"Mi smo propustili priliku da budemo inicijator ideja na Balkanu, ono što je nekad bila Austrija", rekao je Dimnik dodavši da su se nekoć u regiji cijenili slovenski savjeti, njeni proizvodi imali reputaciju kvalitete, a dobro su poslovale i slovenske banke, ali da su sve to sada propuštene prilike.
Slovenski biznismen kazao je, u vezi skorašnjeg punopravnog članstva Hrvatske u EU, da smatra nepravednim što Hrvatska u EU ulazi tek sada, ali da vjeruje da će Hrvatska prilike koje joj se sada ukazuju znati iskoristiti.
Dimnik se u Sloveniju vratio krajem 80-ih godina, nakon 30-godišnjeg boravka u Švicarskoj, te pomagao u povezivanju slovenskih i hrvatskih političara, ali i uspostavi njihovih kontakata s europskim političarima u vrijeme kad Hrvatska i Slovenija još nisu bile međunarodno priznate te su im, uz tada jaku političku suradnju, zbog osamostaljivanja trebale i neformalne međunarodne veze od utjecaja.
Dimnik, koji je uz ostalo osnivač i predsjednik Društva slovensko-hrvatskog prijateljstva, kaže da će članstvo Hrvatske u Europskoj uniji imati dobar sinergetski učinak, no istodobno žali što dvije države nisu i ranije politički i gospodarski više surađivale jer su komplementarne, a u regiji su mogle djelovati u tandemu.
"Dva smo mala naroda, a imamo komplementarna gospodarstva, rijetki su primjeri gdje su područja i interesi tako idealno dopunjuju kao u slučaju Hrvatske i Slovenije. Slovenija je tu sinergiju mogla iskoristiti prije dvadeset godina, ali nije", rekao je u razgovoru za portal Telekoma Slovenije Dimnik, spomenuvši da je dobar primjer za propuštene slovenske prilike Ljubljanska banka, koja je danas mogla biti najjača banka u regiji da je riješeno pitanje njenih deviznih štediša u Hrvatskoj.
"Slovenski su proizvodi bili cijenjeni, cijenili su se i naši savjeti, te rad banaka, ali smo previše kasnili i naše prednosti ispustili. To će sada preuzeti Hrvati", rekao je Dimnik, našalivši se i rekavši da će sada i Slovenci postati "alpski Hrvati".
On posebno žali što nije realizirana njegova ideja od prije dvadeset godina kojom se moglo riješiti pitanje Ljubljanske banke i njenih štediša u Hrvatskoj. Po njegovim riječima, radilo se o tome da bi Ljubljanska banka osigurala tadašnjih desetak milijuna njemačkih maraka, najprije za isplatu deviznih štediša s manjima ulozima, pa bi u Hrvatskoj i dalje mogla djelovati s računom koji joj je zbog neisplaćene devizne štednje bio blokiran. No, tada utjecajni političari u Sloveniji odbili su takav aranžman iako je novac koji se spominjao pravi "sitniš" u usporedbi s pozicijom koju bi danas u Hrvatskoj i na drugim tržištima u zemljama nastalim na teritoriji nekadašnje Jugoslavije imala Ljubljanska banka, naveo je Dimnik u razgovoru.