,25 -0,38%
LRH-R-A 2.350,00 2.400,00 2.400,00 21.300,00 2,13%
PBZ-R-A 450,88 455,01 450,88 6.812,71 0,20%
PLJK-R-A 19,41 19,41 19,41 1.882,77 -5,91%
QUNE-R-A 20,99 20,99 20,99 4.617,80 -17,69%
RIVP-R-A 14,50 14,50 14,50 42.340,00 -0,62%
SLPF-R-A 33,00 33,00 33,00 9.900,00 -4,32%
SLRS-R-A 460,00 460,00 460,00 2.300,00 2,22%
THNK-R-A 619,99 620,00 619,99 4.339,98 1,64%
TISK-R-A 213,70 213,72 213,72 8.548,04 0,02%
TNPL-R-A 299,99 299,99 299,99 5.999,80 3,44%
VDKT-R-A 303,05 309,98 309,98 8.975,52 3,33%
VPIK-R-A 126,55 129,98 129,97 106.125,20 3,15%
ZABA-R-A 29,35 30,00 30,00 39.654,80 2,21%
ZVZD-R-A 3.630,00 3.700,00 3.630,00 80.476,30 -1,89%
Domaći MTP
PRFC-R-A 20,70 20,79 20,79 4.419,27 1,91%
VLHO-R-A 93,99 94,00 94,00 1.033,90 1,08%
FNOI-D-141A 96,41 96,70 96,41 4.209,80 \
FNOI-D-147A 92,89 92,89 92,89 4.051,60 \
FNOI-D-151A 89,71 89,83 89,71 3.914,21 \
FNOI-D-157A 85,71 85,85 85,71 3.739,63 \
FNOI-D-161A 83,42 83,42 83,42 3.638,55 \
FNOI-D-167A 80,42 80,52 80,42 3.509,30 \
FNOI-D-171A 77,46 77,46 77,46 3.378,59 \
FNOI-D-177A 72,53 72,53 72,53 3.163,56 \
FNOI-D-181A 70,23 70,23 70,23 3.063,24 \
FNOI-D-187A 69,06 69,06 69,06 3.012,21 \
FNOI-D-191A 66,93 66,93 66,93 2.919,30 \
FNOI-D-197A 64,05 64,05 64,05 2.793,68 \
HOTR-O-173A 55,00 55,00 55,00 26.288,47 36,097%
RIBA-O-177A 100,50 101,10 100,50 5.267.447,01 6,354%
Inozemni MTP
EGB-S-LDX2 76,70 81,80 81,10 315.010,51 9,45%
EGB-S-LHT1 2,34 2,35 2,34 197,06 -13,97%
EGB-S-LSP2 8,60 8,60 8,60 86,00 48,28%
EGB-S-SDX3 94,00 95,50 94,00 109.837,00 -5,81%
EGB-S-SDX4 67,70 73,00 69,30 62.641,00 -5,46%
EGB-S-SHT1 5,59 5,59 5,59 27,95 5,47%
EGB-S-SSP1 14,72 14,72 14,72 58,88 -13,41%
EGB-S-SSP2 8,70 8,90 8,70 30.250,13 -5,43%
EGB-S-TSWL 58,30 58,40 58,30 14.942,90 -4,74%
Ukupan promet
11.904.814,36
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,08 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u ponedjeljak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na petak porasla 0,13 bodova ili 0,08 posto – na 178,3681 bod.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Erste Plavi fonda porasla 0,18 posto, na 184,2686 bodova, fonda PBZ Croatia osiguranja 0,12 posto, na 163,7088 bodova te AZ fonda 0,1 posto, na 184,2438 bodova. S druge je pak strane vrijednost Raiffeisen fonda pala 0,03 posto, na 175,7934 boda.
Među dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost Croatia osiguranje DMF-a viša 0,22, AZ profit DMF-a i Erste Plavi Expert DMF-a po 0,21, Erste Plavi Protect DMF-a 0,16, AZ benefit DMF-a 0,05 a Raiffeisen DMF-a 0,04 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim gotovo svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost AZ ZABA fonda porasla 0,31, fonda Auto Hrvatske 0,28, AZ Dalekovod fonda 0,26, AZ Zagreb fonda i fonda Croatia osiguranja po 0,22, AZ VIP fonda 0,2, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i fonda HEP grupe po 0,19, fonda Hrvatskih autocesta 0,16, Cestarskog fonda 0,14, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,13, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,1, fonda Novinara 0,08, fonda Ericsson Nikole Tesle, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata i fonda T-HT-a po 0,06 posto. S druge je pak strane tek virijednost fonda Željezničara pala 0,05 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
05. 07. 08. 07.
Mirex 178,2341 178,3681 0,08
AZ OMF* 184,0624 184,2438 0,10
Erste Plavi OMF. 183,9453 184,2686 0,18
PBZ Croatia osig.OMF 163,5154 163,7088 0,12
Raiffeisen OMF 175,8445 175,7934 -0,03
AZ benefit DMF** 191,8952 191,9909 0,05
AZ profit DMF 213,8730 214,3198 0,21
Croatia osiguranje DMF 131,0049 131,2892 0,22
Erste Plavi Expert DMF 153,6420 153,9674 0,21
Erste Plavi Protect DMF 156,9658 157,2183 0,16
Raiffeisen DMF 167,5588 167,6208 0,04
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 104,8607 104,9609 0,10
Auto Hrvatska ZDMF 119,1909 119,5267 0,28
AZ Dalekovod ZDMF*** 204,9495 205,4890 0,26
AZ Hr. kontrola zračne plov. 200,6134 200,9957 0,19
AZ VIP ZDMF 216,3173 216,7538 0,20
AZ ZABA 100,3848 100,6948 0,31
AZ Zagreb ZDMF 157,3181 157,6698 0,22
ZDMF cestarski fond 135,4298 135,6181 0,14
ZDMF Croatia osiguranje 114,8738 115,1313 0,22
ZDMF Ericsson N. Tesla 177,2856 177,3953 0,06
ZDMF HEP grupa 120,7927 121,0209 0,19
ZDMF Hrvatskih autocesta 130,7723 130,9840 0,16
ZDMF Hr. liječničkog sind. 190,0808 190,1984 0,06
ZDMF Novinar 162,9268 163,0515 0,08
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,1750 135,1105 -0,05
ZDMF Sind. Pomoraca Hr. 117,1219 117,2687 0,13
ZDMF T-HT 154,6675 154,7561 0,06
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Dobitnici u većini
U ponedjeljak su među investicijskim fondovima dobitnici, ponovno, bili u većini. Naime, po podacima iCapital-a, njih 61 ili 75,31 posto bilježilo je dobitke, dok ih je 19 ili 23,46 posto bilo gubitnika. Pritom je vrijednost jednoga fonda ostala nepromijenjena.
Među dioničkim investicijskim fondovima dobitnici su bili u velikoj većini. Naime, njih 27 bilježila su rast, dok ih je tek 7 bilježilo pad vrijednosti. Dobici su se tako kretali od 0,03 posto NETA New Europe fonda do 1,74 posto KD Energija fonda. S duge su se pak strane gubici kretali od 0,02 posto Erste Adriatic Equity fonda do 1,24 posto Ilirika Azijski tigar fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova pak gotovo svi su bilježili rast vrijednosti. Naime, tek je vrijednost Agram Trust fonda pala 0,06 posto. Svi ostali kretali su se u rasponu dobitaka od 0,04 posto HI-balanced fonda do 0,73 posto KD Balanced fonda.
Među obvezničkim investicijskim fondovima pak gotovo svi su bilježili pad vrijednosti. Jedini je dobitnik s dobitkom od 0,13 posto bio ZB bond fond. Gubici su se pak kretali u rasponu od 0,009 posto HI-conservative fonda od 0,35 posto PBZ Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi već tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima no, i ovaj je puta bilo gubitnika. Tako je gubitak od 0,006 posto zabilježio OTP euro novčani fond, dok je vrijednost Raiffeisen euroCash fonda ostala nepromijenjena. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,0009 posto PBZ Dollar fonda do 0,028 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
KD Energija dionički 8.7.2013 8,9115 HRK 1,7411
KD Prvi izbor dionički 8.7.2013 11,1018 HRK 1,5105
Platinum Blue Chip dionički 8.7.2013 89,3228 EUR 1,4051
NETA Global Developed dionički 8.7.2013 94,2044 HRK 1,2215
NETA US Algorithm dionički 8.7.2013 144,3514 HRK 1,1736
KD Nova Europa dionički 8.7.2013 5,8106 HRK 1,0188
HPB World Absolute Value - dionički 8.7.2013 103,4083 EUR 0,9882
DJE
ZB euroaktiv dionički 8.7.2013 119,11 EUR 0,9663
Raiffeisen World dionički 8.7.2013 117,42 EUR 0,9197
NETA Rusija dionički 8.7.2013 26,365 EUR 0,8391
ZB trend dionički 8.7.2013 131,08 EUR 0,8385
PBZ I-Stock dionički 8.7.2013 53,5369 HRK 0,8059
Raiffeisen Prestige Equity dionički 8.7.2013 108,55 EUR 0,6304
OTP MERIDIAN 20 dionički 8.7.2013 78,4861 EUR 0,6039
PBZ Equity dionički 8.7.2013 66,9853 HRK 0,496
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 8.7.2013 120,7964 EUR 0,4188
KD Victoria dionički 8.7.2013 13,786 HRK 0,3304
Platinum Global Opportunity dionički 8.7.2013 12,5427 USD 0,3087
ZB aktiv dionički 8.7.2013 97,5 HRK 0,2983
ZB BRIC+ dionički 8.7.2013 79,29 EUR 0,2909
HPB Titan dionički 8.7.2013 66,2765 EUR 0,2567
Allianz Equity dionički 8.7.2013 116,0337 EUR 0,1736
HI-growth dionički 8.7.2013 8,6211 EUR 0,1603
Raiffeisen Central Europe dionički 8.7.2013 45,6701 EUR 0,0878
Capital Two dionički 8.7.2013 64,5381 HRK 0,0721
FIMA Equity dionički 8.7.2013 53,1061 HRK 0,0486
NETA New Europe dionički 8.7.2013 92,8209 HRK 0,0377
Erste Adriatic Equity dionički 8.7.2013 75,84 EUR -0,0263
NETA Bric dionički 8.7.2013 18,1151 EUR -0,0508
HPB Dionički dionički 8.7.2013 85,0381 HRK -0,2008
A1 dionički 8.7.2013 82,13 HRK -0,2066
NETA Mena dionički 8.7.2013 487,4218 HRK -0,5122
Ilirika BRIC dionički 8.7.2013 73,1237 EUR -0,9361
Ilirika Azijski tigar dionički 8.7.2013 44,0745 EUR -1,2453
Mješoviti fondovi
KD Balanced mješoviti 8.7.2013 7,6679 HRK 0,7304
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 8.7.2013 4,7568 HRK 0,6091
OTP uravnoteženi mješoviti 8.7.2013 93,1069 HRK 0,5899
ZB global mješoviti 8.7.2013 137,26 EUR 0,4023
NETA EM Balanced mješoviti 8.7.2013 69,7366 HRK 0,2738
ICF Balanced mješoviti 8.7.2013 101,131 HRK 0,2405
Raiffeisen Balanced mješoviti 8.7.2013 117,5401 EUR 0,1619
Raiffeisen Prestige mješoviti 8.7.2013 89,51 EUR 0,1231
PBZ Global mješoviti 8.7.2013 89,9766 HRK 0,1094
HPB Global mješoviti 8.7.2013 76,8753 HRK 0,0848
Allianz Portfolio mješoviti 8.7.2013 121,1228 HRK 0,0664
HI-balanced mješoviti 8.7.2013 10,3614 EUR 0,0463
Agram Trust mješoviti 8.7.2013 56,9254 HRK -0,0631
Obveznički fondovi
ZB bond obveznički 8.7.2013 169,62 EUR 0,1358
HI-conservative obveznički 8.7.2013 12,1117 EUR -0,0091
Raiffeisen Bonds obveznički 8.7.2013 150,6201 EUR -0,0597
Capital One obveznički 8.7.2013 178,6746 HRK -0,0672
Erste Bond obveznički 8.7.2013 121,3401 EUR -0,0741
HPB Obveznički obveznički 8.7.2013 133,0775 EUR -0,0808
OTP euro obveznički obveznički 8.7.2013 118,6833 EUR -0,1184
PBZ Bond obveznički 8.7.2013 105,1599 EUR -0,3568
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 8.7.2013 11,7074 EUR 0,0284
Locusta Cash novčani 8.7.2013 1.282,50 HRK 0,0274
VB Cash novčani 8.7.2013 124,3956 HRK 0,0197
Erste Euro-Money novčani 8.7.2013 112,98 EUR 0,0177
PBZ Euro Novčani novčani 8.7.2013 135,2576 EUR 0,0143
ZB europlus novčani 8.7.2013 147,1614 EUR 0,0141
HPB Novčani novčani 8.7.2013 140,3375 HRK 0,0109
Auctor Cash novčani 8.7.2013 106,19 HRK 0,0075
PBZ Novčani novčani 8.7.2013 140,4784 HRK 0,0071
Erste Money novčani 8.7.2013 147,51 HRK 0,0068
Raiffeisen Cash novčani 8.7.2013 153,7301 HRK 0,0066
HI-cash novčani 8.7.2013 147,1736 HRK 0,0046
NETA Multicash novčani 8.7.2013 103,3927 HRK 0,0045
HPB Euro Novčani novčani 8.7.2013 104,0806 EUR 0,004
Allianz Cash novčani 8.7.2013 115,9692 HRK 0,0029
ZB plus novčani 8.7.2013 172,1565 HRK 0,0029
OTP novčani fond novčani 8.7.2013 129,9883 HRK 0,0018
PBZ Dollar novčani 8.7.2013 127,8234 USD 0,0009
Raiffeisen euroCash novčani 8.7.2013 103,77 EUR 0
OTP euro novčani novčani 8.7.2013 100,5703 EUR -0,006
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 8.7.2013 38,1009 HRK 0,1817
VB CROBEX10 indeksni 8.7.2013 96,8488 HRK -0,2155
Posebni fondovi
VB SMART posebni 8.7.2013 95,3169 EUR -0,1364
Dionički fond fondova
OTP Europa Plus dionički fond 8.7.2013 112,5222 EUR 1,0326
fondova
NETA GDEM dionički fond 8.7.2013 8,5412 EUR 0,0012
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 8.7.2013 8,3691 EUR -0,0979
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.224 15.135 Tokyo/Nikkei 14.472 14.109 London/FTSE-100 6.501 6.450 Frankfurt/DAX 30 8.037 7.968
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle jer se ulagači nadaju dobrim kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija, koji bi dodatno ublažili bojazni od posljedica smanjenje poticajnih mjera Feda.
Dow Jones ojačao je 88 bodova, ili 0,59 posto, na 15.224 boda, dok je S&P 500 porastao 0,53 posto, na 1.640 bodova, a Nasdaq indeks 0,16 posto, na 3.484 boda.
Dobro raspoloženje na tržištu vlada od petka, kada su ulagače ohrabrili bolji podaci s američkog tržišta rada nego što se očekivalo.
To, doduše, navješćuje da bi američka središnja banka mogla već u rujnu početi smanjivati poticajne monetarne mjere, no ubrzanje rasta gospodarstva isto tako znači da mu monetarni poticaji ubuduće ne bi ni trebali.
„Trenutačno nema razloga za prodaju dionica. Snažno tržište rada i nada u dobru sezonu kvartalnih poslovnih rezultata kompanija daju određenu sigurnost ulagačima“, kaže Bucky Hellwig, potpredsjednik u fondu BB&T Wealth Management.
Sezona objave poslovnih rezultata kompanija za drugo tromjesečje počela je jučer izvješćem Alcoe, nakon zatvaranja tržišta.
Isključujući troškove restrukturiranja, najveći američki proizvođač aluminija ostvario je u proteklom kvartalu dobit od 76 milijuna dolara, ili 7 centi po dionici, dok su analitičari očekivali 6 centi. Prihodi kompanije pali su, pak, za 2 posto, na 5,85 milijardi dolara, ali su ipak bili nešto iznad očekivanja.
U redovnom trgovanju cijena dionice Alcoe porasla je 1,4 posto, da bi nakon objave rezultata pala za 0,6 posto.
Ni od drugih kompanija ne očekuju se impresivni rezultati. U anketi Thomson Reutersa analitičari procjenjuju da su kompanije iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju ostvarile rast dobiti za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, manje od 5,4-postotnog rasta u prvom kvartalu. Prihodi kompanija trebali bi, prema očekivanjima, porasti za 1,5 posto na godišnjoj razini.
Letvica je postavljena nisko, no to znači da će kompanijama biti lakše prebaciti očekivanja, što bi moglo pozitivno utjecati na tržište, kažu analitičari.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,17 posto, na 6.450 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 2,08 posto, na 7.968 bodova, a pariški CAC 1,86 posto, na 3.823 boda.
Rudarske dionice podigle su danas europska tržišta dionica, poduprte solidnim poslovnim izvješćem američkog proizvođača aluminija Alcoe koji je ponovo privukao ulagače u taj sektor.
Indeks Londonske burze Ftse porastao je 0,8 posto, na 6.501 bod, frankfurtski DAX 0,9 posto, na 8.037 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,6 posto i iznosio je 3.846 bodova.
Najveći je dobitnik danas bio sektor osnovnih resursa, koji je u prosjeku dobio na vrijednosti 1,9 posto nakon što je Alcoa otvorila sezonu objave poslovnih izvješća u Sjedinjenim Državama neočekivano velikom prilagođenom dobiti u drugom tromjesečju. Prognozirali su također veću potražnju za aluminijem.
Sektor se tako danas oporavio, pri čemu je prva polovina ove godine za njih bila loša zbog zabrinutosti za potražnju u Kini, vodećem potrošaču metala u svijetu.
"S obzirom na to da je sektor osnovnih resursa dosada bio pod snažnim pritiskom... sve što iole ublaži situaciju bit će više nego dobrodošlo", zaključuje Ian Richards iz Exane BNP Paribasa.
Među pojedinačnim dobitnicima izdvajala se francuska komunalna kompanija EDF, nakon što je francuska vlada odobrila 5-postotno povećanje cijena električne energije u kolovozu ove i dodatno 5-postotno povećanje u kolovozu iduće godine.
Tako se nastavlja dobro raspoloženje na europskim tržištima dionica, koja je uznemirila najava američke središnje banke da će u slučaju održivog oporavka gospodarstva smanjiti monetarne poticaje. Ulagače je smirilo snažno zapošljavanje u SAD-u u lipnju jer su ocijenili da američko gospodarstvo može to podnijeti.
Indeks Tokijske burze zaključio je trgovanje u plusu 2,6 posto, na 14.472 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2892 1,2898 1,2844
USD/JPY 101,26 101,29 100,75
GBP/USD 1,4841 1,4980 1,4837
USD/CHF 0,9680 0,9685 0,9629
*Izvor: REUTERS
Dolar se danas na međunarodnim deviznim tržištima zadržao blizu najviših razina u tri godine prema vodećim valutama jer se očekuje da bi američka središnja banka uskoro mogla početi smanjivati monetarne poticaje.
U takvim okolnostima euro je skliznuo 0,2 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,2839 dolara. Drži se zasad iznad najniže razine u sedam tjedana od 1,2806 dolara, na koju se spustio na kraju prošlog tjedna.
Dolar je u istom postotku ojačao i prema jenu, na 101,14 jena.
Na najvećem je dobitku američka novčanica danas ipak bila prema britanskoj funti, nakon što su slabiji od očekivanih podaci iz britanskog gospodarstva spustili funtu na najniže razine u četiri mjeseca. Funta je tako oslabila 0,8 posto prema dolaru i njome se trgovalo po 1,4832 dolara, što je njezina najniža razina od sredine ožujka.
Prošlotjedne ohrabrujuće vijesti s američkog tržišta rada ojačale su očekivanja da bi Fed uskoro mogao smanjiti poticaje. S druge strane, očekuje se da će i Europska središnja banka (ECB) i britanska središnja banka BoE dodatno ublažiti monetarnu politiku.
Što se tiče japanske središnje banke, očekuje se da će nastaviti s agresivnim poticajnim mjerama.
Ulagače na dolar ohrabruju očekivanja da bi Fed već u rujnu mogao početi smanjivati poticaje. U fokusu će stoga biti sutrašnja objava zabilješki s prošlog sastanka Feda.
"Zabilješke s prošlog zasjedanja Feda ulagači će pomno proučiti u potrazi za najmanjim signalom kada bi poticajne mjere mogle biti smanjene", kazao je Ian Stannard, čelnik europskog odjela valutne strategije u Morgan Stanleyu.
Jedinstvena europska valuta blagu je podršku dobila od vijesti da je Grčkoj odobrena isplata nove tranše kredita. Analitičari ipak smatraju da će ostati pod pritiskom budući da je ECB spremna zadržati kamatne stope na rekordno niskim razinama kroz dulje vremensko razdoblje.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 08. 07. USLIB 0,12430 -0,001 0,19278 0,26860 0,41040 08. 07. EULIB 0,04000 - 0,07357 0,14071 0,24286
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 10. srpnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4913 5,8216 8,6554 5,7497 6,0175 8,6491
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,05 posto, dok je ojačala prema drugim važnijim valutama.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,491306 kuna.
Istodobno su na vrijednosti prema kuni izgubile ostale promatrane valute.
Kuna je tako ojačala prema švicarskom franku za 0,44 posto, prema britanskoj funti za 0,32 posto, a prema američkom dolaru za 0,10 posto.
Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,017597 kuna, funte 8,655466 kuna te dolara 5,821655 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 10. srpnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5800 6,0365 8,9300 6,1968 OTP Banka Hrvatska 7,5735 5,9860 8,8697 6,1767 Štedbanka 7,6113 6,0502 8,8688 6,1659 Partner banka 7,5700 6,0358 8,8658 6,1776 Erste&Steiermarkische 7,5820 6,0180 8,9500 6,2210 Hrvatska poštanska banka 7,5750 6,0448 8,9610 6,2727 Splitska banka 7,5800 6,0347 8,9246 6,1985 Podravska banka 7,6681 6,0660 8,9080 6,2583 Istarska kreditna banka 7,5800 6,0200 8,9878 6,2101 Karlovačka banka 7,5790 6,0455 8,9882 6,2489 Croatia banka 7,5864 5,9916 8,8545 6,1746 Sberbank* 7,5850 6,0025 8,9186 6,2561 Hypo Group Alpe-Adria 7,5800 6,0502 8,9462 6,2422 Fina 7,5250 6,0448 8,9610 6,2727 Privredna banka 7,5650 6,0979 8,8832 6,2456 Centar banka 7,5654 5,9497 8,8718 6,1981
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5137 5,8391 8,6814 6,0356 Zagrebačka banka 7,5700 5,9536 8,8075 6,1118 OTP Banka Hrvatska 7,5600 5,9568 8,8090 6,1465 Štedbanka 7,5810 5,9785 8,7809 6,1048 Partner banka 7,5600 5,9902 8,8272 6,1570 Erste&Steiermarkische 7,5700 5,9850 8,9001 6,1865 Hrvatska poštanska banka 7,5650 5,9555 8,8285 6,1800 Splitska banka 7,5700 5,9615 8,8593 6,1442 Podravska banka 7,6673 5,9660 8,8680 6,1981 Istarska kreditna banka 7,5700 5,9852 8,7939 6,1800 Karlovačka banka 7,5690 5,9845 8,8975 6,1859 Croatia banka 7,5714 5,9508 8,7939 6,1385 Sberbank* 7,5650 5,9734 8,8751 6,2259 Hypo Group Alpe-Adria 7,5700 5,9501 8,8461 6,1421 Fina 7,5150 5,9555 8,8285 6,1800 Privredna banka 7,5550 5,9783 8,7952 6,1837 Centar banka 7,5557 5,9206 8,8285 6,1680
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4688 5,8041 8,6295 5,9995 Zagrebačka banka 7,4700 5,7523 8,5097 5,9051 OTP Banka Hrvatska 7,4474 5,7175 8,5486 5,9114 Štedbanka 7,4672 5,7393 8,4297 5,8606 Partner banka 7,4500 5,6600 8,5006 5,8960 Erste&Steiermarkische 7,4700 5,7046 8,4831 5,8967 Hrvatska poštanska banka 7,4550 5,6761 8,4563 5,8611 Splitska banka 7,4700 5,7564 8,5546 5,9387 Podravska banka 7,4350 5,7439 8,5355 5,8370 Istarska kreditna banka 7,4650 5,7150 8,5083 5,8701 Karlovačka banka 7,4500 5,6865 8,4545 5,8778 Croatia banka 7,4613 5,7456 8,5862 5,9345 Sberbank* 7,4650 5,7111 8,5451 5,9539 Hypo Group Alpe-Adria 7,4700 5,7499 8,5459 5,9419 Fina 7,4550 5,6761 8,4639 5,8611 Privredna banka 7,4550 5,6867 8,5353 5,8821 Centar banka 7,4553 5,7226 8,4996 5,8671
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4550 5,6948 8,4246 5,8460 OTP Banka Hrvatska 7,4354 5,6825 8,4618 5,8692 Štedbanka 7,4374 5,6819 8,3454 5,8020 Partner banka 7,4400 5,6217 8,4697 5,8726 Erste&Steiermarkische 7,4600 5,6810 8,4400 5,8730 Hrvatska poštanska banka 7,4350 5,5909 8,3295 5,7732 Splitska banka 7,4600 5,7008 8,4893 5,8965 Podravska banka 7,4200 5,6739 8,4455 5,7768 Istarska kreditna banka 7,4600 5,6800 8,4910 5,8370 Karlovačka banka 7,4400 5,6365 8,3801 5,8262 Croatia banka 7,4463 5,7110 8,5256 5,8984 Sberbank* 7,4450 5,6820 8,5017 5,9237 Hypo Group Alpe-Adria 7,4600 5,6498 8,4458 5,8418 Fina 7,4350 5,5909 8,3295 5,7732 Privredna banka 7,4450 5,6298 8,4499 5,8233 Centar banka 7,4456 5,6906 8,4823 5,8370
*tečajevi primijenjeni 09.07.2013.
6. Ekonomski institut: vrijednost CEIZ indeksa porasla i u svibnju
Koincidentni ekonomski indikator - CEIZ indeks u svibnju je zabilježio povećanje vrijednosti od 0,72 indeksna boda u odnosu na travanj, što je drugi mjesec za redom kako bilježi rast vrijednosti u odnosu na prvo tromjesečje, pa analitičari Ekonomskog instituta ne očekuju pad desezonirane vrijednosti BDP-a u drugom tromjesečju ove godine.
CEIZ indeks je u svibnju ove godine zabilježio povećanje vrijednosti u iznosu od 0,72 indeksnih bodova u odnosu na prethodni mjesec, te 2,99 indeksnih bodova u odnosu na najnižu vrijednost indeksa iz studenog 2012. godine, objavio je danas Ekonomski institut Zagreb.
"Možemo zaključiti da je hrvatsko gospodarstvo zabilježilo ubrzavanje ekonomske aktivnosti u posljednja četiri mjeseca. S obzirom na to da je CEIZ indeks u travnju i svibnju (dva mjeseca drugog tromjesečja) zabilježio povećanje vrijednosti u odnosu na prvo tromjesečje, ne očekujemo pad desezonirane vrijednosti BDP-a u drugom tromjesečju 2013. godine", navode iz Ekonomskog instituta.
Po ranije objavljenim podacima, CEIZ indeks je u travnju zabilježio povećanje vrijednosti od 0,34 indeksnih bodova.
"Ovakve pozitivne mjesečne promjene indeksa u travnju i svibnju mogu ukazivati ili na pozitivnu promjenu trenda kretanja poslovnog ciklusa ili na tek privremene pozitivne pomake u poslovnom ciklusu, koji su nastali ponajprije zahvaljujući porastu pouzdanja, raspoloženja i očekivanja potrošača i koji su imali pozitivan učinak na maloprodaju. Za sigurniju potvrdu o stanju poslovnog ciklusa te kako bismo zaključili je li hrvatsko gospodarstvo i dalje u recesiji, treba pričekati objavu vrijednosti za lipanj i srpanj", napominju analitičari Ekonomskog instituta.
Koincidentni ekonomski indikator - CEIZ indeks - je mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na Ekonomskom institutu.
Njegova je svrha pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istodobno s promjenama poslovnog ciklusa.
CEIZ indeks je jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija.
Za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja.
Uz to, CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nosioci ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja, napominju s Ekonomskog instituta.
7. EK priželjkuje značajne ovlasti u odlučivanju o sudbini posrnulih banaka
Europska komisija priželjkuje ovlasti koje će joj omogućiti da odlučuje o sudbini posrnulih banaka, izvijestio je europski informativni portal EurActiv uoči sutrašnje objave službenog prijedloga o jedinstvenom europskom mehanizmu za gašenje banaka.
Konačna odluka o sudbini posrnulih zajmodavaca trebala bi se donositi na europskoj razini, objavljuje ekskluzivno EurActiv na temelju uvida u nacrt prijedloga EK. To bi značilo da bi regulatori zemalja članica izgubili nadzornu ulogu.
Bruxelles predlaže uspostavu novog izvršnog tijela (SRA) koje bi činili imenovani predstavnici EK i Europske središnje banke i "ograničen broj predstavnika zemalja kojih bi se odluke izravno ticale". Tijelo bi također imalo stalnog predsjedatelja.
Prema tom bi prijedlogu SRA iznosio preporuke Europskoj komisiji koja bi zadržala pravo na donošenje konačne odluke o sudbini posrnulih banaka. Zemlje članice ne bi imale pravo veta na odluke Bruxellesa.
U svibnju je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble upozorio da je jedinstveno europsko tijelo pravno neodrživo sve dok se ne izmijene temeljne povelje Europske unije.
Stoga je predložio da se formiraju dva kolosijeka za uspostavu bankovne unije.
Proces na dva kolosijeka mogao bi početi osnivanjem mehanizama za gašenje banaka na temelju mreže nadležnih tijela u pojedinim zemljama, sugerirao je Schaeuble. Tako bi se provizorna bankovna unija uspostavila i bez revizije povelja, čime bi se dobilo na vremenu, pojasnio je.
U Komisiji sada priznaju da bi promjene povelja bile nužne da se SRA pretvori u "potpuno neovisno tijelo Europske unije". Predlažu da u međuvremenu budu najviša instanca u procesu gašenja banaka, što je suprotno preporukama njemačkog ministra.
Žele također u što kraćem roku preuzeti te ovlasti, kroz dopunu postojećih propisa o državnoj pomoći. U prijedlogu tvrde da su u najboljoj poziciji da donose takve odluke, s obzirom na dosadašnje iskustvo.
Prema predloženim rokovima novo bi europsko tijelo za gašenje banaka moglo početi s radom već 2015. godine, prenosi EurActiv.
8. MMF blago snizio prognoze rasta za svjetsko gospodarstvo
Međunarodni monetarni fond (MMF) blago je snizio prognoze rasta za globalno gospodarstvo, na 3,1 posto u 2013. i na 3,8 posto u 2014., stoji u danas objavljenim ljetnim međuprognozama.
U travanjskim redovnim prognozama MMF je za svjetsko gospodarstvo prognozirao rast od 3,3 posto u ovoj godini i od četiri posto u 2014.
U MMF-u napominju da će rast globalnog gospodarstva u 2013. ostati prigušen, uz stopu rasta nešto veću od tri posto, kao i u prošloj godini. Prognoza je snižena ponajviše zbog osjetno slabije domaće potražnje i sporijeg rasta u nekoliko ključnih gospodarstava u nastajanju, kao i zbog produljene recesije u eurozoni, ističu u MMF-u.
Za skupinu razvijenih gospodarstva u 2013. očekuju rast od 1,2 posto a u u idućoj od 2,1 posto, čime su travanjske prognoze snižene za 0,1 odnosno 0,2 postotna boda.
Snižene su i prognoze rasta za američko gospodarstvo, i to za 0,2 postotna boda u odnosu na one iz travnja. Najveće svjetsko gospodarstvo ove bi godine trebalo tako rasti po stopi od 1,7 posto a iduće rast bi trebao ubrzati na 2,7 posto.
Japan bi pak ove godine trebao u prosjeku rasti po stopi od dva posto, a potom iduće godine usporiti na 1,2 posto. Time je travanjska prognoza za ovu godinu uvećana za pola postotnog boda, dok je za iduću snižena za 0,3 postotna boda.
Eurozona i u 2013. ostaje u recesiji, uz projicirani pad BDP-a za 0,6 posto, za 0,2 postotnog boda veći no što su u MMF-u prognozirali u travnju. Iduće godine trebao bi uslijediti oporavak, iako za 0,1 postotni bod slabiji no što su u MMF-u prognozirali u travnju, po stopi od 0,9 posto.
Snižene su prognoze i za skupinu gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju, i to za po 0,3 postotna boda. U 2013. očekuje se njihov rast od pet posto, a u 2014. od 5,4 posto.
Među pojedinačnim gospodarstvima te šire skupine najviše je snižena ovogodišnja prognoza za Rusiju, za 0,9 postotnih bodova, na 2,5 posto, te za pola postotnog boda za iduću godinu, na 3,3 posto.
Izrazitije su snižene i prognoze za Kinu, na 7,8 posto u 2013. i na 7,7 posto u 2014. Pritom su travanjske prognoze snižene za 0,3 odnosno 0,6 postotnih bodova.
MMF je pak potvrdio travanjske prognoze za podskupinu središnje i istočne Europe, u kojoj tako i dalje očekuje rast od 2,2 posto u ovoj godini i od 2,8 posto u idućoj godini.
U ljetnim i zimskim međuprognozama međunarodni zajmodavac objavljuje procjene samo za najveća gospodarstva i regije dok u redovnim proljetnim i jesenskim prognozama objavljuje procjene i za svaku zemlju pojedinačno.
U aktualnom izvješću MMF upozorava na nastavljene rizike slabljenja aktivnosti u globalnom gospodarstvu.
"Stari su rizici i dalje prisutni a pojavili su se i novi, uključujući mogućnost dugotrajnijeg usporavanja rasta u tržišnim gospodarstvima u nastajanju, ponajprije zbog rizika slabijeg potencijala rasta, usporavanja kreditiranja i moguće smanjene likvidnosti ako očekivano smanjenje monetarnih poticaja u SAD-u izazove promjene smjera kretanja kapitala", dodaju.
Ujedno poručuju da će snažniji globalni rast zahtijevati dodatne mjere. Pritom bi najveća razvijena gospodarstva po njihovoj ocjeni trebala zadržati miks poticajnih makroekonomskih mjera u kombinaciji s vjerodostojnim planovima o uspostavi održivih dugova u srednjoročnom razdoblju i s reformama, kako bi se poboljšale bilance i kanali kreditiranja.
Tržišna gospodarstva u nastajanju i ona u razvoju suočena su pak sa situacijom u kojoj moraju balansirati između uvođenja makroekonomskih mjera za poticanje rasta i onih za suzbijanje odljeva kapitala, te im sugerira makroprudencijske i strukturne reforme koje će im pomoći da pronađu ravnotežu.
9. Britanija prepušta nadzor nad liborom NYSE Euronextu
Velika Britanija objavila je danas da će utvrđivanje ključne kamatne za međubankovne pozajmice libor ubuduće nadzirati burzovni operater NYSE Euronext.
Novi upravitelj trebao bi obnoviti vjerodostojnost utjecajne ponudbene kamate za međubankovne pozajmice na londonskom tržištu, objavilo je britansko ministarstvo financija.
"Imenovanje predloženog novog upravitelja važan je korak u reformi libora", istaknulo je ministarstvo financija.
Udruženje britanskih bankara (BBA) moralo se odreći poslova nadzora nakon skandala s dogovaranjem kamate koja utječe na financijske ugovore u cijelom svijetu ukupne vrijednosti oko 300 tisuća milijardi dolara.
Britanski i američki regulatori kaznili su prošle godine britansku banku Barclays novčanom kaznom od 470 milijuna dolara zbog pokušaja manipulacije liborom i euriborom, njegovim pandanom u eurozoni, u razdoblju od 2005. do 2009.
U međuvremenu su visoke kazne zbog sumnje u dogovaranje visine kamata odrezane i Royal Bank of Scotland i švicarskom zajmodavcu UBS-u.
Skandal s dogovaranjem libora teško je narušio ugled BBA i doveo u pitanje pouzdanost same kamate i u veljači prošle godine objavljen je natječaj za odabir novog upravitelja. Postupak odabira nadzirao je neovisni odbor na čelu s barunicom Sarah Hogg.
Pozivajući se na neimenovane izvore, utjecajni financijski dnevnik Financial Times izvijestio je da je NYSE Euronext izabran u konkurenciji nekoliko grupa, uključujući Bloomberg, London Stock Exchange i utjecajnu kompaniju za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka Markit.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821