Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
01. srpnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. HNB postala dio Europskog sustava središnjih banaka
7. Hrvatska postaje dioničar Europske investicijske banke
8. AZTN odobrio državna jamstva za zaduživanje HŽ Infastrukture i ARZ-a
9. Blagi rast broja zaposlenih u industriji na mjesečnoj razini
10. Prosječna neto satnica za travanj 31,44 kune
11. Godišnja inflacija u eurozoni u lipnju porasla na 1,6 posto
12. Nezaposlenost u eurozoni ponovo porasla u svibnju
13. Aktivnosti u tvornicama eurozone u lipnju pokazale znakove stabilizacije
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
01. 07. 42.480.000 222.480.000 2.480.000 2,41
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 2.480.000 2,41 Ukupno 2.480.000 2,41
Izvor: Tržište novca
Ni današnje trgovanje na Tržištu novca nije donijelo značajnije promijene. Naime, zabilježen je pad ukupno prijavljene potražnje ali i ponde, koja je i dalje višestruko „bogatija“. Pritom je ostvareni promet bio vrlo „skroman“.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 42,48 milijuna kuna ili za oko 64 posto manje no u petak.
Istodobno se na strani ponude našlo 222,48 milijuna kuna, ili za oko 21,5 posto manje no na kraju proteklog tjedna.
Jedini je promet danas, u iznosu od svega 2,48 milijuna kuna, ostvaren plasmanom prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa snižena sa 2,84 na 2,41 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas svega 2,48 mlijuna kuna, a pritom je 40 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 3,4 na 2,41 posto.
„Početak novog radnog tjedna nije unio bitnijih promjena u trgovanju na Tržištu novca u odnosu ponude i potražnje. I dalje je ponuda slobodnih kuna puno veća od prijavljene potražnje. Unatoč ovom odnosu, potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Nizak promet i pad indeksa
Ulazak Hrvatske u EU nije se primijetio u današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi na kojoj je ostvaren vrlo skroman redovni promet od nešto manje od 6 milijuna kuna, uz smanjenje vrijednosti glavnih dioničkih indeksa.
Indeks Crobex tako je današnje trgovanje završio s blagim padom vrijednosti od 0,03 posto na 1.804,09 bodova, dok je Crobex10 smanjen za 0,13 posto, na 1.018,08 bodova.
Niti jedna dionica danas nije ostvarila milijunski promet. Najveći promet, od 811,7 tisuća kuna, imala je dionica Valamar Adria Holdinga koja je zabilježila i porast cijene od 0,82 posto, na 147,64 kune.
S prometom od 773,2 tisuće kuna slijedi dionica HT-a čija je cijena pak pala 0,70 posto, na 177,10 kuna.
Dionica Diokija ističe se danas s najvećim porastom cijene među trgovanijim dionicama, od 8,32 posto, na 23,83 kune, uz promet od 481 tisuću kuna.
Sve ostale dionice imale su promet manji od po 300 tisuća kuna.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 119,94 120,50 120,00 225.084,82 0,18%
ATGR-R-A 570,00 582,00 582,00 47.435,11 1,93%
CROS-R-A 6.850,00 6.855,00 6.850,00 27.415,00 -0,07%
DLKV-R-A 21,00 21,88 21,00 9.246,08 3,70%
HT-R-A 177,00 178,93 177,10 773.206,55 -0,70%
IGH-R-A 185,00 200,00 200,00 96.278,04 8,10%
INA-R-A 4.260,05 4.300,00 4.261,86 222.318,80 -0,89%
INGR-R-A 3,11 3,21 3,11 29.844,71 -2,81%
KOEI-R-A 701,88 711,22 701,88 78.064,28 -1,83%
LEDO-R-A 7.680,00 7.681,00 7.680,00 38.404,00 -0,78%
MGMA-R-A 1,70 2,16 1,79 91.976,01 -6,77%
OPTE-R-A 7,93 8,38 7,93 85.830,71 -2,10%
PODR-R-A 235,00 235,00 235,00 118.675,00 0,00%
PTKM-R-A 196,18 198,98 198,97 144.078,39 0,55%
ULPL-R-A 172,00 182,49 182,47 15.169,12 -0,28%
VART-R-1 16,58 19,21 17,60 157.789,98 1,79%
VIRO-R-A 605,07 605,07 605,07 18.152,10 -1,21%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.475,00 3.475,00 3.475,00 13.900,00 -0,17%
ADRS-P-A 285,50 286,15 286,00 134.132,59 1,42%
ARNT-R-A 151,87 151,94 151,87 5.317,76 -0,01%
ATLN-R-A 56,99 57,49 57,00 82.313,67 2,57%
ATPL-R-A 312,14 323,35 323,35 180.444,27 0,73%
AUHR-R-A 290,00 290,00 290,00 2.900,00 0,00%
BD62-R-A 17,89 18,38 17,89 15.368,71 2,23%
BLJE-R-A 68,31 70,00 68,98 152.356,54 1,11%
BPBA-R-A 11,20 11,20 11,20 313,60 0,00%
CEBA-R-A 29,99 29,99 29,99 3.778,74 -53,86%
DDJH-R-A 74,00 75,00 74,00 120.329,89 0,00%
DIOK-R-A 21,77 24,90 23,83 481.081,99 8,32%
ERNT-R-A 1.433,01 1.457,90 1.450,00 97.036,95 -0,14%
HCVT-R-A 181,00 181,01 181,00 20.091,11 2,84%
HDEL-R-A 100,05 105,00 100,55 287.804,70 -0,98%
HIMR-R-A 199,97 205,00 205,00 25.914,14 2,52%
HTPK-R-A 35,50 43,00 40,98 15.212,19 -6,63%
IPKK-R-A 185,00 195,00 195,00 15.756,09 -2,01%
JDGT-R-A 680,25 680,25 680,25 8.163,00 0,04%
JDOS-R-A 2.889,99 2.889,99 2.889,99 11.559,96 2,66%
JDPL-R-A 63,00 63,36 63,00 2.653,92 2,74%
JDRA-R-A 505,00 509,00 509,00 16.196,00 1,80%
KODT-P-A 1.029,99 1.029,99 1.029,99 1.029,99 3,31%
KODT-R-A 1.063,04 1.063,04 1.063,04 4.252,16 -1,11%
KOKA-R-A 152,49 152,49 152,49 16.316,43 1,66%
KORF-R-A 145,73 148,65 147,64 811.752,49 0,82%
KRAS-R-A 402,51 403,04 402,51 8.059,64 0,62%
KSST-R-A 401,55 419,70 419,70 5.766,90 4,60%
KTJV-R-A 15,62 16,19 15,62 5.054,08 -0,06%
LKRI-R-A 120,98 123,91 122,98 122.480,92 2,39%
LRH-R-A 2.200,00 2.300,00 2.230,03 153.076,14 -2,92%
LURA-R-A 360,00 360,00 360,00 3.600,00 0,00%
LVCV-R-A 118,80 119,00 119,00 8.321,51 11,19%
PDBA-R-A 325,02 325,02 325,02 7.475,46 -0,30%
PLAG-R-A 2.300,00 2.300,00 2.300,00 2.300,00 0,00%
RIZO-R-A 30,00 30,00 30,00 15.600,00 -0,50%
SLPF-R-A 29,00 29,00 29,00 8.758,00 0,03%
SLRS-R-A 468,99 479,90 479,90 19.338,76 2,27%
SUNH-R-A 25,89 25,89 25,89 1.035,60 -0,80%
THNK-R-A 610,00 639,98 611,50 79.191,94 -4,30%
TISK-R-A 214,01 214,04 214,01 28.251,82 -0,02%
TNPL-R-A 290,12 311,98 311,98 15.007,26 3,63%
TUHO-R-A 1.250,03 1.305,01 1.305,01 28.600,26 0,39%
VDKT-R-A 300,50 301,25 300,50 3.908,75 -1,48%
VPIK-R-A 126,00 128,51 126,00 64.416,99 -0,79%
ZTNJ-R-A 177,00 177,00 177,00 3.894,00 3,51%
ZVZD-R-A 3.800,00 3.800,00 3.800,00 38.000,00 2,98%
Domaći MTP
PRFC-R-A 20,78 20,78 20,78 768,86 6,95%
VLHO-R-A 90,21 92,42 90,72 21.204,93 -1,92%
FNOI-D-141A 96,33 96,33 96,33 3.227,75 \
FNOI-D-147A 92,61 92,61 92,61 3.103,10 \
FNOI-D-151A 89,01 89,01 89,01 2.982,48 \
FNOI-D-157A 85,13 85,13 85,13 2.852,47 \
FNOI-D-161A 83,17 83,20 83,17 2.787,02 \
FNOI-D-167A 80,31 80,31 80,31 2.690,96 \
RIBA-O-177A 103,15 103,15 103,15 115.290,92 5,605%
Inozemni MTP
EGB-S-LDX2 67,20 75,50 75,00 372.276,20 7,16%
EGB-S-LGD3 84,40 84,40 84,40 6.752,00 \
EGB-S-LWL1 85,50 85,50 85,50 3.505,50 4,14%
EGB-S-SBU1 78,00 78,00 78,00 2.496,00 -1,27%
EGB-S-SBU2 56,90 56,90 56,90 4.267,50 0,18%
EGB-S-SDX4 72,70 77,50 74,00 29.163,80 0,68%
EGB-S-SGD2 234,10 234,10 234,10 7.023,00 -8,02%
EGB-S-SSP2 10,80 10,80 10,80 21.600,00 1,89%
EGB-S-TSWL 86,11 92,00 86,11 37.172,27 -5,88%
Ukupan promet
5.966.248,38
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,1 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u petak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,2 boda ili 0,1 posto – na 178,2057 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda porasla 0,2 posto, na 176,2289 bodova a fonda PBZ Croatia osiguranja 0,11 posto, na 163,522 boda. Također je porasla vrijednost i Erste Plavi fonda 0,07 posto, na 183,7625 bodova te AZ fonda 0,05 posto, na 183,7804 boda.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima većina ih je bilježila dobitke. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF-a viša 0,31, Croatia osiguranje DMF-a 0,1, Erste Plavi Expert DMF-a 0,06 a AZ profit DMF-a 0,04 posto. S druge je pak strane vrijednost Erste Plavi Protect DMF-a niža 0,06 a AZ benefit DMF-a 0,03 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima velika većina ih je bilježila rast vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Hrvatskog liječničkog sindikata porasla 0,23, fonda Ericsson Nikole Tesle i fonda Novinara po 0,22, fonda Hrvatskih autocesta 0,13, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb i fonda HEP grupe po 0,11, fonda Croatia osiguranja 0,1, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,09, fonda Auto Hrvatske 0,06, AZ ZABA fonda 0,05, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ Zagreb fonda po 0,03, AZ Dalekovod fonda i AZ VIP fonda po 0,02 a fonda Željezničara 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost fonda T-HT-a pala 0,06 a Cestarskog fonda 0,02 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
27. 06. 28. 06.
Mirex 178,0191 178,2057 0,10
AZ OMF* 183,6853 183,7804 0,05
Erste Plavi OMF. 183,6306 183,7625 0,07
PBZ Croatia osig.OMF 163,3501 163,5220 0,11
Raiffeisen OMF 175,8789 176,2289 0,20
AZ benefit DMF** 191,4675 191,4058 -0,03
AZ profit DMF 213,0686 213,1544 0,04
Croatia osiguranje DMF 130,6639 130,7938 0,10
Erste Plavi Expert DMF 153,4935 153,5881 0,06
Erste Plavi Protect DMF 156,9203 156,8230 -0,06
Raiffeisen DMF 167,1598 167,6783 0,31
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 104,5421 104,6584 0,11
Auto Hrvatska ZDMF 118,8704 118,9370 0,06
AZ Dalekovod ZDMF*** 204,2510 204,2991 0,02
AZ Hr. kontrola zračne plov. 199,9162 199,9698 0,03
AZ VIP ZDMF 215,6113 215,6613 0,02
AZ ZABA 99,8215 99,8750 0,05
AZ Zagreb ZDMF 156,8014 156,8501 0,03
ZDMF cestarski fond 135,7402 135,7157 -0,02
ZDMF Croatia osiguranje 114,5777 114,6913 0,10
ZDMF Ericsson N. Tesla 177,0030 177,3990 0,22
ZDMF HEP grupa 120,5040 120,6369 0,11
ZDMF Hrvatskih autocesta 130,3681 130,5414 0,13
ZDMF Hr. liječničkog sind. 189,9519 190,3818 0,23
ZDMF Novinar 162,6595 163,0187 0,22
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,2560 135,2745 0,01
ZDMF Sind. Pomoraca Hr. 116,9137 117,0185 0,09
ZDMF T-HT 154,7931 154,6964 -0,06
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Dobitnici i dalje u velikoj većini
I u petak je među investicijskim fondovima velika većina njih bilježila dobitke. Naime, po podacima iCapital-a, njih 66 ili 80,49 posto bilježilo je dobitke, dok ih je 14 ili 17,07 posto bilo gubitnika. Pritom su vrijednosti 2 fonda ostale nepromijenjene.
Među dioničkim investicijskim fondovima velika većina njih bilježila je dobitke. Naime, njih 24 bilježila su rast, dok ih je 11 bilježilo pad vrijed vrijednosti. Dobici su se tako kretali od 0,08 posto NETA New Europe fonda do 1,25 posto NETA Rusija fonda. S duge su se strane gubici kretali od 0,07 posto NETA Mena fonda do 1,26 posto NETA Global Developed fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova pak svi su bilježili rast vrijednosti. Tako su se dobici kretali od 0,01 posto OTP uravnoteženi fonda do 0,64 posto PBZ Global fonda.
I među obvezničkim investicijskim fondovima gotovo su svi bilježili dobitke. Naime, tek je vrijednost Erste Bond fonda ostala nepromijenjena. Svi ostali bilježili su dobitke u rasponu od 0,02 posto Capital One fonda do 0,24 posto PBZ Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi već tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima no, ovaj je puta bilo i gubitnika. Naime, gubitke od 0,0007 odnosno 0,0015 posto zabilježili su PBZ Dollar fond te Locusta Cash fond, dok je vrijednost Raiffeisen Cash fonda ostala nepromijenjena. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,0013 posto HPB Novčani fonda do 0,04 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
NETA Rusija dionički 28.6.2013 26,054 EUR 1,2533
ZB BRIC+ dionički 28.6.2013 79,12 EUR 1,0989
KD Victoria dionički 28.6.2013 13,4953 HRK 0,8663
KD Nova Europa dionički 28.6.2013 5,8048 HRK 0,7935
NETA Bric dionički 28.6.2013 18,5409 EUR 0,757
Allianz Equity dionički 28.6.2013 115,5024 EUR 0,6612
Ilirika Azijski tigar dionički 28.6.2013 44,4867 EUR 0,609
PBZ Equity dionički 28.6.2013 66,847 HRK 0,5186
Erste Adriatic Equity dionički 28.6.2013 75,5301 EUR 0,479
HPB Dionički dionički 28.6.2013 84,7298 HRK 0,4727
OTP MERIDIAN 20 dionički 28.6.2013 77,4513 EUR 0,4614
HPB Titan dionički 28.6.2013 66,2122 EUR 0,4204
HI-growth dionički 28.6.2013 8,5242 EUR 0,3107
Ilirika BRIC dionički 28.6.2013 73,5247 EUR 0,3003
FIMA Equity dionički 28.6.2013 52,1128 HRK 0,2885
PBZ I-Stock dionički 28.6.2013 53,5214 HRK 0,2283
A1 dionički 28.6.2013 82,14 HRK 0,2074
Capital Two dionički 28.6.2013 64,6506 HRK 0,2013
Raiffeisen Central Europe dionički 28.6.2013 45,4301 EUR 0,1984
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 28.6.2013 120,438 EUR 0,1806
ZB trend dionički 28.6.2013 128,62 EUR 0,1635
NETA Jugoistočna Europa dionički 28.6.2013 43,0341 HRK 0,1599
ZB aktiv dionički 28.6.2013 96,54 HRK 0,1245
NETA New Europe dionički 28.6.2013 92,8936 HRK 0,0838
NETA Mena dionički 28.6.2013 478,5148 HRK -0,0731
Platinum Blue Chip dionički 28.6.2013 88,118 EUR -0,1575
Platinum Global Opportunity dionički 28.6.2013 12,3434 USD -0,1739
NETA US Algorithm dionički 28.6.2013 137,9689 HRK -0,2055
KD Prvi izbor dionički 28.6.2013 10,9554 HRK -0,2159
Raiffeisen World dionički 28.6.2013 115,4201 EUR -0,2334
KD Energija dionički 28.6.2013 8,671 HRK -0,2714
Raiffeisen Prestige Equity dionički 28.6.2013 108,0201 EUR -0,4057
HPB World Absolute Value - dionički 28.6.2013 101,4542 EUR -0,4312
DJE
ZB euroaktiv dionički 28.6.2013 116,68 EUR -0,554
NETA Global Developed dionički 28.6.2013 91,2876 HRK -1,2666
Mješoviti fondovi
PBZ Global mješoviti 28.6.2013 90,8906 HRK 0,6453
HPB Global mješoviti 28.6.2013 76,4662 HRK 0,4512
Raiffeisen Prestige mješoviti 28.6.2013 89,17 EUR 0,4506
NETA EM Balanced mješoviti 28.6.2013 70,1409 HRK 0,4434
Raiffeisen Balanced mješoviti 28.6.2013 117,11 EUR 0,3255
ZB global mješoviti 28.6.2013 136,02 EUR 0,3171
HI-balanced mješoviti 28.6.2013 10,2986 EUR 0,2502
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 28.6.2013 4,7159 HRK 0,2274
ICF Balanced mješoviti 28.6.2013 100,2156 HRK 0,185
KD Balanced mješoviti 28.6.2013 7,5755 HRK 0,0938
Agram Trust mješoviti 28.6.2013 57,618 HRK 0,0512
Allianz Portfolio mješoviti 28.6.2013 120,1892 HRK 0,0228
OTP uravnoteženi mješoviti 28.6.2013 92,294 HRK 0,0117
Obveznički fondovi
PBZ Bond obveznički 28.6.2013 105,6643 EUR 0,2412
HPB Obveznički obveznički 28.6.2013 133,0752 EUR 0,2149
Raiffeisen Bonds obveznički 28.6.2013 150,39 EUR 0,1465
OTP euro obveznički obveznički 28.6.2013 118,9052 EUR 0,0797
ZB bond obveznički 28.6.2013 169,43 EUR 0,0768
HI-conservative obveznički 28.6.2013 12,1049 EUR 0,0711
Capital One obveznički 28.6.2013 178,5783 HRK 0,0296
Erste Bond obveznički 28.6.2013 121,07 EUR 0
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 28.6.2013 11,6953 EUR 0,0423
Erste Euro-Money novčani 28.6.2013 112,83 EUR 0,0177
OTP euro novčani novčani 28.6.2013 100,5521 EUR 0,0166
HPB Euro Novčani novčani 28.6.2013 104,0549 EUR 0,0129
Raiffeisen euroCash novčani 28.6.2013 103,76 EUR 0,0096
VB Cash novčani 28.6.2013 124,3078 HRK 0,0077
Erste Money novčani 28.6.2013 147,47 HRK 0,0068
ZB europlus novčani 28.6.2013 147,1094 EUR 0,0065
PBZ Euro Novčani novčani 28.6.2013 135,1936 EUR 0,005
Auctor Cash novčani 28.6.2013 106,1581 HRK 0,0044
HI-cash novčani 28.6.2013 147,1128 HRK 0,0038
Allianz Cash novčani 28.6.2013 115,9358 HRK 0,003
OTP novčani fond novčani 28.6.2013 129,9647 HRK 0,0025
PBZ Novčani novčani 28.6.2013 140,4463 HRK 0,0022
ZB plus novčani 28.6.2013 172,1366 HRK 0,002
NETA Multicash novčani 28.6.2013 103,3833 HRK 0,0015
HPB Novčani novčani 28.6.2013 140,2972 HRK 0,0013
Raiffeisen Cash novčani 28.6.2013 153,7 HRK 0
PBZ Dollar novčani 28.6.2013 127,8124 USD -0,0007
Locusta Cash novčani 28.6.2013 1.281,53 HRK -0,0015
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 28.6.2013 97,067 HRK 0,79
OTP indeksni indeksni 28.6.2013 38,0478 HRK 0,7035
Posebni fondovi
VB SMART posebni 28.6.2013 95,047 EUR 0,3618
Dionički fond fondova
NETA GDEM dionički fond 28.6.2013 8,6334 EUR 0,3056
fondova
OTP Europa Plus dionički fond 28.6.2013 110,464 EUR -0,081
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 28.6.2013 8,4857 EUR 0,2315
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.909 15.024 Tokyo/Nikkei 13.852 13.677 London/FTSE-100 6.278 6.243 Frankfurt/DAX 30 7.992 7.989
*Izvor: REUTERS
Panična prodaja zbog straha ulagača da će Fed prerano smanjiti poticajne monetarne mjere možda je završena, no i ovoga se tjedna na Wall Streetu očekuje oprezno trgovanje uoči objave podataka o zaposlenosti u SAD-u koji obično značajno utječu na tržište.
Dow Jones indeks ojačao je prošloga tjedna 0,7 posto, na 14.909 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,9 posto, na 1.606 bodova, a Nasdaq indeks 1,4 posto, na 3.403 boda.
Ovoga se tjedna očekuje mršav obujam trgovanja jer se u četvrtak ne radi zbog Dana nezavisnosti, dok će se u srijedu raditi skraćeno. S najviše nestrpljenja čeka se, pak, izvješće o zaposlenosti. Ono će biti objavljeno u petak, istovremeno kada i izvješće o broju zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna.
„Izvješće o zaposlenosti obično izaziva veću nestabilnost na tržištu, no koliko puta su istodobno objavljeni podaci o zaposlenosti i tjednoj nezaposlenosti, i to u skraćenom radnom tjednu? To će zasigurno izazvati veliku nesigurnost“, kaže Randy Frederick, direktor u tvrtki Charles Schwab.
Izvješće o zaposlenosti moglo bi dati naznake kada će Fed početi smanjivati poticajne mjere jer je središnja banka svoju labavu monetarnu politiku vezala uz smanjenje stope nezaposlenosti prema 6,5 posto.
U anketi Reutersa, analitičari procjenjuju da je u lipnju broj zaposlenih u SAD-u porastao za 170.000, manje od 194.000, prosječnog broja zaposlenih u posljednjih šest mjeseci. Stopa nezaposlenosti mogla bi, pak, skliznuti sa 7,6 na 7,5 posto.
U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti i izvješće Instituta za menadžere nabave o industrijskoj aktivnosti. Procjenjuje se da je aktivnost u lipnju porasla, nakon neočekivanog pada u svibnju.
Pažnju ulagače privući će i sjednice čelnika europske i britanske središnje banke u četvrtak. Ne očekuju se promjene u monetarnoj politici, no uvijek su moguće najave zadržavanja ili promjene smjera politike.
Zahvaljujući labavoj monetarnoj politici vodećih središnjih banaka u svijetu, posebice Feda, S&P 500 indeks porastao je u prvom polugodištu više od 13 posto, što je njegovo najbolje prvo polugodište od 1998. godine.
Međutim, u drugom je tromjesečju S&P 500 porastao samo 2,3 posto, pri čemu je u lipnju pao 1,5 posto. Posljedica je to strahovanja ulagača da će Fed smanjiti poticajne monetarne programe, koji već dugo podržavaju tržište, prije nego što gospodarstvo bude čvrsto na putu samoodrživog rasta.
Zbog toga se na početku druge polovice godine očekuje oprezno trgovanje. Anketa Reutersa u SAD-u, Europi i Japanu pokazuje da su zbog nestabilnosti na tržištima već u lipnju fondovi smanjili udjele dionica u svojim portfeljima na najnižu razinu u devet mjeseci.
„Mislim da je panična prodaja nakon što je Fed najavio povlačenje s tržišta uglavnom završila. Dužnosnici središnje banke poručuju nam da bi na jesen mogli smanjiti poticaje, ovisno o stanju u gospodarstvu. Vjerujem u to, pa ne očekujem nikakva iznenađenja“, kaže Frederick.
Europski burzovni indeksi ojačali su u ponedjeljak, prvog dana trgovanja u trećem tromjesečju, uz slabašan obujam trgovine dok su ulagači čekali nove gospodarske pokazatelje iz SAD-a.
Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima ojačao oko jedan posto, na 6.278 bodova. Frankfurtski DAX bio je na dobitku 0,4 posto, popevši se na 7.992 boda, dok je pariški CAC ojačao gotovo 0,8 posto, na 3.767 bodova.
Slabiji obujam trgovanja po ocjeni trgovaca, odražava nevoljkost ulagača da se uključe na tržište pred nove gospodarske pokazatelje iz SAD-a, one o industrijskim aktivnostima, te uoči ključnog izvješća o zaposlenosti koje je na rasporedu za objavu u petak.
U američkim podacima ulagači će pokušati iščitati kada bi američka središnja banka Fed mogla početi smanjivati poticajne mjere, dobrim dijelom zaslužne za ovogodišnji uzlet dionica na globalnim tržištima.
"Mislim da tržišta očekuju da bi poticajne mjere mogle biti smanjene negdje između rujna i prosinca. Budu li podaci s američkog tržišta rada u petak dobri, vjerojatnije će se to dogoditi bliže rujnu, dok bi slabe brojke pomicale rok više prema prosincu", kazao je Steen Jakobsen iz Saxo Banka.
Od vijesti iz eurozone izdvaja se podatak londonske tvrtke Markit o proizvodnim aktivnostima eurozone, koje su pokazale znakove stabilizacije u lipnju.
Prema ocjenama trgovaca, dobre vijesti iz proizvodnog sektora 17-člane eurozone mogle bi navesti Europsku središnju banku (ECB) da razmisli o zaoštravanju monetarne politike, pa će u fokusu ulagača biti njezino redovno mjesečno zasjedanje, zakazano za četvrtak.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 1,28 posto, na 13.852 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3037 1,3059 1,3000
USD/JPY 99,65 99,70 99,16
GBP/USD 1,5220 1,5247 1,5181
USD/CHF 0,9463 0,9464 0,9435
*Izvor: REUTERS
Euro je u ponedjeljak ojačao na međunarodnim tržištima prema dolaru nakon što su najnoviji podaci iz gospodarstva eurozone pokazali da su se aktivnosti u tamošnjim tvornicama u lipnju stabilizirale.
Euro je u takvim okolnostima prema dolaru ojačao 0,2 posto, na 1,3031 dolar. Time je odskočio s 1,29845 dolara, najniže razine od početka lipnja, na koju se spustio prošlog tjedna.
Jedinstvena europska valuta ojačala je i 0,8 posto prema jenu i njome se trgovalo po 129,90 jena. Ranije je nakratko dosegnula i najvišu razinu u posljednja tri tjedna od 130,07 jena.
Dolar je prema jenu ojačao gotovo 0,5 posto, na 99,74 jena, i na najvišim je razinama u protekla gotovo četiri tjedna.
Od vijesti iz gospodarstva eurozone izdvaja se indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnom sektoru, koji je u lipnju zabilježio najvišu razinu u proteklih 16 mjeseci, što ukazuje na popuštanje krize u tome sektoru. Španjolska i Italija su također pokazale znakove poboljšanja.
"Tečaj eura prema dolaru dosad se držao stabilno, no očekujemo da će se spustiti na niže razine u idućih približno mjesec dana", kazala je Elsa Lignos, valutna analitičarka u tvrtki RBC.
Ključno će ipak biti američko izvješće o zaposlenosti koje će biti objavljeno u petak. Snažni podaci poduprijet će dolar, jer će potpiriti spekulacije da bi moglo u skorije vrijeme doći do smanjenja programa kupovina obveznica, tumače analitičari.
Rastući prinosi i poboljšano stanje u američkom gospodarstvu omogućavaju američkoj valuti veliku prednost u odnosu na euro i jen.
Dolar je danas zabilježio najvišu razinu u gotovo četiri tjedana prema jenu i očekuje se da će dalje jačati zbog očekivanja da će američka središnja banka Fed početi smanjivati poticajne mjere, čak i ako ostale središnje banke budu održavale popustljivu monetarnu politiku.
Suprotno Fedu, Europska središnja banka (ECB) vjerojatno će na ovotjednom redovnom mjesečnom zasjedanju naglasiti da gospodarstvo eurozone i dalje treba pomoć.
Jen su, s druge strane, pritiskala očekivanja daljnjeg agresivnog ublažavanja monetarne politike u Japanu.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 28. 6. USLIB 0,12500 -0,007 0,19465 0,27310 0,41340 28. 6. EULIB 0,12429 0,090 0,07000 0,14714 0,25929
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 02. srpnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4510 5,7087 8,6963 5,7329 6,0405 8,6214
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu od prošlog petka, neznatno ojačala prema euru, za 0,004 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,451061 kunu.
Kuna je ojačala i prema britanskoj funti za 0,07 posto, dok je oslabila prema američkoj i švicarskoj valuti, prema američkom dolaru za 0,04 posto i prema švicarskom franku za 0,08 posto.
Srednji tečaj funte na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 8,696383 kune, dolara 5,708750 kuna, a franka 6,040585 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 02. srpnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5200 5,9070 8,9452 6,1961 OTP Banka Hrvatska 7,5083 5,8530 8,8870 6,1752 Štedbanka 7,5300 5,9065 8,8631 6,1564 Partner banka 7,5100 5,8995 8,8885 6,1821 Erste&Steiermarkische 7,5070 5,8820 8,9570 6,2110 Hrvatska poštanska banka 7,5000 5,9276 9,0033 6,2967 Splitska banka 7,5000 5,8813 8,9093 6,1806 Podravska banka 7,6269 5,9270 8,9095 6,1842 Istarska kreditna banka 7,5150 5,8800 8,9398 6,2338 Karlovačka banka 7,5250 5,9180 9,0151 6,2619 Croatia banka 7,5039 5,8526 8,8537 6,1704 Sberbank 7,5400 5,8800 8,9399 6,2520 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,9102 8,9472 6,2282 Fina 7,4700 5,9276 9,0033 6,2967 Privredna banka 7,5100 5,9710 8,9117 6,2521 Centar banka 7,5151 5,8343 8,9137 6,2218
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4734 5,7258 8,7224 6,0587 Zagrebačka banka 7,5100 5,8260 8,8225 6,1110 OTP Banka Hrvatska 7,4950 5,8245 8,8261 6,1450 Štedbanka 7,5000 5,8365 8,7753 6,0954 Partner banka 7,5000 5,8508 8,8402 6,1613 Erste&Steiermarkische 7,4950 5,8492 8,9076 6,1768 Hrvatska poštanska banka 7,4900 5,8400 8,8703 6,2036 Splitska banka 7,4900 5,7850 8,8441 6,0933 Podravska banka 7,6261 5,8270 8,8695 6,1542 Istarska kreditna banka 7,5050 5,8350 8,8355 6,2036 Karlovačka banka 7,5150 5,8590 8,9252 6,1995 Croatia banka 7,4890 5,8126 8,7929 6,1342 Sberbank 7,5200 5,8515 8,8964 6,2218 Hypo Group Alpe-Adria 7,5000 5,8101 8,8471 6,1281 Fina 7,4600 5,8400 8,8703 6,2036 Privredna banka 7,5000 5,8539 8,8235 6,1902 Centar banka 7,5054 5,8057 8,8703 6,1916
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4287 5,6916 8,6702 6,0224 Zagrebačka banka 7,4100 5,6289 8,5241 5,9044 OTP Banka Hrvatska 7,3834 5,5905 8,5653 5,9100 Štedbanka 7,3875 5,6030 8,4243 5,8516 Partner banka 7,3900 5,5500 8,5400 5,9281 Erste&Steiermarkische 7,3950 5,5752 8,4902 5,8874 Hrvatska poštanska banka 7,3900 5,5660 8,4963 5,8835 Splitska banka 7,3900 5,6349 8,5398 5,9546 Podravska banka 7,3850 5,6087 8,5349 5,9637 Istarska kreditna banka 7,4000 5,5900 8,5485 5,8925 Karlovačka banka 7,4000 5,5700 8,4850 5,8937 Croatia banka 7,4100 5,6094 8,5876 5,9300 Sberbank 7,4200 5,5946 8,5659 5,9500 Hypo Group Alpe-Adria 7,4000 5,6099 8,5469 5,9279 Fina 7,3900 5,5660 8,4963 5,8835 Privredna banka 7,4000 5,5684 8,5627 5,8882 Centar banka 7,4056 5,6117 8,5398 5,8895
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,3950 5,5726 8,4389 5,8453 OTP Banka Hrvatska 7,3715 5,5562 8,4783 5,8678 Štedbanka 7,3579 5,5470 8,3401 5,7931 Partner banka 7,3800 5,5177 8,5082 5,9074 Erste&Steiermarkische 7,3850 5,5520 8,4470 5,8630 Hrvatska poštanska banka 7,3700 5,4825 8,3689 5,7952 Splitska banka 7,3800 5,5558 8,4747 5,8794 Podravska banka 7,3700 5,5387 8,4449 5,9137 Istarska kreditna banka 7,3900 5,5500 8,5311 5,8593 Karlovačka banka 7,3900 5,5200 8,4088 5,8408 Croatia banka 7,3951 5,5751 8,5268 5,8937 Sberbank 7,4000 5,5660 8,5225 5,9198 Hypo Group Alpe-Adria 7,3900 5,5098 8,4468 5,8278 Fina 7,3700 5,4825 8,3689 5,7952 Privredna banka 7,3900 5,5127 8,4770 5,8293 Centar banka 7,3951 5,5803 8,5224 5,8593
6. HNB postala dio Europskog sustava središnjih banaka
Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatska narodna banka (HNB) postala je dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), a guverner HNB-a Boris Vujčić postao je članom Općega vijeća Europske središnje banke (ESB), izvijestili su danas iz Europske središnje banke.
Osim toga, stručnjaci HNB-a imaju status članova u Odborima ESSB-a kad god ti odbori zasjedaju.
Od potpisivanja pristupnog sporazuma u prosincu 2011. guverner i stručnjaci HNB-a sudjeluju na sjednicama Općega vijeća, odnosno Odbora Europskog sustava središnjih banaka u svojstvu promatrača, podsjeća se u priopćenju objavljenom na internet stranicama Europske i hrvatske središnje banke.
"Hrvatska neće odmah uvesti euro, nego će to učiniti kad ispuni zahtjeve predviđene Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Za razliku od Danske i Ujedinjenoga Kraljevstva, Hrvatska nema pravo odustati od uvođenja jedinstvene valute", navodi se u priopćenju Europske središnje banke.
Dodaje se da će i ESB i Europska komisija svake dvije godine, odnosno na zahtjev države članice koja još nije uvela euro, pripremiti izvještaje o međusobnoj konvergenciji.
Na temelju tih će izvještaja Vijeće EU-a odlučivati ispunjava li dotična država članica uvjete potrebne za uvođenje eura, navodi se u priopćenju Europske središnje banke.
Ta je banka danas objavila i usklađenja kapitalnoga ključa ESB-a, budući da se, sukladno Statutu Europskog sustava središnjih banaka (ESBB) i Europske središnje banke (ESB), upisani kapital ESB-a automatski povećava kada se neka zemlja pridruži EU, a njezina nacionalna središnja banka postane članicom ESSB-a.
Udjeli nacionalnih središnjih banaka, kako se objašnjava, ponderiraju se prema udjelu svake države članice u ukupnomu stanovništvu i u bruto domaćemu proizvodu EU, i to u jednakoj mjeri, prema podacima koje Europska komisija dostavi ESB-u.
Nacionalne središnje banke zemalja eurozone svoj upisani kapital moraju uplatiti u cijelosti, dok jedanaest nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja, u koje se sada ubraja i Hrvatska narodna banka, moraju uplatiti manji postotak svojeg udjela u upisanom kapitalu ESB-a.
Prema podacima ESB-a, udio HNB-a u kapitalnom ključu, odnosno ključu za upis kapitala ESB-a, iznosi 0,5945 posto, upisani kapital 64,3 milijuna eura, a uplaćeni kapital 2,4 milijuna eura.
Ulaskom Hrvatske u EU upisani kapital ESB-a od danas je tako povećan s 10,76 milijardi eura, na 10,82 milijardi eura.
7. Hrvatska postaje dioničar Europske investicijske banke
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska postaje dioničar Europske investicijske banke (EIB), priopćeno je danas iz EIB-a.
Zemlje članice Europske unije ujedno su dioničari EIB-a čiji je temeljni kapital na kraju prošle godine prema podacima na bančinoj internetskoj stranici iznosio 242,4 milijarde eura.
Najveći su dioničari na kraju 2012. bile Njemačka, Francuska, Italija i Velika Britanija, s identičnim udjelima od po 39,2 milijarde eura. Najmanji je dioničar bila Malta, s udjelom od 102,7 milijuna eura.
Udio zemalja članica EU-a u bančinom kapitalu temelji se na udjelu njihovog BDP-a u onome EU-a u vrijeme pristupa Uniji. Prema projekcijama Eurostata, hrvatski BDP trebao bi ove godine iznositi 44,24 milijarde eura, što odgovara 0,33 posto 28-člane Unije.
Prošle su godine zemlje članice Europske unije donijele odluku o povećanju temeljnog kapitala banke za dodatnih 10 milijardi eura, što bi joj omogućilo da u trogodišnjem razdoblju odobri do 60 milijardi eura dodatnih kredita.
Čestitajući građanima Hrvatske na ulasku u EU predsjednik EIB-a Werner Hoyer naglasio je da to "otvara nove mogućnosti na korist svih Europljana".
Najavio je također da će banka i dalje financirati prioritetne projekte u Hrvatskoj kako bi joj omogućili da se lakše nosi s aktualnim i budućim ekonomskim izazovima.
EIB je prisutan u Hrvatskoj od 2001. i dosada je odobrio ukupno 3,25 milijardi eura kredita u važnim sektorima gospodarstva, u rasponu od temeljne prometne infrastrukture, zaštite okoliša i energetike do industrije i usluga.
Čak 48 posto odobrenih kredita bilo je usmjereno na potporu malim i srednjim poduzećima, navodi se u priopćenju.
Hrvatska je bila prva zemlja koja je i prije ulaska u EU primala besplatnu savjetodavnu pomoć EIB-a pri izradi projekata za korištenje novca iz europskih kohezijskih i strukturnih fondova u sklopu inicijative JASPERS. Inicijativu su 2011. pokrenuli Europska komisija, EIB, Europska banka za obnovu i razvoj i njemačka razvojna banka KfW.
8. AZTN odobrio državna jamstva za zaduživanje HŽ Infastrukture i ARZ-a
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je državne potpore u obliku Vladinih jamstava za kreditna zaduženja HŽ Infrastrukture od 650 milijuna kuna i Autoceste Rijeka-Zagreb od 55 milijuna eura, priopćeno je iz AZTN-a.
Kredit od 650 milijuna kuna kod Erste&Steiermaerkische Bank HŽ Infrastruktura će koristiti za financiranje planiranih aktivnosti održavanja infrastrukturnih kapaciteta radi sigurnog odvijanja i regulacije prometa, sukladno Planu poslovanja za 2013.
Budući da je riječ o osiguranju nesmetanog upravljanja infrastrukturom, a da je banka kreditor kao najpovoljnija izabrana putem javnog natječaja, Agencija je ocijenila da državno jamstvo ne predstavlja državnu potporu ni HŽ Infrastrukturi niti banci kreditoru.
Agencija je prošli tjedan također odobrila državnu potporu u obliku jamstva koje Vlada RH daje u korist zajednice ponuditelja za kreditno zaduženje Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ). Kredit od 55 milijuna eura koristit će se za otplate anuiteta postojećih kredita kojima su već izdana državna jamstva, a koji su korišteni isključivo za izgradnju autoceste Rijeka-Zagreb.
AZTN tumači kako je ulaganje u cestovnu infrastrukturu od općeg interesa za Republiku Hrvatsku, a ARZ je zadužen za gospodarenje javnim cestama kao općim dobrom, koje su uz to otvorene svim potencijalnim i sadašnjim korisnicima pod jednakim uvjetima.
Kao i kod jamstva za HŽ infrastrukturu, riječ je o osiguranju nesmetanog upravljanja infrastrukturom, a kreditori su izabrani putem transparentnog natječaja te je stoga Agencija odlučila da državno jamstvo ni u jednom slučaju ne predstavlja državnu potporu, kaže se u priopćenju.
9. Blagi rast broja zaposlenih u industriji na mjesečnoj razini
Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u svibnju ove godine veći je u odnosu na travanj za 0,4 posto, dok je na godišnjoj razini, prema prošlogodišnjem svibnju, bio niži za 5,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
Istodobno je proizvodnost rada u industriji u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećana za 5,7 posto.
Statistika broja zaposlenih prema glavnim industrijskim grupacijama pokazuje da je na mjesečnoj razini broj zaposlenih porastao u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,6 posto, u proizvodnji intermedijarnih proizvod za 0,9 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,4 posto. Istodobno je pak broj zaposlenih u proizvodnji kapitalnih proizvoda u svibnju u odnosu na travanj smanjen za 0,7 posto te za 0,3 posto u proizvodnji energije.
Na godišnjoj pak razini pad se bilježi u svim grupacijama pa je tako u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju, koja zapošljava 35,7 posto zaposlenih u industriji, broj zaposlenih smanjen za 6,5 posto, a u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, čiji je udio u ukupnom broj zaposlenih u industriji gotovo 30 posto, za 3,9 posto. U svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine zaposlenih u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju bilo je 3,3 posto manje, u proizvodnji kapitalnih proizvoda 4,3 posto, a postotno je najviše pao broj zaposlenih u energiji, za 10,5 posto.
Statistički podaci prema djelatnostima pokazuju da je na mjesečnoj razini, u svibnju u odnosu na travanj, broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji porastao za 0,3 posto te u rudarstvu i vađenju za 0,7 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji zaposlenih bilo 0,4 posto manje.
Na godišnjoj je razini u prerađivačkoj industriji, koja ima udio od gotovo 90 posto u ukupnom broju zaposlenih u industriji, bilo 4,9 posto manje zaposlenih nego u svibnju 2012. godine.
Zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom je u svibnju ove godine bilo 11,5 posto manje nego u istom mjesecu lani, a u rudarstvu i vađenju zaposlenih je bilo 7,5 posto.
I u sve tri djelatnosti koje u sklopu prerađivačke industrije imaju najviše zaposlenih u petom je mjesecu ove godine bilo manje zaposlenih nego u istom mjesecu lani.
Tako je u svibnju ove godine u proizvodnji prehrambenih proizvoda broj zaposlenih smanjen za 6,5 posto, u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda za 2,8 posto, a u proizvodnji odjeće bilo je čak 10,9 posto manje zaposlenih nego u svibnju lani.
Podaci o proizvodnosti rada pokazuju pak da je u prvih pet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine proizvodnost rada u rudarstvu i vađenju porasla za 2,1 posto, u prerađivačkoj industriji za 2,4 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 25,4 posto.
10. Prosječna neto satnica za travanj 31,44 kune
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj ove godine iznosila je 31,44 kune, što je u odnosu na ožujak niže za 3,2 posto, dok je u odnosu na travanj prošle godine niže za 2,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U travnju su bila 172 plaćena radna sata, što je 3,6 posto više nego u ožujku. Pritom je najveći broj plaćenih sati bio u djelatnosti vodeni prijevoz (211), a najmanji u obrazovanju (160).
Najviša prosječna neto satnica za travanj isplaćena je u promidžbi (reklami i propagandi) u iznosu od 57,19 kuna.
Prosječna je neto satnica zaposlenih u zračnom prijevozu za travanj iznosila 52,64 kune, a slijedi računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima s neto satnicom u iznosu od 48,26 kuna.
Prosječna neto satnica zaposlenih u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka iznosila je 48,19 kuna, u financijskim i uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova 46,47 kuna, u telekomunikacijama 44,69 kuna, a u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda 44,39 kuna.
Istovremeno je najniža prosječna satnica za travanj isplaćena u proizvodnji odjeće i iznosila je 16,75 kuna.
Još je nekoliko djelatnosti u kojima je prosječna neto satnica za travanj bila manja od 20 kuna - u proizvodnji kože i srodnih proizvoda 16,86 kuna, u zaštitnim i istražnim djelatnostima 17,05 kune, u proizvodnji tekstila 19,56 kuna, u preradi drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja, 19,07 kuna, te uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika 19,65 kuna.
Po podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća po satu za travanj je iznosila 45,07 kuna, što je na mjesečnoj razini smanjenje za 3,2 posto, a na godišnjoj razini za 2,2 posto.
11. Godišnja inflacija u eurozoni u lipnju porasla na 1,6 posto
Godišnja stopa inflacije u eurozoni u lipnju se popela na 1,6 posto, pokazale su danas objavljene prve procjene statističkog ureda Europske unije.
Usporedbe radi, u svibnju je inflacija mjerena potrošačkim cijenama iznosila 1,4 posto a u travnju 1,2 posto, stoji u novom izvješću Eurostata.
Promatrano prema glavnim sastavnicama indeksa potrošačkih cijena, najizrazitiji rast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u lipnju u kategoriji 'hrane, alkoholnih pića, te duhana i duhanskih proizvoda', za 3,2 posto, zabilježivši gotovo isti tempo rasta kao i u svibnju, procjenjuju statističari.
Cijene energije porasle su 1,6 posto dok su u prethodnom mjesecu pale 0,2 posto, pokazuju izračuni Eurostata.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni i dalje je osjetno niža od ciljane razine koju je odredila Europska središnja banka od "nešto ispod dva posto".
U prvim procjenama Eurostat ne objavljuje podatke o mjesečnoj inflaciji. Cjelovito izvješće o potrošačkim cijenama u lipnju bit će objavljeno 14. srpnja, objavio je statistički ured u današnjem priopćenju.
12. Nezaposlenost u eurozoni ponovo porasla u svibnju
Sezonski prilagođena nezaposlenost u eurozoni dosegnula je u svibnju novu rekordnu razinu dok je u Europskoj uniji ponovo stagnirala, izvijestio je u ponedjeljak europski statistički ured.
U svibnju je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u 17-članoj eurozoni porasla na 12,1 posto, s 12,0 posto koliko je iznosila u prethodnom mjesecu, pokazale su računice Eurostata.
U 27 zemalja članica Europske unije nezaposlenost je u svibnju stagnirala i iznosila je 10,9 posto. Ako se uzme u obzir i Hrvatska, ukupna je stopa nezaposlenosti u 28 zemalja EU-a iznosila 11 posto.
Europski statistički ured izračunava nezaposlenost prema definiciji ILO-a.
Ukupno je bez posla u EU u svibnju bilo 26,405 milijuna građana, od čega njih 19,222 milijuna u eurozoni. U odnosu na travanj njihov je broj u EU povećan za 16 tisuća, odnosno za 67 tisuća u eurozoni.
Ako se uzme u obzir i Hrvatska, ukupni broj nezaposlenih u EU28 raste na 26,681 milijun.
Među zemljama članicama najniža je stopa nezaposlenosti zabilježena u Austriji, od 4,7 posto. Slijedi Njemačka, s 5,3 posto, te Luksemburg, s 5,7 posto. Najviša je pak stopa nezaposlenosti zabilježena u Španjolskoj, od 26,9 posto, te u Grčkoj, od 26,8 posto u ožujku.
U Hrvatskoj sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti iznosila je u svibnju prema izračunu Eurostata 16,5 posto i smanjila se za 0,1 postotni bod u odnosu na travanj. Bez posla je bilo 276 tisuća hrvatskih građana.
U dobnoj skupini do 25 godina sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u svibnju 23,8 posto i smanjila se za 0,1 postotni bod u odnosu na mjesec ranije. U EU27 iznosila je 23 posto i smanjena je za 0,2 postotnog boda u odnosu na prethodni mjesec.
Najviša je nezaposlenost u toj dobnoj skupini u svibnju zabilježena u Španjolskoj, od 56,5 posto.
Podaci o nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj u svibnju nisu bili dostupni jer se objavljuju na tromjesečnoj razini, kao i u Cipru, Rumunjskoj i Sloveniji.
Iz Eurostata napominju da će uključiti Hrvatsku u analizu podataka za cijelu Uniju tek u izvješću za ovogodišnji srpanj.
13. Aktivnosti u tvornicama eurozone u lipnju pokazale znakove stabilizacije
Aktivnosti u proizvodnom sektoru eurozone pokazale su znakove stabilizacije u lipnju i vjerojatno će zabilježiti rast u ovome tromjesečju nakon što su ohrabrujući signali pristigli i iz manjih članica eurozone, navodi se u danas objavljenom izvješću londonskog Markita.
Konačni indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnom sektoru eurozone, koji izrađuje londonska istraživačka tvrtka Markit, u netom završenom mjesecu uvećan je na 48,8 bodova, sa 48,3 boda koliko je iznosio u prethodnom mjesecu.
Na najvišoj je tako razini u posljednjih 16 mjeseci i tek neznatno iznad prvotno procijenjenih 48,7 bodova, no i dalje se, i to 23 mjeseca zaredom, čvrsto drži ispod razine od 50 bodova, što ukazuje na pad aktivnosti.
Podindeks, koji mjeri nadolazeće inozemne narudžbe, u lipnju je smanjen, nakon skromnog poboljšanja u mjesecu ranije. Sveobuhvatni indeks novih narudžbi bilježi poboljšanje i polako se primiče granici od 50 bodova koja dijeli rast od pada aktivnosti.
"Proizvodni sektor eurozone pokazuje ohrabrujuće znakove stabilizacije. Proizvodnja i nove narudžbe gotovo su neznatno smanjene tijekom lipnja, a uz takav razvoj situacije može se očekivati povratak rastu u trećem tromjesečju", kazao je Chris Williamson, glavni ekonomist u Markitu.
Eurozona je u recesiji godinu i pol dana, a prema prognozama ekonomista iz prošlomjesečne ankete Reutersa, u ovom bi tromjesečju trebala ostvariti rast od 0,2 posto.
Ranije objavljeni podaci iz Njemačke, najvećeg europskog gospodarsta, pokazali su rast aktivnosti u tamošnjim tvornicama u prvoj polovini godine, uz izuzetak tek jednog mjeseca. Odgovarajući indeks za Francusku, drugo najveće gospodarstvo eurozone, dosegnuo je 47,9 bodova, što je njegova najviša razina u posljednjih 16 mjeseci.
"Iako su proizvodne aktivnosti dodatno uvećane i u Njemačkoj i u Nizozemskoj, najviše obrabruju signali koji pristižu s 'periferije' eurozone. Povratak rastu bilježi se u Irskoj i Italiji, dok je pad aktivnosti u Španjolskoj značajno ublažen, i trenutno je marginalan", tumači glavni Markitov ekonomist Chris Williamson.
Pad broja radnika u tamošnjim tvornicama nastavljen je, premda dalekom slabijim tempom, pa je gubitak radnih mjesta u lipnju bio na najnižoj razini od ožujka 2012. Podindeks koji mjeri zaposlenost u lipnju je uvećan na 47,8 bodova, sa 47,4 boda u svibnju.
"S obzirom da regiju i dalje pogađa rekordno visoka nezaposlenost, vijesti o nastavljenom gubitku radnih mjesta u proizvodnji razočaravajuće su i time sugeriraju da će stopa nezaposlenosti dodatno rasti. Utjehu nam ipak može pružiti što je pad zaposlenosti u lipnju bio najmanji u posljednjih više od godinu dana", dodao je glavni ekonomist te londonske istraživačke tvrtke.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821